Tema Tema

Više razvoda, manje djece

Posljednji objavljeni rezultati Popisa 2022. donose podatke bračnog statusa i fertiliteta za koje su se uzimali podaci stanovništva starosti 15 i više godina.

Usporedbom rezultata prijašnjih popisa, od 1948. do 2022. uočava se trend povećanja udjela stanovništva u izvanbračnoj zajednici i razvedenih, te smanjenje udjela stanovništva sa sklopljenim brakom. Udio razvedenih prema posljednjem Popisu najviši je zabilježen do sada i iznosi 6,1 % stanovništva starijeg od 15 godina, dok je 1948. godine ta vrijednost bila 0,78 %.

Primjetno je i smanjenje broja živorođene djece po ženi. Tako je 1948. pet i više djece imalo 21,6 % žena, što je ujedno predstavljalo i najbrojniju statističku kategoriju kada je broj djece u pitanju. Sada 0,7 % žena starijih od 15 godina ima 5 ili više djece.

Najviše razvedenih u Subotici

Prema rezultatima Popisa 2022. oko polovice stanovništva starosti 15 i više godina je u braku (51 %), skoro trećina (31 %) nikada nije sklapala brak, 11,6 % je udovica/udovaca i 6,1 % razvedenih osoba.

Promatrano prema spolu, podaci govore kako u Srbiji žene češće ulaze u brak, ali i da češće ostaju udovice. Brak nikada nije sklopilo 36,7 % muškaraca starijih od 15 godina, dok je kod žena taj udio 25,8 %. S druge strane, gotovo četiri puta ima više udovica od udovaca – među ženama starijim od 15 i više godina 17,8 % je udovica, a udio udovaca je 4,9 %.

U razdoblju između dva popisa (2011. – 2022.) smanjen je udio osoba u braku za 4 % (55 % Popis 2011. – 51 % Popis 2022.), dok je udio razvedenih povećan za 1 % (4,9 % Popis 2011. – 6,1 % Popis 2022.).

Najveći udio osoba u braku imaju općine s juga Srbije: Preševo (60,6 %), Bujanovac (59,5%), Aleksandrovac (59,3 %), Prijepolje (59 %) i Raška (58,9 %). Udio neoženjenih/neudanih osoba najveći je u općinama Grada Beograda – Stari grad (38,4 %), Zvezdara (38 %), Vračar (37,8 %), Palilula (37,1 %) i Voždovac (36,2 %) i u Novom Sadu (36 %). Udio razvedenih osoba starijih od 15 godina najveći je na sjeveru Srbije. Najviše razvedenih ima Grad Subotica (8,9 %), Bečej (8,7 %) i Senta (8,6%) potom Zaječar (8,3 %) i u beogradskim gradskim općinama Stari grad (8,3 %) i Vračar (8,2 %).

U izvanbračnoj zajednici živi 4,9 % osoba starijih 15 i više godina. Najveći broj njih pripada starosnoj skupini od 30 do 39 godina, a prosječna starost im iznosi 42,3 godine. Promatrano prema spolu, u izvanbračnoj zajednici živi 138.933 muškaraca i 138.207 žena.

U razdoblju između dva posljednja popisa udio osoba koje žive u izvanbračnoj zajednici u stanovništvu starosti 15 i više godina povećan je s 3,83 % (Popis 2011) na 4,87 % (Popis 2022).

Najveći udio osoba koje žive u izvanbračnoj zajednici u ukupnom stanovništvu starosti 15 i više godina zabilježen je u: Majdanpeku (10,5 %), Kovinu i Žagubici (9,5 %), Beloj Crkvi (8,8 %), Požarevcu (8,7 %) i Srbobranu (8,5 %).

Najmanji udio osoba koje žive u izvanbračnoj zajednici imaju općine Preševo, Prijepolje i Trgovište (ispod 1 %), Raška i Mali Zvornik (1 %) i Sjenica i Ljubovija (1,2 %).

Bez djece trećina stanovnika

Prema rezultatima Popisa 2022. godine, gotovo trećina stanovnika starosti 15 i više godina nema nijedno živorođeno dijete (udio osoba bez djece je 31 %), 18 % ima jedno dijete, oko 40 % ima dvoje djece, 8,64 % ima troje djece i 2,4 % ima četvero ili više živorođene/biološke djece.

Prosječan broj živorođene djece je 1,35. Najveća vrijednost zabilježena je na jugu Srbije u Medveđi, Tutinu, Sjenici, Preševu, Prijepolju, Bojniku i Novom Pazaru (više od 1,6 djece u prosjeku), dok najmanji prosječan broj živorođene djece imaju stanovnici gradskih općina Grada Beograda – Stari grad, Vračar, Savski venac, Zvezdara, Novi Beograd, Voždovac, Palilula, kao i stanovnici Novog Sada (manje od 1,2 djeteta u prosjeku).

U Popisu 2022. godine pitanje o broju živorođene djece prvi put je postavljeno i muškarcima. Prema dobivenim rezultatima žene imaju više djece nego muškarci. Prosječan broj živorođene djece kod žena je 1,44 djeteta, dok je kod muškaraca 1,24.

