Tema
Jedni pored drugih ili jedni s drugima?
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u suradnji s Pokrajinskim tajništvom za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama organiziralo je prošlog petka, 17. studenoga, u Novom Sadu, u zgradi RTV Vojvodine koja emitira program na 16 jezika, društveni dijalog »Multikulturalnost i interkulturalnost u Republici Srbiji – dobre prakse i izazovi«. Ovaj dijalog je održan u sklopu obilježavanja 75 godina od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i Međunarodnog dana tolerancije, koji se obilježava svakog 16. studenoga, s namjerom da se, naročito mlađim generacijama, ukaže na značaj univerzalnih vrijednosti i kulture ljudskih prava. Sukladno tim idejama održane su dvije panel diskusije: »Kultura kao osnov multukulturalnosti« i »Uloga medija – od multikulturalnosti do interkulturalnosti«. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u suradnji s državnim tijelima i institucijama, organizacijama civilnog društva, kao i međunarodnim partnerima do 10. prosinca provodi program »75 dana za 75 godina Univerzalne deklaracije« s namjerom da se ukaže na značaj univerzalnih vrijednosti i kulture ljudskih prava, naročito mlađim generacijama.
Suživot različitih grupa
Dijalog je otvorio ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u Vladi Srbije Tomislav Žigmanov istakavši da je za naše višenacionalno i pluralističko društvo posebno značajno pravo na izbor i izražavanje vlastite kulturne pripadnosti. Ovi fenomeni, rekao je Žigmanov, potiču na razmišljanje o kulturnom identitetu, ali i razlikama jezične, etničke, religiozne i druge prirode, o borbi protiv predrasuda i netolerancije, o putu k mirnom suživotu među narodima, pojedincima ili grupama različitog porijekla, o jednakim mogućnostima i pristupima obrazovanju ili kod različitih vjeroispovijesti.
Pokrajinska tajnica za kulturu, javno informiranje i odnose s verskim zajednicama Dragana Milošević podsjetila je da je Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine 2018. godine, 10. prosinca – dan na koji je prije 75 godina Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima – proglasila jednim od datuma od pokrajinskog značaja i usvojila pokrajinsko priznanje za doprinos ljudskim i manjinskim pravima koje nosi ime Ljudevita Mitačeka.
Navodeći pokrajinske potpre za nacionalne manjine, Milošević je izdvojila kontinuiranu potporu medijima na jezicima nacionalnih manjina.
»To se sasvim konkretno odnosi na direktnu financijsku potporu RTV Vojvodine, kao regionalnom javnom servisu u okviru kojega se proizvde i emitiraju programi na jezicima nacionalnih zajednica, kao i na sufinanciranje tiskanja novina čiji su izdavači nacionalna vijeća nacionalnih manjina i konačno na sufinanciranje projekata na jezicima nacionalnih manjina, a koje realiziraju privatni mediji i mediji civilnog društva. To su praktični mehanizmi za očuvanje i unaprjeđenje multikulturalnosti u Pokrajini«, kazala je Milošević.
Od 2016. godine Pokrajina je kroz direktno i projektno financiranje nacionalnim manjinama dodijelila 2,7 milijardi dinara.
»Ovo je osnovni uvjet da se zaštiti jezik, kulturni, etnički i vejski identitet«, kazao je pomoćnik pokrajinske tajnice za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama Dragan Traparić i dodao kako će vojvođanski primjer financiranja medija na jezicima nacionalnih manjina biti primijenjen na cijelom teritoriju Srbije, što je definirano novim Zakonom o javnom informiranju.
Više od »light« teme
U srži interkulturalnosti je dijalog i susret između dvije strane koje se žele razumjeti.
»Interkulturlanost se često shvaća kao neka ‘light’ tema. Ajmo malo kulture, malo hrane, malo glazbe, ali pristup interkulturalnosti određuje hoćemo li ili ne živjeti u miru. Istraživanja provedena posljednjih godina pokazuju da mladi ljudi i dalje imaju izraženu etničku distancu prema određenim nacionalnim manjinama. To je alarm za sve nas, jer sve dobre stvari koje su do sada urađene možda nisu dovoljne. Za početak bilo bi sjajno da kroz različite projekte uključujemo mlade ljude«, kazao je Demir Mekić iz Beogradskog centra za ljudska prava.
