Krajem prošle godine u nakladi Istorijskog arhiva u Pančevu objavljena je i prezentirana monografija »Boka u Banatu«, rad Ljubiše Večanskog, posvjesničara– entuzijaste i negdašnjeg žitelja ovoga mjesta. Ovaj iznimno zanimljiv, obiman i slojevit rad je usprkos svojoj usko – lokalnoj orijentiranosti izazvao značajnu pozornost ne samo čitateljstva već i šire znanstvene javnosti.
    Zahvaljujući obilju podataka, studioznom pristupu i dugotrajnim istraživanjima, uz potporu nekoliko sveučilišnih profesora iz raznih oblasti, ova se monografija može smatrati izuzetim primjerom saobrazja kulture i povijesti jednoga mjesta i njegovih žitelja.
U BANATU OD 18. STO-LJEĆA: Naročito zanimljivo je da je u velikom dijelu monografije obuhvaćena tematika vezana za ovdašnje Hrvate, koji su se iz Pokuplja na ove prostore doselili još s kraja 18. stoljeća i ostavili značajan trag u povijesti Boke. Autor je u prikupljanju podataka vezanih za Hrvate pozorno iščitavao arhivski materijal, te stupio u kontakt s nekdašnjim sta-novnicima Boke, koji sada žive u Hrvatskoj i od njih izravno prikupljao podatke.
    U monografiji se prati cijela povijest ove zajednice, od razdoblja prije doseljenja pa do danas. Isto se tako prati život ovdašnjih hrvatskih obitelji, prikazuju njihovi običaji, društveni događaji, njihova pogođenost ratovima, prevratima, crkveni i gospodarski život, te pojedini zanimljivi ljudi. Iznimno se treba cijeniti činjenica da su tekstovi i iskazi vezani za Hrvate preneseni bez prerade, na izvornom dijalektu i pismu. Dijelom su objavljeni transkripti magnetofonskih zabilješki Steve Ilijevića Dekića, koji je još 50-ih godina prošloga stoljeća podrobno bilježio jezičnu građu kroz dijalekatske iskaze bokeljskih Hrvata. Ovi zapisi danas počinju poprimati izuzetnu vrijednost, s obzirom da se kajkavski gotovo u potpunosti izgubio.
HRVATSKA ŠKOLA DO 1930.: Čitajući monografiju može se saznati doista mnogo, tako i stvari koje svjedoče o visokoj kulturnoj razini hrvatske zajednice u prošlosti. Primjerice, da se još 1827. godine u zagrebačkoj gimnaziji školovalo šest učenika iz Boke, da je do 1930. godine u Boki postojala zasebna škola na hrvatskom jeziku, a do II. svjetskog rata i Hrvatska čitaonica sa časopisima iz Zagreba, te da je do nedavno bokeljski Župni ured pri Katoličkoj crkvi bio pod izravnom ingerencijom Zagrebačke biskupije bez obzira na to da joj geografski ne pripada.
    Na kraju, ostaje nada da će biti još sličnih primjera interesiranja za prošlost ili sadašnjost ove malobrojne hrvatske zajednice.