Kod muškaraca je skoro izjednačen udio osoba bez djece i s dva djeteta (oko 36 %), slijede muškarci s jednim biološkim djetetom (16,2 %) i s troje djece (8,2 %). Kod žena starosti 15 i više godina najveći udio imaju žene koje su rodile dvoje djece (42,8 %), slijede žene koje nisu rađale (25,7 %), zatim žene s jednim djetetom (19,7 %) i žene s troje živorođene djece (9,1 %).

Udio osoba s više od troje živorođene djece izrazito je nizak kod oba spola (2,3% kod muškaraca i 2,5% kod žena).

Podaci o broju živorođene djece, po spolu i starosti, pokazuju da su udjeli osoba koje nisu sudjelovale u reprodukciji izrazito visoki u starosnim grupama 15-19 godina i 20-24 godine, kako kod muškaraca tako i kod žena, što je i očekivano, naročito na početku plodnog perioda, pojašnjavaju iz Republičkog zavoda za statistiku.

Razlike u reproduktivnom ponašanju muškaraca i žena najizraženije su u starosnim grupama 25-29 godina i 30-39 godina. Naime, 37,5 % žena starosti 25-29 godina rodilo je najmanje jedno dijete, dok kod muškaraca iste starosti svega 19 % ima djecu. U starosnoj grupi 30-39 godina 29 % žena je bez djece, dok je udio muškaraca iste starosti koji su bez djece 48%. Udio osoba bez djece u starosnoj grupi 40-49 godina kod žena je 16 %, a kod muškaraca 27,3 %.

Podaci o broju živorođene djece žena starosti 50-59 godina pokazuju da je svaka osma žena izašla iz razdoblja plodnosti ne sudjelujući u reprodukciji, odnosno 12,2 % žena nije rodilo niti jedno živo dijete do 49. godine života. S druge strane, svaki peti muškarac starosti 50-59 godina nema svoju biološku djecu, tj. 20 % je bez djece.

J. D. B.

Najava događaja

22.06.2024 - ​​​​​​​Dani Hrvata Bunjevaca u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji

U organizaciji splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika od 22. do 26. lipnja bit će priređeni »Dani Hrvata Bunjevaca u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji«. U bogatom programu nastupit će HKPD Matija Gubec i Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta, HGU Festival bunjevački pisama iz Subotice, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU Hrvatska riječ.

22. 6. (subota) u 19:30 sati

Velika dvorana Nadbiskupskoga sjemeništa

Predstavljanje Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU »Hrvatska riječ«

Glazbena pratnja tamburaša HGU-a »Festival bunjevački pisama«

(HMI Podružnica Split, MH Ogranak Split, HU Benedikt, Hrvatsko Nadzemlje)

23. 6. (nedjelja) u 11 sati

Svečana pjevana Misa u crkvi sv. Josipa na Mertojaku

Predstavljanje likovnog stvaralaštva u tehnici slame

(HMI Podružnica Split, župa sv. Josipa – Mertojak, LU »Emanuel Vidović«)

23. 6. (nedjelja) u 20 sati

Gradina Solin

Folklorni koncert HKPD-a »Matija Gubec« Tavankut, Tamburaškog orkestra HGU-a »Festival bunjevački pisama«, Folklornog ansambla »Jedinstvo« i Kulturno-umjetničkog društva »Salona«

(HMI Podružnica Split, Javna ustanova u kulturi »Zvonimir – Solin«)

25. 6. (utorak) u 19:30 sati

Dvorac Vitturi – Kaštel Lukšić

Predstavljanje Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU »Hrvatska riječ«

Glazbena pratnja tamburaša HGU-a »Festival bunjevački pisama« i folklorna koreografija HKPD-a »Matija Gubec« Tavankut, KUD-a »7 Kaštela« i KUD-a »Ante Zaninović«

(HMI Podružnica Split, MH Ogranak Kaštela)

22.06.2024 - Marijanski pučki festival u Monoštoru

Međunarodni Marijanski pučki festival pod nazivom Zdravo budi, Marijo! bit će održan u subotu, 22. lipnja, u Monoštoru.

Manifestacija se održava u crkvi Sv. Petra i Pavla, a početak je u 19 sati. Festival organizira KUDH Bodrog iz Monoštora.

24.06.2024 - Etnografska izložba »Vrijeme nade« u Zagrebu

Narodno sveučilište Dubrava poziva na svečano otvorenje međunarodne etnografske izložbe Vrijeme nade slamarska umjetnost – nematerijalna kulturna baština Hrvata Bunjevaca i Ukrajinaca, koja će se održati u galeriji Kontrast Kulturnog centra Dubrava, na adresi Dubrava 51a u Zagrebu, 24. lipnja, u 19 sati. Na izložbi će se predstaviti radovi u tehnici slame Marije Kravčuk iz Ukrajine i Jozefine Skenderović iz Subotice.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika