Intervju

Temelj djelovanja: zajedničko istupanje županija

Koncem godine, točnije 18. prosinca dr. sc. Danijel Marušić, predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Brodsko-posavske županije, prisustvovao je obilježavanju praznika hrvatske zajednice u Subotici kada mu je uručeno priznanje za doprinos HZŽ-a za razvoj hrvatske zajednice u Srbiji. Prethodnog dana potpisao je Pismo namjere s drugim županima o suradnji HZŽ-a i Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji kojim je formalizirana suradnja Vijeća sa svim županijama i kojim se ističe namjera zajedničkog rada na poboljšanju kvalitete života Hrvata u Srbiji usustavljivanjem financiranja programa i projekata. Namjera je dvadeset i jedne hrvatske županije da svaka od njih pomogne razvoju hrvatske zajednice s po 15.000 eura godišnje.

Marušić kaže kako HZŽ, kao krovno nacionalno udruženje svih hrvatskih županija, već dvadeset godina promiče interese lokalne i područne (regionalne) samouprave i da je temelj njihovog djelovanja oduvijek bilo zajedničko istupanje županija u cilju promicanja interesa regionalne samouprave i boljeg života lokalnih zajednica diljem Hrvatske, ali i van njezinih granica. O tome kako je došlo do ove suradnje i što se planira u budućnosti, te o tome kako funkcioniraju županije i HZŽ razgovarali smo s predsjednikom ove Zajednice.

Kako je započela suradnja, kako je došlo do ove odluke u HZŽ-u?

Prvi kontakti između županija i HNV-a započeli su prije desetak godina, a potpisivanjem Pisma namjere formalizirana je suradnja Vijeća sa svim županijama kojim se ističe namjera zajedničkog rada na poboljšanju kvalitete života Hrvata u Vojvodini. S osobitom pažnjom županije pojedinačno njeguju odnose s Hrvatima u Vojvodini, a potpisivanjem Pisma namjere formalizirana je suradnja HZŽ-a kao nacionalnog udruženja svih županija i HNV-a kao najvišeg zastupničkog tijela Hrvata u Srbiji. Doprinos HNV-a ostvarivanju prava na manjinsku samoupravu je nemjerljiv i zbog toga imate našu apsolutnu podršku i poštovanje. Povijesna, kulturna, gospodarska i socijalna povezanost stanovništva, ali i istaknuta potreba za promicanjem i razvojem trajnih odnosa u gospodarskom, trgovinskom i institucionalnom području garancija su uravnoteženog i trajnog rasta kojemu svi težimo.

Kako će se realizirati pomoć županija u daljem radu na poboljšanju kvalitete života Hrvata u Srbiji? Kako će županije odlučivati o tome?

Hrvatska zajednica županija svoje djelovanje usmjerava u tri cilja. Prvi je zastupanje interesa lokalne regionalne samouprave pred važnim državnim institucijama, drugi je jačanje međunarodne suradnje i participacija u kohezijskoj politici (Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe / Europski odbor regija), a treći je unaprjeđenje efikasne, educirane i stručne uprave. Od 2016. godine održavaju se redoviti sastanci Vlade Hrvatske i župana te predstavnika lokalne samouprave, na kojima se apostrofiraju potrebe s terena, što u konačnici utječe na kreiranje novih zakonodavnih akata ili izmjene postojećih, a sve u cilju povećanja kvalitete života lokalnih zajednica.

Čime se sve bavi HZŽ? Kakve su ovlasti i polja djelovanja?

Hrvatska zajednica županija osnovana je 2003. godine s ciljem promicanja interesa lokalne i regionalne samouprave. Tada je brojala 11 članica. Danas okuplja sve hrvatske županije i Grad Zagreb. U Izvršnom odboru Zajednice, koji čine svi župani i gradonačelnik Zagreba zastupljene su sve političke opcije i, bez obzira na političku raznolikost, odluke unutar Izvršnog odbora donose se dogovorno i jednoglasno. U kolovozu 2016. godine sve županije potpisale su Deklaraciju o važnosti političkog uvažavanja i suradnji svih dionika političkog života – dokument koji prvi puta naglašava nužnost suradnje i dijaloga na regionalnoj razini koji mora biti vođen isključivo na dobrobit građana, a ne političkom orijentacijom članova izvršne vlasti.

Kako funkcionira sustav županija u Hrvatskoj?

