Tema Tema

I do pet godina mirovanja bez prava na poticaje

Prošlu godinu obilježili su prosvjedi poljoprivrednika i pokušaji da se problemi riješe u razgovoru s predsjednicom Vlade Anom Brnabić i ministricom poljoprivrede Jelenom Tanasković. Velikih pomaka nema, a poljoprivrednici se žale da su u nekim slučajevima donošene odluke koje su još nepovoljnije za poljoprivredu, a jedna od takvih je izmijenjen Pravilnik o upisu u registar poljoprivrednih gospodarstava, promjeni podataka i obnovi registracije, elektroničkom postupanju, kao i uvjetima za pasivni status poljoprivrednih gospodarstava. Za poljoprivrednike su sporni uvjeti za stavljanje poljoprivrednog gospodarstva u pasivni status, kao i produljenje roka na do pet godina u kome gospodarstvo može biti stavljeno u pasivni status. U razgovoru za Hrvatsku riječ predsjednik Skupštine Udruženja poljoprivrednih proizvođača Subotica Miroslav Matković kaže da se produljenje trajanja pasivnog statusa dogodilo u studenom prošle godine, bez prijelaznog perioda u kom bi poljoprivrednici mogli ispraviti pogreške i izbjeći odlazak u pasivni status.

Smeta i drvo na njivi

Matković kaže da su od ministrice poljoprivrede prošle godine dobili podatak da je oko 2.000 gospodarstava u pasivnom statusu, a mnogo više ih je u postupku.

»Kako je ministrica naglasila, ukoliko je tijekom 2023. godine gospodarstvo imalo bilo kakvu grešku, dakle bilo kakav objekt, šumarak, drvo, kamaru slame na njivi… Ministarstvo automatski šalje gospodarstvo u pasivni status, nikome neće biti oprošteno. Kao udruženje pokušali smo pregovarati o tome da se poljoprivrednicima prvo uputi upozorenje, da im se ostavi rok od dva tjedna za ispravak greške kako ne bi ljudi odlazili u pasivni status, ali za takvo što nije bilo sluha«, kaže Matković.

Kako to izgleda na terenu Matković ilustrira primjerom njive na kojoj postoji neznatni dio neobređene zemlje.

»Ukoliko imate površinu od jednog hektara i na istoj parceli postoji recimo 10-15 četvornih metara neobradive površine, možda je tu neki mali objekt, dva drveta, što god, a vi ste prijavili tu parcelu kao da je obrađujete u cijelosti i tražite poticaje za nju bez da ste oduzeli tih par metara, automatski odlazite u pasivni status. Znači to da narednih pet godina taj poljoprivrednik neće moći prodavati svoje proizvode, to je katastrofalno dug period. Nažalost, time se ništa pametno neće uraditi, jer će poljoprivrednici opet biti primorani raditi izvan okvira zakona kako bi preživjeli«, kaže Matković.

Treba biti kazni i treba umanjiti poticaje ukoliko se pokaže da netko obrađuje manje od prijavljenog, ali poljoprivrednici inzistiraju na tom da je potrebno prvo dati rok ispravka pogreške.

»Ako netko nakon dva tjedna ne ispravi pogrešku, onda je korektno da ide u pasivni status«, kaže Matković i kao jedan od velikih problema ističe i to što poljoprivrednici još nisu u dovoljnoj mjeri educirani, nisu svladali platformu E-agrar, potrebne su im obuke, jer ne znaju svi raditi na računalima, pogotovo starija gospodarstva.

I naftne bušotine razlog za pasivizaciju

Sugovornik Hrvatske riječi ističe i specifičnu situaciju u Banatu gdje na njivama postoji oko 1.500 naftnih bušotina.

»Ministarstvo sada kaže poljoprivredniku kako nije prijavio bušotinu, a on ju ni ne može prijaviti, jer bušotina nije njegova. Ono što je prvo potrebno, to je konačno uređenje katastra nepokretnosti, tako bi se riješila goruća pitanja. Država je ulazila bez ikakve suglasnosti vlasnika parcela, gazila usjeve teškim strojevima, neki su ih čak i tužili, ali su izgubili sporove. Očito je kako Ministarstvo želi što više novca uštedjeti državi preko leđa poljoprivrednika time što će ih poslati u pasivni status. Pričaju o nekim povećanjima poticaja na čak 35.000 dinara, ali će na kraju ostati izuzetno mali broj gospodarstva koja će to moći koristiti. Ministrica je sama rekla na sastanku prošloga tjedna da ona ima zadatak uštedjeti novac u proračunu. Zatražili smo novi sastanak s premijerkom kako bismo skupa radili na uredbi o povezanim gospodarstvima, ali i dalje čekamo službeni odgovor za sastanak. Mi još ni ne znamo tko će biti novi ministar poljoprivrede. Svi naši pregovori sada su s tehničkom vladom, stoga ne postoji neka velika želja da se ovaj problem riješi na opću korist«, nastavlja Matković.

