Za susret hrvatskih pučkih pjesnika Lira naiva može se reći kako je kroz dva desetljeća prerastao u svojevrsni pokret koji okuplja više desetaka autora iz Srbije, ali i iz Hrvatske. Ovogodišnji susret održan je u subotu, 16. rujna, u Podcrkavlju, općini u Brodsko-posavskoj županiji (Hrvatska) gdje se okupilo 26 pjesnika iz Srbije (Subotica, Sombor, Sonta) i Hrvatske (Slavonski Brod, Podcrkavlje, Zagreb, Poreč, Dugopolje, Đakovo…).
Središte okupljanja bio je mjesni Vatrogasni i društveni dom, gdje je u poslijepodnevnim satima održano druženje autora uz razmjenu iskustava u pisanju. U istom prostoru održan je i središnji događaj – književna večer na kojoj se tradicionalno, uz autorsko čitanje uživo, predstavlja i zbirka izabranih stihova sudionika susreta. Ovogodišnja zbirka nosi naziv Duša od zlata i u njoj je zastupljeno 56 autora. Izbor pjesama sačinila je Klara Dulić Ševčić, a urednica je Katarina Čeliković.
Pokret koji raste
Na književnoj večeri govorili su utemeljiteljica susreta Lira naiva i urednica knjige Duša od zlata Katarina Čeliković, predsjednik KD-a Ivan Antunović preč. Josip Štefković, pjesnikinja Ružica Todorović i prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar, a održavanje manifestacije pozdravili su i pročelnica upravnog odjela Općine Podcrkavlje Natali Matošević i dopredsjednik Društva hrvatskih književnika Mirko Ćurić.
Katarina Čeliković je kazala kako je na prvom susretu Lire u Subotici, održanom prije 21 godinu, bilo 15 pjesnika, a da se u međuvremenu pokret proširio na oko 60 autora.
»Cilj nam je potaknuti i ukazati povjerenje onima koji pišu o bunjevačkoj i šokačkoj ikavici kao hrvatskim govorima te koji stvaraju na književnom standardu. Pjesnici pišu lijepo, iskreno, iz srca i duše, stoga ne čudi naslov ovogodišnje zbirke Duša od zlata. Osim što je svjedok naše ljubavi, ova poezija je i marker našeg kulturnog, nacionalnog i duhovnog, katoličkog identiteta. Ovi susreti obogaćuju, ohrabruju i čine sponu da smo integralni dio hrvatskog naroda«, rekla je Čeliković.
Čuvari govora
Prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar podržala je ovu manifestaciju budući da Lira radi na očuvanju govora kao nematerijalne jezične kulturne baštine. Podsjetila je kako se ove godine obilježava 20. obljetnica usvajanja UNESCO-ove Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine, koju je Hrvatska ratificirala tri godine kasnije te učinila puno na tom području.
»Puno surađujem s Hrvatima izvan Hrvatske, pa tako i s Hrvatima u Srbiji, sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata. Pučki i amaterski pjesnici dobar su izvor za opise mjesnih govora. To su trajne vrijednosti koje zaslužuju biti promovirane«, navela je Berbić Kolar.
Liru naivu organiziraju Hrvatska čitaonica i KD Ivan Antunović iz Subotice, a suorganizator i domaćin ovogodišnjeg susreta bila je Općina Podcrkavlje. Manifestacija je »gostovala« u ovom mjestu na poziv pjesnikinje Ružice Todorović, koja je sudionica Lire dulje od desetljeća.
»Naša Općina Podcrkavlje je veliki čuvar tradicije baš kao i Lira naiva te je meni bilo logično da ih spojim. Kada sam se uključila u Liru naivu bilo nas je par pjesnika iz Hrvatske, a sada je taj broj veći. Zalažem se da se Lira naiva podrži i da se za nju čuje u Hrvatskoj. Srca su puna, zadovoljni smo da smo mogli ugostiti ovu manifestaciju«, kaže Todorović.
U sklopu večeri nastupili su i članovi mjesnog KUD-a Krešimir Šimić s pjesmama i plesovima iz Slavonije.
Rodna kuća Dragutina Tadijanovića
Općina Podcrkavlje poznata je po znamenitom hrvatskom pjesniku Dragutinu Tadijanoviću čiju su rodnu kuću u obližnjem selu Rastušju sudionici ovogodišnje Lire naive posjetili. Domaćin pjesnicima bio je Miroslav Bjelobrk, skrbnik Tadijanovićeve ostavštine i unuk velikoga pjesnika.
»I ovaj posjet pokazuje da poezija uvijek okuplja ljude, a to je ono što je Dragutin Tadijanović i htio i svojim primjerom pokazivao drugima«, kaže Bjelobrk.
Susreti kao poticaj
Monoštorac sa somborskom adresom Antun Kovač sudionik je Lire naive od prvog susreta 2003. godine.
»Lira naiva mi je bila poticaj u pisanju. Primijetio sam i radujem se što se puku sviđaju moje šaljive pjesme. Pišem u rimi, izdao sam tri knjige«, kaže Kovač.
Marija Martinović može se svrstati i među sudionike iz Srbije i iz Hrvatske. Naime, podrijetlom je iz Srijema iz kojeg seli 1995. i od tada živi u Hrvatskoj.
»Kroz svoje pjesme predstavljam svoj rodni kraj, radujem se životu, ne očajavam više što smo otišli iz Srijema, opisujem lijepe događaje i to dijelim s drugima. Sudjelovanje u Liri naivi dalo mi je još više nadahnuća da pišem ali i da vidim kako to drugi rade«, kaže ona.
Vlado Domazet iz Poreča piše o različitim temama, a u posljednje vrijeme najviše o običajima i životu bunjevačkih Hrvata na salašima u Bačkoj. Kako pojašnjava, rodbinski je vezan za sjever Bačke (kao mlad odlazio je kod tete u Horgoš) te su se tako javili interes i ljubav za ove teme.
»Pjesmu Tamo di je salaš moj napisao sam na govoru bačkih Bunjevaca, a u zbirku s ovogodišnjeg susreta uvrštena je pjesma Vodeni ponediljak, koja govori o tom običaju. Što se tiče Lire naive, susret mi puno znači, može se reći da gotovo cijelu godinu živim za ovaj događaj«, kaže Domazet.
Bio je ovo 21. pjesnički susret Lira naiva a, nakon Gradišta kod Županje, drugi koji je organiziran izvan Vojvodine.
D. B. P.