Županija je temeljna jedinica regionalne samouprave. Sadašnja upravno-teritorijalna podjela uvedena je 1997., kad je promijenjena podjela iz 1992. Manje administrativno-teritorijalne jedinice u sastavu županija jesu gradovi u urbanim područjima, odnosno općine u ostalim područjima. Zakonom iz 2006. Hrvatska ima 127 gradova i 428 općina. Glavni grad Zagreb ima poseban status grada i županije. Početkom 2024. godine Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije RH predstavilo je novu Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prema ključnim pokazateljima razvijenosti svi hrvatski gradovi i općine zabilježili su rast u proteklom razdoblju. Indeks razvijenosti donosi se prema sljedećim pokazateljima: stopi nezaposlenosti, dohotku po stanovniku, proračunskim prihodima jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općem kretanju stanovništva, stopi obrazovanosti, te indeksu starenja.

Kakve su razlike u razvijenosti između pojedinih županija? Što se radi na poboljšanju kvalitete života u manje razvijenim županijama?

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić istaknuo je da, u odnosu na indeks iz 2018. godine, svi gradovi i općine bilježe rast u promatranom razdoblju po svim ključnim socio-ekonomskim pokazateljima. U odnosu na indeks razvijenosti iz 2018., kada je u Hrvatskoj bilo 304 jedinice lokalne samouprave koje su bile ispodprosječno razvijene, te 252 koje su bile iznadprosječno razvijene, prema novim indeksima razvijenosti 287 jedinica lokalne samouprave ima indeks ispodprosječne razvijenosti, dok njih 269 ima indeks iznadprosječne razvijenosti. U odnosu na 2018. godinu, danas imamo 17 više iznadprosječno razvijenih gradova i općina.

Već četvrti mandat ste župan Brodsko-posavske županije. Po obrazovanju ste doktor znanosti veterine i doktor biomedicinskih znanosti. Bavite li se i svojom strukom ili ste posvećeni isključivo ulozi župana i predsjednika HZŽ-a?

Moram priznati kako se trenutno ne bavim strukom, jer uz dužnost župana obnašam i dužnost predsjednika Hrvatske zajednice županija, a član sam i Odbora regija Europske unije. No, pratim sve nove dosege spomenute struke, a stečena znanja koriste mi u shvaćanju problematike naših poljoprivrednika i iznalaženju rješenja njihovih problema, jer Brodsko-posavska županija je uz sve svoje kapacitete i dalje primarno poljoprivredno orijentirana.

Recite nam ukratko što je aktualno u Brodsko-posavskoj županiji, koji su aktualni projekti?

Teško je konkretno izdvojiti pojedine projekte, jer se doista činilo i nastavlja se provoditi puno toga. Brojni naši projekti, posebice oni koji se sufinaciraju EU sredstvima, su dugoročni i provode se nekoliko godina tako da u protekloj godini možemo reći da smo radili na njihovoj realizaciji prema planiranom tijeku. Kao i do sada, najveće napore ulažemo u razvoj osnovnog, srednjeg i visokog školstva ulagajući i poboljšavajući materijalno-tehničke uvijete i podižući standarde. U sklopu 1.843.373 eura vrijednog Projekta »Pametne škole 2« na 16 školskih objekata u Brodsko-posavskoj županiji instalirani su solarni fotonaponski sustavi. Ovo je već drugi projekt koji zajedno provodimo i u oba ta projekta ukupno je više od 40 škola energetski obnovljeno, na razne načine, a desetci tisuća učenika motivirani su da više pažnje posvete energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije. Trenutno provodimo projekt izgradnje »Simulacijsko-edukacijskog centra za upravljanje rizicima od katastrofa radi jačanja kapaciteta za prilagodbu klimatskim promjenama (SIMED CENTAR)«. Centrom će upravljati Zavod za hitnu medicinu Brodsko-posavske županije. Projekt predstavlja sljedeću fazu razvoja infrastrukturnih i tehničkih kapaciteta za postupanje u kriznim situacijama izazvanim klimatskim promjenama kojima je Brodsko-posavska županija u posljednjih nekoliko godina često bila pogođena, kao i modernizaciju i geostrateško pozicioniranje županijskog sustava borbe s klimatskim i prirodnim štetnim djelovanjima. Provodimo i projekt uspostave i izgradnje Centra strukovne izvrsnosti u bioekonomiji ukupno vrijedan 232.384 eura za što je već izrađena projektna dokumentacija koja se odnosila na projekt izgradnje multifunkcionalne dvorane, projekt rekonstrukcije postojeće pomoćne zgrade u demonstracijsko-edukacijski praktikum, rekonstrukciju postojeće radionice u praktikum za digitalizaciju i automatizaciju poljoprivredne proizvodnje, proširenje postojećih kapaciteta plastenika i staklenika te izradu projekta navodnjavanja.

