Tema
Hrvati ostali bez predstavnika u skupštinama Srbije i Vojvodine
Prijevremeni izbori u Srbiji za republičku i pokrajinsku skupštinu te 65 lokalnih samouprava završili su osvajanjem apsolutne većine Srpske napredne stranke i ulaskom još četiri koalicije. Izborna lista »Aleksandar Vučić – Srbija ne smije stati« je tako postala pobjednik prijevremenih parlamentarnih izbora održanih 17. prosinca. Od oporbenih stranaka najbolji je rezultat postigla koalicija »Srbija protiv nasilja«, dok je najveće iznenađenje ovogodišnjih prijevremenih izbora uspjeh liste koju predvodi doktor Branislav Nestorović.
U parlament nisu uspjeli ući kandidati s liste Nacionalno okupljanje odnosno Dveri i Zavetnici, zatim s liste Srpske radikalne stranke, kao ni s liste oko Vuka Jeremića, odnosno Narodne stranke, neuspješne su bile i liste Borisa Tadića i Saše Radulovića, zatim lista Srbija na zapadu – Da se struka pita, i lista Čedomira Jovanovića. Niti sve kandidirane manjinske liste nisu uspjele ući u parlament. Premda je lista na kojoj su bili kandidati Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini »Ujedinjeni za pravdu« ušla u parlament, osvojila je tri mjesta, a kandidatkinja hrvatske stranke je bila na četvrtom mjestu. Mandat nisu osvojile ni Koalicija za mir i toleranciju na kojoj su bili i kandidati Hrvatske demokratske zajednice te albanska manjinska lista Ujedinjene doline.
Ocjene međunarodnih promatrača
Međunarodni promatrači ocijenili su da je prijevremene izbore u Srbiji u nedjelju obilježila dominacija predsjednika države Aleksandra Vučića u kampanji što je, uz nepravednu konkurenciju, pristrane medije i brojne nepravilnosti, pridonijelo neujednačenim izbornim uvjetima.
Washington nije komentirao optužbe o nepravilnostima već je izrazio želju za daljom suradnjom sa Srbijom na jačanju demokracije nakon izbora. Glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller rekao je kako SAD želi »nastaviti surađivati s budućom Vladom Srbije kako bi se ojačalo demokratsko upravljanje i pravna država i napredovalo na polju regionalne stabilnosti«.
Kremlj je izrazio zadovoljstvo zbog pobjede Vučićeve stranke na izborima u Srbiji koju je nazvao »prijateljskom« i »bratskom« zemljom. »Pozdravljamo Vučićev uspjeh«, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Rezultati na parlamentarnim izborima
Prema preliminarnim podacima Republičke izborne komisije izborna lista stranaka okupljenih oko vladajuće Srpske napredne stranke na republičkim izborima osvojila je više glasova negoli na prethodnim izborima održanim 2021. i to 1.721.572 (46,71 %) glasova. Njihovi pak dugogodišnji koalicijski partneri okupljeni na listi oko Socijalističke partije Srbije doživjeli su drastičan pad podrške na ovim izborima, osvojili tek 247.586 odnosno 6.57 % glasova te je njen lider Ivica Dačić već u prvom oglašavanju u izbornoj noći ponudio svoju ostavku. Zaključak je analitičara da su se glasovi naprednjaka prelili ovoga puta socijalistima.
Oporbena izborna lista »Srbija protiv nasilja« koju predvode Marinika Tepić i Miroslav Aleksić osvojila je najviše glasova od oporbenih stranaka – 890.453 (23,58 %) glasova.
Koalicija NADA koju predvodi Miloš Jovanović osvojila je 189.707 glasova, odnosno 5,04 %, a najveće izneneađenje ovih izbora je lista »Mi – glas iz naroda« koju predvodi doktor Branislav Nestorović koja je osvojila 176.953 (4,69 %) glasova.
