Tema
Izvještaj EK o Srbiji – ograničen napredak
U godišnjem izvještaju o reformama u Srbiji Europska komisija je ocijenila da je Beograd postigao određeni napredak u području pravosuđa i ograničeni napredak u ključnim područjima vladavine prava iz poglavlja 23 i 24, vezanim za borbu protiv korupcije, organiziranog kriminala i područja slobode izražavanja.
»Izvještaj Europske komisije predstavlja presjek onoga što smo uradili posljednjih 12 mjeseci da približimo naš pravni okvir europskom«, rekla je premijerka Ana Brnabić nakon što joj je šef delegacije EU u Srbiji Emanuel Jofre predao Izvještaj.
»Najvažnija stvar je da je EK prepoznala Srbiju u procesu europskih integracija i da u Izvještaju ne postoji područje u kojem je zabilježeno nazadovanje Srbije. Proširenje zauzima centralno mjesto u politici EU, prilika postoji i treba je iskoristiti«, rekao je Jofre.
Jofre je rekao da je premijerki predao i novi Plan rasta za zapadni Balkan koji je bio dio ovog paketa, u vrijednosti od šest milijardi eura, od toga dvije milijarde bespovratne pomoći dok su četiri povoljni zajmovi. Rekao je i kako bi Srbija trebala intenzivirati reforme u svim područjima kako bi se završile do najavljenog mogućeg datuma za proširenje EU – 2030. godine.
Predsjednica Vlade je rekla kako plan rasta za zapadni Balkan Srbiji može donijeti proširene mogućnosti za plasman roba i usluga iz Srbije u EU i investiciju od 0,7 posto godišnjeg BDP-a. Ukazala je na to da je velika stvar što mi danas imamo prvi put plan rasta za zapadni Balkan koji je inicirala predsjednica Europske komisije Ursula fon der Lajen u svibnju 2022. godine.
Normalizacija odnosa s Kosovom
Europska komisija u izvještaju poziva Beograd da surađuje u istrazi u slučaju Banjska i u potpunosti primijeni sve do sada postignute sporazume u dijalogu s Prištinom. Od Beograda očekuje i da liši slobode i procesuira odgovorne za napade. Komisija ocjenjuje i da je Srbija angažirana u dijalogu o normalizaciji s Prištinom, ali treba pokazati ozbiljniju posvećenost, uložiti više napora i napraviti kompromise kako bi proces normalizacije odnosa s Prištinom krenuo naprijed.
»Potrebno je da Beograd ispuni svoje obveze u okviru dijaloga i posveti se punoj primjeni svih prethodnih sporazuma, uključujući sporazum o putu ka normalizaciji i aneks o implementaciji«, navodi se u izvještaju.
Komisija poziva na brzo održavanje izvanrednih izbora u općinama na sjeveru Kosova uz bezuvjetno sudjelovanje Srba i ocjenjuje da je normalizacija odnosa ključan uvjet za obje strane, koje riskiraju propustiti ozbiljne prilike ako ne bude napretka.
U pogledu ispunjenosti političkih kriterija, ocjenjuje se da je politička polarizacija u društvu nastavljena.
U Izvještaju se navodi kako se i dalje trebaju ispuniti preporuke OESS-a i Vijeća Europe o izbornom okviru. Ocjenjuje se da su rad parlamenta obilježile tenzije vladajuće koalicije i oporbe i da su uglavnom zastupnicima dostavljani prijedlozi po hitnoj proceduri, što bi trebao biti izuzetak. Također se ocjenjuje kako poslovnik nije sustavno primjenjivan i da zapaljivi rječnik u parlamentu nije sankcioniran.
U području reforme javne uprave Srbija, prema ocjeni EK, ima »umjerenu« razinu spremnosti za članstvo u EU, dok je u protekloj godini ostvaren »ograničeni napredak«, posebno u području elektroničke uprave i e-usluga.
Prema mišljenju Komisije, određeni napredak je učinjen u pravosuđu time što je usvojena većina zakona koji su praktično omogućili primjenu ustavnih amandmana iz 2022. godine, dok još treba usvojiti dva zakona – Zakon o Pravosudnoj akademiji i Zakon o sjedištima i teritorijalnoj nadležnosti sudova.
U borbi protiv korupcije postignut je ograničeni napredak. Navodi se kako je došlo do blagog povećanja broja novih istraga i pravosnažnih presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou, ali da je broj novih optužnica opao i da nije bilo slučajeva konačnog oduzimanja imovine. Srbija tek treba usvojiti nacionalnu antikorupcijsku strategiju i prateći akcijski plan, za koje je predstavila prvi nacrt, smatra Komisija.
U cjelini, Komisija ocjenjuje da je korupcija rasprostranjena u mnogim područjima i ostaje pitanje koje zabrinjava, te ističe kako postoji potreba za snažnom političkom voljom i za snažnim odgovorom kaznenog pravosuđa za efikasno rješavanje pitanja korupcije na visokom nivou.
I u borbi protiv organiziranog kriminala postignut je ograničen napredak u ispunjavanju prošlogodišnjih preporuka, posebno u otkrivanju i sprječavanju krijumčarenja migranata i trgovine ljudima.
Ograničen napredak je ostvaren i u području slobode izražavanja, a slučajevi prijetnji, zastrašivanja, govora mržnje i nasilja nad novinarima i dalje zabrinjavaju, navodi se.
Komisija je ocijenila da će novi zakoni ojačati nezavisnost Regulatornog tijela za elektroničke medije (REM) i kodificirati ulogu Savjeta za tisak.
Zakonski proces, međutim, po ocjeni Komisije, nije u potpunosti završen u skladu sa zakonodavstvom i standardima EU, posebno u pogledu vlasništva nad medijima, pravilima o državnoj pomoći i mehanizmima za zaštitu pluralizma i uredničke nezavisnosti.
U području ekonomije se ocjenjuje kako Srbija ima dobar nivo pripremljenosti i da je ostvarila »određeni« napredak u prošloj godini.
EK konstatira i da je Srbija popravila stupanj usklađenosti sa zajedničkom vanjskom politikom EU s 46 na 51 posto u 2023. godini, ali ocjenjuje da su neke akcije i izjave Srbije bile u suprotnosti s vanjskopolitičkim stavovima EU. Od Srbije se očekuje da prioritetno unaprijedi usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere EU prema Rusiji, i da se uzdrži od akcija koje su protiv stavova EU u vanjskoj politici.
Plan rasta za zapadni Balkan – četiri slobode
»Plan rasta EU za zapadni Balkan kojim se predlaže financijska pomoć od šest milijardi eura potpuno je novi pristup koji služi kao katalizator napretka da se zatvori ekonomski i društveni jaz između zapadnog Balkana i EU i stvori prilika za ranu integraciju regije u EU, prije nego što joj se de facto pridruži«, izjavio je europski komesar za proširenje i susjedsku politiku Olivér Várhelyi.
On je na konferenciji za novinare u Bruxellesu ocijenio da se u procesu proširenja uvijek govori o »institucionalnom dijelu posla« i pozvao da se fokus stavi na »stvarnu integraciju na terenu kako bi EU zajedno s partnerima ubrzao integraciju gospodarstva, društava i država na zapadnom Balkanu, što bi trebalo donijeti korist od članstva i prije pristupanja.
Plan ima četiri aspekta, od kojih prvi podrazumijeva što bržu integraciju zainteresiranih partnera sa zapadnog Balkana u okviru četiri slobode – u području slobodnog kretanja ljudi, roba, kapitala i usluga.
Várhelyi je istakao da je EU spremna pomoći im i staviti na raspolaganje sva za to potrebna sredstva, ali da zauzvrat traži da to u velikoj mjeri pridonese prosperitetu, stabilnosti i sigurnosti regije. On je dodao kako je drugi ključni stup plana pomoći partnerima na zapadnom Balkanu ubrzanje procesa reformi, jer integriranje u okviru četiri slobode podrazumijeva teške i kompleksne reforme. Zato EU želi da se zajedno izradi detaljan plan za svaku godinu kako bi se ubrzao napredak na terenu kada je riječ o reformama, uključujući vladavinu prava i demokraciju kao ključne uvjete za svaku integraciju u EU.
J. D.