Koje sve projekte je realizirala vaša županija?

Velik broj projekata realizirali smo razmišljajući prosocijalno s namjerom poboljšanja infrastrukture i općih životnih uvjeta naših stanovnika svih dobi uspješno koristeći i europske izvore financiranja, nekada pretpristupne, a danas sredstva Strukturnog fonda. U obje naše bolnice, u Slavonskom Brodu, kroz razne oblike ulaganja poput energetske obnove, rekonstrukcije i dogradnje te nabavu opreme uložili smo od 2017. godine 26.544.760 eura kako bismo podigli razinu medicinske skrbi. Energetski smo obnovili i uredili prema najmodernijim standardima 23 osnovne i srednje škole kojima smo osnivač u što je uloženo 11.188.616 eura. Razvijamo i Luku Brod koja je od strateškog značaja za Hrvatsku kao i EU, jer se nalazi na granici Hrvatske i BiH te predstavlja prvu i jedinu međunarodnu ulaznu luku EU. Povezana je cestovnom i željezničkom mrežom i omogućava pretovar i skladištenje te preusmjeravanje tereta i na unutarnje plovne putove prema Dunavu i Crnom moru. Željeznicom je povezana i s najvećim hrvatskim morskim lukama Ploče, Split, Zadar i Rijeka. Tu su kontejnerski terminali i druge mogućnosti. To je takoreći poslovna zona i do sada je u razvitak lučke infrastrukture uloženo 36.499.045 eura. Uvažavajući činjenicu kako smo pretežno poljoprivredno orijentirana županija uspješno smo priveli kraju projekt izgradnje Sustava navodnjavanja »Orubica«, što je ujedno i najveći pojedinačni projekt u Brodsko- posavskoj županiji koji se gradi sredstvima fondova EU. Njegova gradnja uvelike će pomoći razvoju poljoprivrede. Cilj je vodom iz rijeke Save navodnjavati više od 320 hektara poljoprivrednih površina na području Općine Davor, a cijela investicija iznosila je 5.972.571 eura. U velikom fokusu današnjice je briga o okolišu i razvoj komunalne infrastrukture te smo u tom području, u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, proveli i još uvijek provodimo projekte s ciljem očuvanja okoliša, čistog zraka, vode i zemlje. Velika ulaganja ugovorena su za sanaciju odlagališta otpada na području Brodsko-posavske županije, daljnji razvoj RCGO »Šagulje« kao i za potporu prilagodbi klimatskim promjenama. U prošlom razdoblju ugovoreno je preko 14.400.532 eura vrijednih projekata u području zaštite okoliša. Skrb o mladima, posebice njihovom obrazovanju, pružamo kroz stipendiranje darovitih i studenata deficitarnih zanimanja kao i studente medicine, ulažemo u razvoj našeg mladog ali perspektivnog Sveučilišta kroz razne oblike potpora, sufinanciramo prijevoz učenika i prijevoz studenata željeznicom te osiguravamo besplatnu školsku prehranu za djecu u riziku od siromaštva. Nadalje, pomažemo razvoju gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede kroz razne oblike potpora na godišnjoj razini kao i financiranje programa i projekata udruga čije je djelovanje iz područja zdravstva, socijalne skrbi i brige za umirovljenike. Ovo je samo mali dio onoga što činimo kroz osiguravanje proračunskih sredstava, ali i koristeći druge nacionalne i europske izvore financiranja.

Nosite lijepa sjećanja iz djetinjstva iz Vojvodine u koju ste kao dijete često dolazili. Recite nam nešto o tome? Posjećujete li i danas Vojvodinu, Srbiju?

Naravno da su mi sjećanja na djetinjstvo provedeno u Vrbasu, otkuda mi je i majka, posebna i srcu draga, ostala u lijepom sjećanju i uvijek se ugodno osjećam kada me put nanese vojvođanskom kraju.

Imate li razvijenu prekograničnu suradnju s mjestima, gradovima, regijama ili bilo kakvim institucijama u Srbiji (mimo suradnje s Hrvatima iz Srbije)?

Mogu istaknuti kako smo s Gradom Šapcom uspješno proveli projekt JENTRAP s ciljem povećanja spremnosti za obranu od poplava i smanjenje šteta od poplave u slivu Save. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 889.656 eura, a sufinanciran je u iznosu od 80 % iz IPA II Prekograničnog programa Hrvatska – Srbija, od čega udio na hrvatskoj strani iznosi 445.204 eura. Brodsko-posavska županija bila je vodeći prijavitelj projekta »Zajednički doprinos transnacionalnoj spremnosti za izvanredne situacije u slivu rijeke Save – JENTRAP«, čija je provedba započela 9. studenoga 2016. godine i traje do 8. 9. 2018. godine. Nositelj projekta u Srbiji je Grad Šabac, a kao partneri u provedbi projekta također su sudjelovali CTR – Razvojna agencija Brodsko-posavske županije, Zavod za hitnu medicinu Brodsko-posavske županije, Vatrogasna zajednica Brodsko-posavske županije te Zavod za javno zdravlje Šabac. Opći cilj projekta bio je postići transnacionalnu spremnost za obranu od poplava i smanjenje šteta od poplave u slivu Save dok su specifični ciljevi bili podržati djelotvornu pripravnost kriznih stožera za opasnost od poplava u Brodsko-posavskoj županiji i Općini Šabac te podržati zajedničke poboljšane mjere sigurnosti i zaštite okoliša te sustav ranog upozorenja za površinske vode. Od ukupnog iznosa projekta, oko 70 % sredstava namijenjeno je za nabavu opreme za zaštitu i spašavanje od poplava. Vrijednost nabavljene opreme za institucije u sastavu Stožera civilne zaštite Brodsko-posavske je 2,15 milijuna kuna. Vjerujem kako ćemo u budućnosti imati još više ovakvih projekata koji imaju višestruke praktične koristi, ali i služe jačanju međunarodne i međuregionalne suradnje i odnosa.

Koliko vam znači pomoć Europske unije za razvitak lokalnih samouprava, regija? Kako se dolazi do financijske pomoći iz EU?

Govoreći o kraju godine i svođenju računa, ministar Erlić je rekao da smo uspjeli doći do kraja roka za realizaciju projekata iz EU fondova koji je bio u prosincu 2023. Kazao je da je zadovoljan i ponosan što smo svoju prvu financijsku perspektivu uspješno i u potpunosti realizirali. Potrošili smo sva sredstva, više od 12 milijardi eura iz prve financijske perspektive, i ta su sredstva Hrvatsku promijenila nabolje, podigla standard, ali i utjecala na niz promjena. Ministar je istaknuo da smo donedavno bili deveti po isplaćenosti sredstava u Europskoj uniji, a sad smo po potrošnji na 8. mjestu. Također, za ovu je godinu najavio objavu čak 100 poziva za oko dvije milijarde eura investicija u javni i privatni sektor. Europski odbor regija savjetodavno je tijelo EU koje predstavlja europske regionalne i lokalne vlasti. Čine ga izabrani lokalni i regionalni predstavnici iz svih 27 država članica. Oni u Odboru regija iznose svoja mišljenja o zakonodavstvu EU-a koje izravno utječe na regije i gradove.

Od svih europskih politika, regijama je najznačajnija kohezijska politika koja ima najveći i direktan utjecaj na njihov razvoj. Kako ju ocjenjujete?

Krajem 2023. godine lokalni i regionalni čelnici u Europskome odboru regija iznijeli su ključne zahtjeve u vezi s time kako regionalnu politiku EU-a u sljedećem desetljeću (odnosno nakon 2027. godine) učiniti fleksibilnijom, snažnijom i korisnijom za sva područja. Regije i gradovi pozivaju vlade EU-a i Europsku komisiju da prepoznaju golemu važnost kohezijske politike u premošćivanju teritorijalnih nejednakosti, promicanju digitalne i zelene tranzicije i obrani demokratskih vrijednosti u svim regijama. Prijedlozi za reformu kohezijske politike nakon 2027. izneseni su u mišljenju koje je jednoglasno usvojeno na plenarnom zasjedanju Europskog odbora regija (OR) 29. studenoga 2023. Rasprava o tome kako bi se kohezijska politika trebala reformirati nakon tekućeg proračunskog razdoblja EU-a 2021. – 2027. tek počinje.

Za suočavanje s izvanrednim krizama i klimatskim katastrofama, kao što su poplave i šumski požari, lokalni i regionalni čelnici i čelnice predlažu uspostavu mehanizma koji bi se mogao aktivirati na razini pojedinih područja. Regije i gradovi također pozivaju na »europski pakt o partnerstvu« kojim bi se utvrdio jedinstven skup pravila i ciljeva za sva sredstva u okviru podijeljenog upravljanja, uz istodobno osiguravanje dosljednosti i pojednostavljenja. Pakt bi uključivao i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i nove instrumente u okviru hibridnih oblika upravljanja kao što je Socijalni fond za klimatsku politiku, koji tek treba pokrenuti.

Intervju vodila: Jasminka Dulić