Uz ovih pet koalicija u parlament su uspjeli ući zastupnici s četiri nacionalnomanjinske izborne liste. Savez vojvođanskih Mađara osvojio je 64.221 (1,7 %) glasova, odnosno šest mandata. Bošnjačko-hrvatska koalicija dvije manjinske stranke »Usame Zukorlić Stranka pravde i pomirenja Ujedinjeni za pravdu Tomislav Žigmanov Demokratski savez Hrvata u Vojvodini« s osvojenih 28.451 (0.76 %) glasova ima tri mandata, međutim hrvatska stranka ostaje bez zastupnika u parlamentu jer je njihova kandidatkinja Nataša Stipančević na četvrtom mjestu na izbornoj listi. Stranka demokratske akcije Sandžaka koju predvodi dr. Sulejman Ugljanin osvojila je 21.745 (0,57 %) i dva mandata, a izborna lista Albanaca koju predvodi Shaip Kamberi s osvojenih 13.504 (0,36 %) i Ruska stranka s 11.354 (0,3 %) glasova osvojili su po jedan mandat. Druga koalicija na kojoj se nalazila i jedna hrvatska stranka Demokratska zajednica Hrvata »Koalicija za mir i toleranciju« s osvojenih 6.776 (0,18 %) nije uspjela osvojiti niti jedan mandat.
Rezultati na pokrajinskim izborima
Na pokrajinskim izborima rezultati su slični onima republičkim. Apsolutnu većinu osvojili su naprednjaci s 445.220 (47,33 %) glasova, a SPS je osvojio 47.951 (5,09 %) glasova. Koalicija »Srbija protiv nasilja« osvojila je 206.260 (21,88 %) glasova, a koalicija NADA 48.541 (5,15 %) glasova. Od manjinskih lista SVM je osvojio 59.672 (6,33 %) glasa, dok DSHV na listi Ujedinjeni za pravdu s osvojenih 4.743 (0,5 %) nije uspio osvojiti niti jedan mandat.
Plenković: Odraz realnosti
Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da su rezultati izbora u Srbiji odraz realnosti i izrazio žaljenje što predstavnik hrvatske manjine nije izborio novi mandat u parlamentu. »Meni je izuzetno žao što DSHV nije ponovo osvojio mandat, to je ono što me brine. Dali smo snažnu podršku Tomislavu Žigmanovu, ali to se ovaj put nije dogodilo i to je loše«, ocijenio je Plenković.
Kazao je da to za Hrvatsku znači da treba raditi sa Srbijom na onome što je bilateralnim sporazumom dogovoreno još prije dvadeset godina, odnosno da se hrvatskoj manjini garantira mandat u Skupštini Srbije. Dodao je kako nastavljaju voditi dijalog usmjeren na rješavanje otvorenih pitanja.
Lista DSHV-a za Skupštinu Autonomne Pokrajine Vojvodine pod nazivom »Tomislav Žigmanov – Ujedinjeni za pravdu – Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, Usame Zukorlić – Stranka pravde i pomirenja – Bošnjaci Sandžaka«, premda je osvojila više glasova negoli republička lista u većini vojvođanskih gradova, ostala je tako bez predstavnika, te je predsjednik stranke Tomislav Žigmanov izrazio zabrinutost zbog otežane situacije za artikulaciju interesa Hrvata u Srbiji te ograničenja u ostvarivanju ciljeva koje zastupaju. Unatoč tome, naglasio je važnost što je koalicija osvojila tri zastupnička mjesta, te poručio da će DSHV i dalje imati ulogu u politici u Srbiji.
Žigmanov je istaknuo da se DSHV nije uspio nametnuti s lakšim narativom o identitetskim pitanjima protiv dviju snažnih političkih struja – vladajuće Srpske napredne stranke i oporbene koalicije »Srbija protiv nasilja«. Istaknuo je kako će se, unatoč neuspjehu, DSHV »i dalje snažno zalagati za opstanak Hrvata u Srbiji«.