Veliko opterećenje za poljoprivrednike je dug prema PIO Fondu, a u razgovorima s predstavnicima Vlade ponuđena su dva rješenja.

»Prva opcija je umanjenje kamate, tj. otpis kamate, ali se onda mora uplatiti odjednom cijeli iznos. Ne znamo kako će ovo biti moguće, jer vjerojatno nitko nema toliko sredstava da odjednom isplati. Druga opcija je otplata na 60 rata, s 50% otpisane kamate. Država se ne želi odreći svoga novca, stoga smo opet primorani birati između dva zla. Sada u studenom je izašla neka nova izmjena zakona koja kaže ukoliko dužnik premine dok ne otplati dug PIO fondu, njegov nasljednik preuzima taj dug i mora ga otplatiti. Ovu izmjenu žestoko osuđujemo, stoga ćemo se i dalje boriti protiv nje«, kaže Matković.

Za Hrvatsku riječ on je govorio nekoliko dana poslije sastanka. Dogovor udruženja poljoprivrednika je da svi naprave sastanke s članovima, urade popis problema.

»Usuglasit ćemo potrebe, sastaviti zajednički spisak i poslati ministrici i premijerki. Želimo da svim poljoprivrednicima bude bolje, ne želimo samo prosvjede, želimo biti konstruktivni. Svi poljoprivrednici koji žele mogu se priključiti našem udruženju, nalazimo se na Otvorenom sveučilištu, drugi kat, ured broj 15. Možete nas dobiti na broj telefona 064/662-68-02«, zaključuje Miroslav Matković.

I. U.

Najava događaja

22.06.2024 - ​​​​​​​Dani Hrvata Bunjevaca u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji

U organizaciji splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika od 22. do 26. lipnja bit će priređeni »Dani Hrvata Bunjevaca u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji«. U bogatom programu nastupit će HKPD Matija Gubec i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta, HGU Festival bunjevački pisama iz Subotice, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ.

22. 6. (subota) u 19:30 sati

Velika dvorana Nadbiskupskoga sjemeništa

Predstavljanje Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU »Hrvatska riječ«

Glazbena pratnja tamburaša HGU-a »Festival bunjevački pisama«

(HMI Podružnica Split, MH Ogranak Split, HU Benedikt, Hrvatsko Nadzemlje)

23. 6. (nedjelja) u 11 sati

Svečana pjevana Misa u crkvi sv. Josipa na Mertojaku

Predstavljanje likovnog stvaralaštva u tehnici slame

(HMI Podružnica Split, župa sv. Josipa – Mertojak, LU »Emanuel Vidović«)

23. 6. (nedjelja) u 20 sati

Gradina Solin

Folklorni koncert HKPD-a »Matija Gubec« Tavankut, Tamburaškog orkestra HGU-a »Festival bunjevački pisama«, Folklornog ansambla »Jedinstvo« i Kulturno-umjetničkog društva »Salona«

(HMI Podružnica Split, Javna ustanova u kulturi »Zvonimir – Solin«)

25. 6. (utorak) u 19:30 sati

Dvorac Vitturi – Kaštel Lukšić

Predstavljanje Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU »Hrvatska riječ«

Glazbena pratnja tamburaša HGU-a »Festival bunjevački pisama« i folklorna koreografija HKPD-a »Matija Gubec« Tavankut, KUD-a »7 Kaštela« i KUD-a »Ante Zaninović«

(HMI Podružnica Split, MH Ogranak Kaštela)

22.06.2024 - Marijanski pučki festival u Monoštoru

Međunarodni Marijanski pučki festival pod nazivom Zdravo budi, Marijo! bit će održan u subotu, 22. lipnja, u Monoštoru.

Manifestacija se održava u crkvi Sv. Petra i Pavla, a početak je u 19 sati. Festival organizira KUDH Bodrog iz Monoštora.

24.06.2024 - Etnografska izložba »Vrijeme nade« u Zagrebu

Narodno sveučilište Dubrava poziva na svečano otvorenje međunarodne etnografske izložbe Vrijeme nade slamarska umjetnost – nematerijalna kulturna baština Hrvata Bunjevaca i Ukrajinaca, koja će se održati u galeriji Kontrast Kulturnog centra Dubrava, na adresi Dubrava 51a u Zagrebu, 24. lipnja, u 19 sati. Na izložbi će se predstaviti radovi u tehnici slame Marije Kravčuk iz Ukrajine i Jozefine Skenderović iz Subotice.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika