Kultura

Štefanović nije zaboravljen

Danas (26. siječnja) navršava se točno stotinu godina od smrti petrovaradinskog skladatelja, tvorca opere za djecu Franje Štefanovića. Tim povodom jučer su predstavnici mjesnog HKPD-a Jelačić kao i hrvatskih institucija u Srbiji (Hrvatsko nacionalno vijeće, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ) položili vijence na Štefanovićev grob koji se nalazi na Trandžamentskom groblju u Petrovaradinu.

Štefanović je rođen u Petrovaradinu 13. ožujka 1879. godine (na fotografiji je njegova rodna kuća u Reljkovićevoj ulici broj 18). Učiteljsku školu, nakon petrovaradinske pučke škole, završio je u Osijeku 1897. godine. Prve skladbe skladao je tamo, ali i u mjestima u Srijemu u kojima je službovao kao učitelj: Starom Slankamenu, Čereviću i Petrovaradinu. Vrativši se 1906. u Petrovaradin, nastavlja tu učiteljski posao i glazbeno djelovanje. Od 1907. narednih osam godina bio je zborovođa Hrvatskoga pjevačkoga društva Neven. Godine 1909. i 1910. pohađa Glazbenu školu u Zagrebu. Napisao je 71 skladbu za muške zborove i 37 skladbi za mješovite. Ima i 15 samopjeva za glas i klavir te jednu skladbu za solo-pjevače i mješoviti zbor uz pratnju klavira. Sačuvano je i njegovih 22 dječje skladbe. Napisao je i dvadesetak fuga za klavir i kratki klavirski komad Laku noć. Od crkvenih djela napisao je 17 skladbi, uključujući i pet misa, uz još tri harmonizacije.

Kako navodi povjesničarka Ivana Andrić Penava, Štefanović je bio svestrano obrazovan, a uz glazbu bavio se i znanošću. Još kao učitelj bavio se električnim pokusima pa je za njih nabavio razne aparate. Bavio se i fotografijom. Umro je iznenada, u 45. godini života od galopirajuće tuberkuloze, 26. siječnja 1924. godine, i sahranjen je u Petrovaradinu.

Prva opera za djecu

Skladao je veliki broj dječjih pjesama, no veliki je broj i uništio. Za djecu je želio mnogo više. Želio im je podariti djelo u kojem bi bila dinamičnija i u pjesmi i u pokretu. Želio je pravo djelo za djecu. Prvu operu U Vilinoj gori Štefanović napisao je i izveo sa svojim učenicima 1918. godine. Iduće godine skladao je operu Šumska kraljica na riječi Mihovila Peitza, njegovo najpopularnije i najizvođenije djelo. Dao ju je tiskati 1922. u Novom Sadu i posvetio svojem sinu Dinku. Drugo je izdanje priređeno 1972. u Novom Sadu, a redigirao ga je Stanislav Preprek.

Da je Šumska kraljica uistinu prva opera za djecu potvrdila je svojim istraživanjima skupina glazbenih stručnjaka na čelu s poznatim muzikologom, Subotičaninom rodom, Albom Vidakovićem 1960-ih godina. Jedini Štefanovićevi biografi i vrednovatelji njegova djela, a kasnije i čuvari notnih zapisa bili su dugo godina petrovaradinski Hrvati i glazbenici Stanislav Preprek i Đuro Rajković. Poslije II. svjetskog rata izvođenje Štefanovićevih djela bilo je zanemareno, sve do 1956., kada je glazbeni odgoj u Petrovaradinu preuzela nastavnica Mihaela Grginčević. Zahvaljujući njoj nastaje pravi preporod Štefanovićevih dječjih pjesama, izvođenih prvenstveno u Petrovaradinu, a onda i u mnogim mjestima u tadašnjoj državi. Tihomir Tapavica još je jedan glazbeni pedagog i nastavnik u osnovnoj školi u Petrovaradinu, negdašnji urednik dječjeg časopisa Cvrčak, koji je objavljivao Štefanovićeve dječje skladbe. Zahvaljujući Tapavici, Štefanoviću je podignut i nadgrobni spomenik prigodom 90. obljetnice njegova rođenja. Godine 1979. u Osnovnoj školi Vladimir Nazor (danas se zove Jovan Dučić) u Petrovaradinu, svečano je proslavljena 100. obljetnica Štefanovićeva rođenja i tom prigodom otkrivena mu je spomen-ploča (na hrvatskom jeziku) u zgradi škole.