Primjere kulturnih praksi koji uključuju više nacionalnih manjina u svojem obraćanju istaknuo je Josip Bako iz Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
»U znanstvenom časopisu Godišnjak za znanstvena istraživanja pišu i autori koji dolaze iz većinskog naroda, a u časopisu za književnost i umjetnost Nova riječ na hrvatski jezik prevode se djela značajnih umjetnika iz drugih nacionalnih manjina. Skupa s drugim zavodima za kulturu, ZKVH je sudjelovao 2018. na zajedničkoj izložbi Slikom zajedno, a izložba je bila koncipirana tako da je svaka zajednica predstavila jednog svog značajnog umjetnika. Odličan primjer dobre prakse je i koncert Cvijet raznolikosti, na kojem su sudjelovali glazbenici iz različitih zajednica«, kazao je Bako istaknuvši i nekoliko primjera kulturnih programa koje organiziraju kulturne udruge, a u kojima sudjeluju i pripadnici drugih nacionalnih manjina i većinskog srpskog naroda.
Potreba za lokalnim višejezičnim medijima
Pomoćnik glavnog i odgovornog urednika Drugog programa RTV Vojvodine Attila Márton istaknuo je koncept RTV Vojvodine gdje se na jezicima nacionalnih manjina izvještava o toj manjini, i ne samo o njoj već i o drugim važnim temama.
»Očuvanje jezične raznolikosti ključna je stvar. I to nije pitanje, ali jeste pitanje izvještavati ili ne samo o svojim temama. Ja sam protiv toga da se izvještava samo o ‘svojim’ temama; ‘svoje’ teme ne postoje, jer nešto zavrjeđuje ili ne zavrjeđuje biti tema, bez obzira na jezik«, kazao je Márton i dodao da se često mogu čuti i kritike kako se na ekranu vide samo folklor i običaji, ali to su događaji značajni za nacionalne manjine i logično je da novinari o njima izvještavaju.
Kao emisiju koja program emitira na više jezika, a mogu je pratiti i pripadnici većinskog naroda, Márton je izdvojio i Paletu.
»Paleta se emitira na 10 jezika, tjedno je to tisuću minuta programa iz manjinskih redakcija koji je titlovan na srpski i koja se emitira na Prvom i Drugom programu RTV Vojvodine«, kazao je Márton.
Medijska stručnjakinja Dubravka Valić Nedeljković vratila se u razdoblje pritavizacije medija, naglašavajući da je »vulgarna privatizacija bila pogubna za višejezične medije«.
»Ideja da država izađe iz vlasništva u medijima jeste europska, demokratska ideja, ali ona mora imati niz smjernica i pravila dobre prakse i mogućnosi da ti mediji prežive, a ne da budu otkupljivani većinom od osoba koje ništa ne znaju o medijima, a posebno kada su u pitanju višejezični mediji. Poslije završetka privatizacije više nije ostao nijedan višejezični medij, svi su ostali ili neprivatizirani ili su vrlo brzo ugašeni. Devastiranje medija u Vojvodini počela je 90-ih godina. Prije toga Vojvodina je imala 33 višejezične radijske postaje, više od 140 medija u Srbiji koji su u cijelosti ili jednim svojim dijelom bili višejezični. Sada je fokus na RTV Vojvodine, koja na svojim plećima treba izgurati sve potrebe nacionalnih manjina za ostvarivanje prava na informiranje na materinskom jeziku«, kazala je Valić Nedeljković.
Ona je podsjetila da je uloga medija informiranje, educiranje i kvalitetna zabava.
»Te tri uloge ne mogu se ostvariti u jednom satu tjedno ili za 15 minuta u nekom treminu, koliko imaju neke nacionalne manjine. Zalažem se da se polako ponovo uspostavlja mreža lokalnih medija. Lokalni mediji su nam potrebni, potrebne su nam lokalne višejezične redakcije. Ako znamo jezik sredine u kojoj živimo, potičemo dijalog među ljudima, bolje razumijevanje, prihvaćanje kulture drugih, zajedničko razmatranje onoga što je problem naše zajednice. Sada se bojim da smo se zatvorili u svoje male zajednice, nema više višejezičnih medija, imamo svoje medije u okviru svoje zajednice«, zaključila je Valić Nedeljković.
U panel diskusiji koja je bila posvećena medijima govorio je i Dalibor Mergel, jedan od urednika u hrvatskoj redakciji Drugog programa RTV Vojvodine.
Z. V.