Na Facebook stranici DSHV-a objavljen je komentar u kojem se glavnim krivcem za neuspjeh na parlamentarnim izborima označava konkurentska »Koalicija za mir i toleranciju« na kojoj se nalazila i Demokratska zajednica Hrvata koju je u javnosti predstavljao doktor Tomislav Stantić. Stantić je u komentaru pozvao Žigmanova na TV duel rekavši kako očekuje da mu u lice »konačno objasni sve teorije zavjere kada nesposobnošću izgubi izbore«. »Koalicija za mir i toleranciju« nije izišla na pokrajinske izbore već samo republičke na kojima je osvojila 6.778 odnosno 0,18 % glasova.
Beogradski izbori
Prema projekcijama rezultata Centra za slobodne izbore i demokraciju u Srbiji, a na osnovu gotovo 100 posto obrađenog uzorka, za izbore u Beogradu koalicija Srpske napredne stranke osvojila je 48 mandata, koalicija »Srbija protiv nasilja« 43, Koalicija Nada sedam, koalicija »Mi – Glas naroda« doktora Nestorovića šest, koliko i koalicija oko Socijalističke partije Srbije. Za sada se ne zna tko će tvoriti vlast u Beogradu, jer sada lista dr. Nestorovića postaje tas na vagi koji nosi prevagu, a oni su poručili da se neće stavljati ni na jednu stranu.
Koalicija »Srbija protiv nasilja«, koja osporava rezultate beogradskih izbora, organizirala je prosvjede ispred RIK-a tražeći njihovo poništenje. Koalicija je upozorila na niz nepravilnosti te je RIK-u predala dokaze o brojnim zloupotrebama kojima su potkrijepili svoje tvrdnje. Na prosvjedima se okupilo više tisuća ljudi, a čelnici liste, Marinika Tepić i Miroslav Aleksić, počeli su štrajk glađu do poništenja izbora u Beogradu. Mediji prenose kako je ovim prosvjedom započela postizborna kriza čiji je ishod neizvjestan.
Tijekom prosvjeda bilo je i incidenata te je predsjednik RIK-a Vladimir Dimitrijević izjavio na izvanrednoj konferenciji za novinare da je fizički napadnut direktor Republičkog zavoda za statistiku. Utvrdivši da se »nasilje ispred sjedišta RIK-a pokušalo prenijeti i u Komisiju«, poručio je kako to mora biti »najoštrije sankcionirano«. Kazao je da »RIK ne može ni raspisati, ni provesti nove beogradske izbore«, a oporba je za naredne dane najavila uz prosvjede i štrajk glađu i blokadu institucija.
Jasminka Dulić
DSHV: Crnogorski scenarij i za Hrvate u Srbiji?
Komentar na održane republičke i pokrajinske izbore DSHV je objavio na svom Facebooku koji prenosimo u cjelosti.
»Izbori, koji su održani 17. prosinca 2023. za zastupnike u Narodnoj Skupštini Republike Srbije i Skupštini Autonomne pokrajine Vojvodine, još uvijek su u procesu postizbornih radnji, prebrojavaju se glasovi, govori se o raspodjeli zastupničkih mandata, pojedine liste se nadaju još uvijek eventualnom prelasku cenzusa, upućuju se tužbe izbornim povjerenstvima, bilježe se kontraverze...
DSHV je nastupio kao dio koalicije Ujedinjeni za pravdu, zajedno sa Strankom pravde i pomirenja ovdašnjih Bošnjaka, ostao je bez zastupnika u Skupštini Republike Srbije i Skupštini Autonomne pokrajine Vojvodine. Pa ipak, DSHV je očitovao visok mobilizacijski potencijal svojih članova i simpatizera, kvalitetno uradio sve potrebne predizborne radnje i vodio vidljivu i afirmativnu kampanju, do sada najbogatiju i najkvalitetniju. No, to nije bilo dovoljno.