Nakon potonje trodesetljetne stanke Šumska kraljica ponovno živi od 2013. godine. HKPD Jelačić, te predsjednik udruge Petar Pifat napose, je te godine započelo suradnju s Osnovnom glazbenom školom Isidor Bajić u Novom Sadu. Od tada do danas ravnateljica zbora i solistica je prof. Ana Kovačić i od te godine opera je izvođena na različitim mjestima u Vojvodini i Hrvatskoj.

Monografija o velikanu

Djelo Franje Štefanovića otkriveno je i prezentirano na zadovoljavajući način, zahvaljujući maru HKPD-a Jelačić i njegova tadašnjega predsjednika Pifata, a u novije vrijeme i Zaklade Spomen-dom bana Josipa Jelačića. Moguće je da je ovakav način odavanja zasluge velikom imenu lokalne kulturne povijesti pojava u ovdašnjoj hrvatskoj zajednici koja je primjer kako se možemo odužiti našim velikanima.

U nakladi HKPD-a Jelačić 2019. objavljena je monografija Franjo Štefanović – kralj opere za djecu čija je autorica povjesničarka iz Zagreba podrijetlom iz Petrovaradina Ivana Andrić Penava, a urednik Petar Pifat.

»Ponosni smo što našu kulturnu baštinu obogaćuje djelo Franje Štefanovića, zahvalni smo što imamo stručnjake koji nam posreduju njegovo djelo, radosni smo što se okupilo dovoljno dobrih ljudi koji su pomogli da ova knjiga izađe i krene u život«, navodi recenzentica knjige Željka Horvat-Vukelja. Iste godine, o spomenu 140. obljetnice Štefanovićeva rođenja priređena je večer sjećanja s kratkim filmom o njemu i izvođenjem njegove glazbe, a Štefanovićev grob na Trandžamenstkom groblju u Petrovaradinu obnovljen je potporom Ministarstva kulture i informiranja Srbije, te nanovo blagoslovljen.

Nosači zvuka

Godine 2020. Jelačić je objavio CD s djelima koje je skladao Štefanović. Nosač zvuka nazvan je U kolo, braćo, po naslovu himne HPD-a Neven iz Petrovaradina kojim je Štefanović ravnao. Nastao je uz angažiranje Jelačićeva zbora pod ravnanjem Vesne Kesić Krsmanović, kojem su pomogli solisti opere Srpskog narodnog pozorišta. Glazba je bila izvođena i snimana u Kapeli Gospe od mira u Srijemskim Karlovcima, uz orguljašku pratnju Vlaste Pokas. Također, i zagrebačka Croatia Records objavila je početkom 2023. CD opere Šumska kraljica u izvedbi glazbenika iz Osijeka.

Prva publikacija koju je objavila Zaklada Spomen-dom bana Josipa Jelačića iz Petrovaradina bila je knjižica Fenomen dečijih opera Franje Štefanovića (2022.), urednika Darka Polića, na hrvatskom i srpskom jeziku.

»Ova knjiga je najnoviji pokušaj prikaza kulturno-povijesnog konteksta autentične umjetničke pojave dječje opere skladatelja koji je cijeli svoj život skladao u Petrovaradinu. Knjiga obuhvaća analizu kulturnog i društvenog okruženja Petrovaradina i Novog Sada u periodu neposredno prije i poslije Prvog svjetskog rata, s osnovnim težištem na glazbeni opus i analizu opernog stvaralaštva Štefanovića«, navedeno je u predgovoru.

Novi postav Šumske kraljice

Knjižica je, u stvari, bila uvod u novu postavku opere Šumska kraljica koja je izvedena 8. svibnja 2022. godine u Novom Sadu, u okviru programa Europske prijestolnice kulture, a neposredni je povod bila 100. obljetnica njezine praizvedbe u Petrovaradinu. Operu su i ovoga puta izveli učenici Glazbene škole Isidor Bajić iz Novog Sada koje je vodila prof. Kovačić, a operu je režirao Igor Pavlović. Novina je bila da je kreiran glazbeni aranžman za gudački orkestar, da su napravljeni novi kostimi te da je opera konačno izvedena na hrvatskom jeziku na kojem je i skladana. Dodatno, Zaklada je 2022. tiskala i cijeli aranžman za soliste, zbor i gudački kvartet u publikaciji Dečja opera Franje Štefnovića »Šumska kraljica« na srpskom i hrvatskom jeziku. U ovom novom aranžmanu, opera je gostovala u Bečeju i Somboru, no tu nije kraj, budući da se sprema prijava za gostovanje Šumske kraljice na 64. Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku, u lipnju ove godine, uz potporu Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata.

M. T.