Kolumne Kolumne

Tisuću zašto – nijedno zato

Ako ste roditelj, lako ćete razumjeti bol koju ovih dana proživljava obitelj dvadesetjednogodišnjeg Filipa Zeljkovića, koji je prije trinaest dana mučki ubijen u našem gradu. Ako ulogu roditelja (još) niste doživjeli, ljudskost u vama p(r)obudit će vam empatiju prema istoj toj obitelji, jer je njihov mladi član lišen života bestijalno, na način kako to rade psihopate s ljudskim likom.

Svijet je pun nerasvijetljenih i neriješenih slučajeva svirepih ubojstava, a mnogi od njih poslužili su i kao inspiracija scenaristima i redateljima za snimanje uvijek popularnih filmova takvoga, krimi žanra. Uostalom, i Subotica se nalazi na toj tužnoj mapi mjesta i gradova, jer niti nakon trinaest godina (!) javnosti nije poznato tko je i zašto ubio tada šesnaestogodišnju djevojčicu Milicu Barašin. Uz takva ubojstva najčešće slike vezane su uz mrak, šumu i pusta mjesta, te litre prolivenog forenzičko-inspektorskog znoja u bezuspješnim pokušajima otkrivanja identiteta počinitelja, kao i motiva za njegova zlodjela. Posljednja rečenica nije nužno vezana za svijet filma ili književnosti nego i za surovu realnost, jer policija (ona u uređenim državama), objavljivanjem detalja vezanih uz određeni zločin, nerijetko od građana traži pomoć zarad postizanja zajedničkog cilja, pokazujući na taj način, makar i posredno, povezanost lokalne zajednice i državnih institucija i njihovo međusobno povjerenje.

Kod nas svega toga već odavno nema: policija funkcionira kao da je izvan i iznad društva čiji bi servis trebala biti, a lokalna zajednica na to reagira krotko kao ovce pred šišanje. Ništa drugačije nije se zbilo (niti se sada zbiva) nakon ubojstva mlađeg punoljetnika Filipa Zeljkovića: policija u javnost izlazi tek sa šturim priopćenjem opisa slučaja i poduzetim mjerama, gradonačelnik Stevan Bakić dan-dva nakon toga traži od policije da djeluje brzo i učinkovito i...

I kako vrijeme više odmiče – kao i mnogo puta do sada – »istraga« se u javnosti širi na tri polja: u »halo efekt« razgovorima običnih smrtnika koji »spoznaje« šire iz treće ili još neke dalje ruke, preko društvenih mreža i preko novinarskih nagađanja »iz pouzdanih, ali neimenovanih izvora«. Sve neslužbeno, dakle. A takva klima pravi je Amazon za širenje bakterija i virusa iskonstruiranih poluistina, koje u čovjeku proizvode prvo osjećaj gađenja i mučnine, a u težim slučajevima i opravdanog revolta zbog protoka vremena i tapkanja u mjestu.

Zašto je, recimo, teško u javnost izaći i reći joj što je do sada učinjeno na rasvjetljavanju ovoga slučaja, uz, naravno, čuvanje detalja važnih za istragu? Zašto da ista ta javnost kapi novih detalja siše iz novinskih izvještaja, a da oni koji su pozvani da o tome pričaju niti potvrđuju niti demantiraju da je uhićen jedan od napadača? Zašto isto to p(r)ozvani ne čine niti kada je riječ o osumnjičenima, napose stoga što se na društvenim mrežama, ali i u novinama, nesmetano posredno objavljuju detalji vezani uz napadača, uključujući i onaj najbitniji: njegov identitet? Zašto ti navodi nisu dovoljni za konkretnije rezultate, pa i po cijenu toga da policija od onih koji »znaju« ili stvarno znaju zatraži pomoć i konačno priopći ključni detalj: ubojica je identificiran, ali se još krije (u zemlji ili inozemstvu)? Ili ga netko pod svaku cijenu krije! Ako je ovo drugo u pitanju, to je onda već posve druga priča. Priča za dublju akciju pod kodnim nazivom »unutarnja kontrola«. Tisuću zašto, nijedno – zato.