Ovoga puta ukazat ćemo na sljedeću simptomatičnu pojavu – neposredno pred izbore formirana je »fantomska« koalicija »Zajedno za budućnost i razvoj – koalicija za mir i toleranciju«, sastavljena od čak trinaest stranaka nepoznatih u manjinskoj javnosti, koju je predvodio nekada visoki dužnosnik SPP-a Jahja Fehratović, a čija je članica, nimalo začudno, i Demokratska zajednica Hrvata. Za ovu »hrvatsku« stranku poznato je od ranije kako se aktivira uvijek tik pred izbore, nepoznato joj je članstvo, nikada ne objavljuje fotografije sa sastanaka vodstva, a u javnosti se nikada ne očituje o problemima s kojima se suočava hrvatska zajednica, već se isključivo bavi besmislenim kritikama vodstva zajednice, osobito DSHV-a, i svih pozitivnih procesa. Ono što je karakteristično za ovu stranku jeste to što cijeli izborni proces nije vodila kampanju niti u jednoj lokalnoj zajednici u kojoj Hrvati žive u većem broju niti je imala ozbiljniju vidljivost u javnosti.
To je, čini se, posljedica činjenice da nema uporišta među Hrvatima, što potvrđuje činjenica da je pomenuta koalicija najveći dio potpisa za kandidiranje svoje izborne liste prikupljala u općinama i gradovima u kojima gotovo da i nema Hrvata i Bošnjaka (sic!). Istodobno, u rijetkim medijskim nastupima, od kojih je zbog nebitnosti najčudniji istup u specijalnom predizbornom prilogu HRT-a iz Subotice, jedina vidljiva hrvatska osobnost iz DZH-a bio je dopredsjednik Tomislav Stantić, koji ih je koristio kako bi se obračunavao s DSHV-om i kritizirao politiku hrvatskih manjinskih institucija, čiji je DSHV okosnica.
Logično pitanje koje se nameće jeste što je bila svrha, ničim izazvanog predizbornog djelovanja ove »hrvatske« »stranke«, kao dijela »manjinske« izborne liste koja je potpise skupljala u nekoliko okruga u Centralnoj Srbiji, a glasove tražila u Vojvodini bez kampanje među hrvatskom zajednicom. Smutiti puk? Biti kukavičjim jajetom? Generiranjem poruka političkog neprijateljstva demotivirati dio birača među Hrvatima? Je li tomu služila, istina neizravna, i ne toliko intenzivna kao u ranijim procesima, podrška pojedinih svećenika Katoličke crkve ovoj grupaciji? Na koncu, ali najvažnije, je li cilj njihova djelovanja oslabiti DSHV i osigurati to da Hrvati ne pređu cenzus?
Sve spomenuto veoma podsjeća na takozvani crnogorski scenarij, kada je tijekom parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2020. godine na isti način osujećen uspjeh izbornog djelovanja Hrvatske građanske inicijative, stranke koja je vodila sve pozitivne procese u hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori. Slično je i to da kadrovsku okosnicu kandidata DZH-a na izbornoj listi čini poznata jezgra urotnika, koji su u dosluhu s ključnim osobama u strukturi diplomata Republike Hrvatske u Srbiji, sinkrono i usuglašeno radili tijekom nekoliko godina kako na rušenju legitimnog vodstva ne samo DSHV-a nego i Hrvatskog nacionalnog vijeća te s polovičnim uspjehom ometali izborne aktivnosti.
Dakle, usporede li se ove dvije situacije s naglaskom trenutačno na ono čemu je bio izložen DSHV tijekom izbora koji su iza nas u Republici Srbiji, posve je jasna primjena scenarija stvaranja meteža radi usitnjavanja hrvatskih glasova, jednak onom kojem smo svjedočili u Crnoj Gori, budući da je broj osvojenih glasova te liste onaj koji je nedostajao koaliciji »Ujedinjeni za pravdu« za dobivanje četvrtog zastupničkog mandata. Tko ne vjeruje, neka se s većom pozornošću posveti analizi metodologije i usporedbi djelovanja, iz vizure ostvarenog cilja – neosvajanja zastupničkog mandata.
Press služba DSHV-a
