Jedan od sudionika ovogodišnje likovne kolonije Ivan Gundić Ćiso Dalmata, koju organizira HKD Vladimir Nazor iz Stanišića, bio je i 24-godišnji Filip Karan iz Beograda. Ovog mladog autora, čiji je umjetnički pseudonim Konfi, odlikuje to što, zahvaljujući svojem dosadašnjem školovanju, poznaje tajne stvaralaštva kako u tradicionalnim, klasičnim likovnim medijima (crtež, grafika...) tako i u domeni digitalne umjetnosti. Crtati voli od malena, a već u srednjoj usmjerava se za umjetnost te završava školu za strojarstvo i umjetničke zanate Tehnoart. Potom je upisao grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu. Ipak, taj studij nakon dvije godine napušta, a trenutno je na trećoj, završnoj godini studija na smjeru koncept i karakter dizajna na Beogradskoj politehnici.

Akademija i politehnika

Kako kaže, već mu je srednja škola ponudila nastavu koja je podjednako podrazumijevala tzv. stare i nove medije. Iako nam računalo može s par klikova dati puno moćnih boja i efekata, po njegovim riječima, nije loše to znati uraditi i vlastitom rukom. Kako su ga, ipak, više zanimale vještine vezane uz digitalne alate napustio je Akademiju likovnih umjetnosti te upisuje Beogradsku politehniku.

»U vrijeme kada sam upisivao fakultet, smjer vezan za koncept i karakter dizajn još nije postojao. Program ovog smjera je jako kvalitetan, ovo je ozbiljno mjesto za mlade koji se žele baviti ovom, više komercijalnom umjetnošću, da svoj rad, recimo dizajn odijela nekog lika, jednoga dana možda vide u nekom 'blockbusteru' ili nekoj video igrici. Za sada je to samo osnovni smjer, nadam se da će dobiti i svoj master studij«, priča Karan.

Dizajn karaktera (likova)

Karan je već angažiran kao dizajner karaktera za jedan inozemni studio na projektu crtanoga filma epske fantastike. O ovom projektu, kako kaže, ne smije više govoriti zbog uvjeta tržišne konkurencije.

»Mislim da u ovom području ima prostora za svakojake umjetnike. Domaći umjetnici uveliko rade za inozemno tržište, recimo radili su freske koje se pojavljuju u nastavku poznatog filma Dina«, dodaje on.

Kao umjetniku, najviše mu se sviđaju fimovi Denisa Villeneuvea koji je režirao Dinu ili Blade Runner 2049.

»Otkako sam upisao koncept i karakter dizajn, drukčije gledam na filmove. Manje mi je bitna priča i gluma već navedeni dizajn: kako su likovi osmišljeni, po čemu će ih gledatelj zapamititi, kako je umjetnik došao do tih rješenja…? Hollywood je velika mašinerija, snima se puno filmova godišnje. Ranije ove godine imali smo, po meni jako lijepe Transformerse. Imate filmove koji mogu jako vjerno prenijeti emocije glumca, a da je lik kompjutorski napravljen, poput recimo diva Tanosa u Avengersima. Također, Avatar iz prošle godine je film ispred svog vremena glede tehnologije, vrlo inspirativan«, kaže on.

Staro i novo

Ukoliko imate znanje u tradicionalnim medijima, ako ste ranije crtali olovkom, flomasterima, tušem, lakše ćete prijeći na ove nove, digitalne, navodi Karan.

»Dvije godine studiranja na Akamediji likovnih umjetnosti mi je u tom smislu puno značilo. I dalje volim raditi u tradicionalnim tehnikama, iako se umjetnost razvija i otišla je u nekom drugom smjeru. Ali ja ne bih volio da se, samo zato što imamo Photoshop ili programe za 3D modeliranje, zaborave stari majstori poput Michelangela ili Da Vincija. Ili da muzeji postanu prazni zato što se djela mogu vidjeti online. Poanta umjetnosti je da postavlja pitanja na koje ćete vi dati odgovor. A što više pitanja jedno umjetničko djelo može postaviti i što više različitih odgovora može dobiti, time je to ono vrjednije. Riječ umjetnost i dalje na okupu drži i tradicionalno i digitalno, smatram da ta dva ne treba razdvajati«, pojašnjava Karan.

Uspješni karikaturist

Filip je u javnosti ipak najpoznatiji kao karikaturist. Izlagao je na domaćim i inozemnim izložbama karikature (Njemačka, Italija, Belgija, Rusija, Sjeverna Makedonija, Hrvatska, Ukrajina, Cipar, Indija, Portugal, Rumunjska, Maroko), a ujedno je i trostruki dobitnik nagrade Zlatni Pjer u kategoriji mladih karikaturista (2016., 2020. i 2022. godine).

»Dobiti Pjera je velika čast za mene. Može se reći da sam od 2016. do 2022. prošao svojevrsnu Pjerovu školu, ovo mi je dodatan poticaj za dalje sudjelovanju ne samo na Pjeru već i na drugim natječajima karikature. Karikatura je tu da nas jasno i glasno 'izgrdi', da ukazuje na naše mane, bez obzira na spol ili recimo nacionalnu pripadnost. Ima dosta festivala karikature, ali ona više nije popularna kao nekad. A mislim da karikatura zaslužuje više, jer istine nedostaje ovom svijetu u bilo kom aspektu života«, navodi naš sugovornik.

Od početka rujna Karan će biti angažiran i kao asistent na radionici stripa i karikature pri Dječjem kulturnom centru Beograd.

»I sâm sam, između ostalog, bio polaznik te radionice i ona mi je mnogo pružila. Evo sada se vraćam nazad kao asistent da pomognem novim generacijama, ali i da izrazim veliku zahvalnost Dječjem kutlurnom centru«, kaže on.

U budućnosti bi, kaže, volio stvarati na oba polja: i u području tradicionalnih tehnika uz izlaganje u galerijama i u digitalnim medijima vezanim za filmsku i industriju video igara.

»Volio bih naći tu neku sredinu, da sebi priuštim i jedno i drugo«, kaže Filip.

Likovne radove Filipa Karana možete vidjeti na njegovom Instagram profilu: https://www.instagram.com/theartofkonfi/?hl=en te Behance platformi: www.behance.net/Konfi.

D. B. P.