Ostavimo li po strani nagađanja u koja se – kao što se vidi – tako lako upustiti, opet ostaje još dovoljno istih pitanja, koja su ovih dana postavljale malobrojne oporbene političke stranke o... Recimo, naravi i svrsi postavljanja kamera u gradu, i to u kombinaciji s utrošenim sredstvima za njih. Kako se zločin od prije dva tjedna, niti ono što mu je prethodilo, nije dogodio negdje u šumi ili zabitima periferije grada nego na benzinskoj crpki i na cesti u gradu, ostaje pitanje jesu li se oči kamera i očevidaca u tim trenutcima od umora (ili nečega drugoga) zatvorile na način kako se to dogodilo i kod naplatne rampe kod Boljevca? Ostaje pitanje i zašto je uvijek na novinarima da uzaludno bude savjest građana, koji su svoju kolektivnu empatiju pokazali u slučaju ubojstva Tijane Jurić i smrti Đorđa Balaševića, ali ne i kada je riječ o Milici Barašin ili – kako stoje stvari – sada kada bi bilo logično da se zapitaju što nije u redu s istragom u mjeri da se ne objelodani identitet ubojice i s tim pitanjima – kao pravi dokaz da je Subotica protiv nasilja – prošeću gradom do sjedišta Policijske uprave?

Konačno, i podatak – kojega je 19. lipnja ove godine iznio zamjenik načelnika Odjela policije u PU Subotica Dušan Savić – da je na području Sjevernobačkog okruga od 8. svibnja predano više od 900 komada oružja, oko 60.000 komada municije, kao i preko 200 komada minsko-eksplozivnih sredstava nije ništa više od beskorisne statistike. Kao što se prije dva tjedna vidjelo, jedan »viška« ipak je ostao.

Z. R.

Najava događaja

22.06.2024 - ​​​​​​​Dani Hrvata Bunjevaca u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji

U organizaciji splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika od 22. do 26. lipnja bit će priređeni »Dani Hrvata Bunjevaca u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji«. U bogatom programu nastupit će HKPD Matija Gubec i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta, HGU Festival bunjevački pisama iz Subotice, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ.

22. 6. (subota) u 19:30 sati

Velika dvorana Nadbiskupskoga sjemeništa

Predstavljanje Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU »Hrvatska riječ«

Glazbena pratnja tamburaša HGU-a »Festival bunjevački pisama«

(HMI Podružnica Split, MH Ogranak Split, HU Benedikt, Hrvatsko Nadzemlje)

23. 6. (nedjelja) u 11 sati

Svečana pjevana Misa u crkvi sv. Josipa na Mertojaku

Predstavljanje likovnog stvaralaštva u tehnici slame

(HMI Podružnica Split, župa sv. Josipa – Mertojak, LU »Emanuel Vidović«)

23. 6. (nedjelja) u 20 sati

Gradina Solin

Folklorni koncert HKPD-a »Matija Gubec« Tavankut, Tamburaškog orkestra HGU-a »Festival bunjevački pisama«, Folklornog ansambla »Jedinstvo« i Kulturno-umjetničkog društva »Salona«

(HMI Podružnica Split, Javna ustanova u kulturi »Zvonimir – Solin«)

25. 6. (utorak) u 19:30 sati

Dvorac Vitturi – Kaštel Lukšić

Predstavljanje Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU »Hrvatska riječ«

Glazbena pratnja tamburaša HGU-a »Festival bunjevački pisama« i folklorna koreografija HKPD-a »Matija Gubec« Tavankut, KUD-a »7 Kaštela« i KUD-a »Ante Zaninović«

(HMI Podružnica Split, MH Ogranak Kaštela)

22.06.2024 - Marijanski pučki festival u Monoštoru

Međunarodni Marijanski pučki festival pod nazivom Zdravo budi, Marijo! bit će održan u subotu, 22. lipnja, u Monoštoru.

Manifestacija se održava u crkvi Sv. Petra i Pavla, a početak je u 19 sati. Festival organizira KUDH Bodrog iz Monoštora.

24.06.2024 - Etnografska izložba »Vrijeme nade« u Zagrebu

Narodno sveučilište Dubrava poziva na svečano otvorenje međunarodne etnografske izložbe Vrijeme nade slamarska umjetnost – nematerijalna kulturna baština Hrvata Bunjevaca i Ukrajinaca, koja će se održati u galeriji Kontrast Kulturnog centra Dubrava, na adresi Dubrava 51a u Zagrebu, 24. lipnja, u 19 sati. Na izložbi će se predstaviti radovi u tehnici slame Marije Kravčuk iz Ukrajine i Jozefine Skenderović iz Subotice.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika