Antun Dorn – priznati arheolog i muzealac podrijetlom iz Hrtkovaca - Kultura

Kultura

Antun Dorn – priznati arheolog i muzealac podrijetlom iz Hrtkovaca

By Bez autora | 23. kolovoza 2023. | 938

Dvedeset i prvog kolovoza navršilo se stotinu godina od rođenja hrvatskog arheologa i povjesničara umjetnosti podrijetlom iz Vojvodine, Antuna Dorna. Rođen je 21. kolovoza 1923. godine u Hrtkovcima. Roditelji su mu bili Mijo i Marija rođ. Milobara. Brat mu je bio ljekarnik Stjepan Dorn.

Gimnaziju je završio u Rumi 1943., a te je iste godine priključen narodnooslobodilačkim postrojbama. Studirao je povijest, latinski i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, u razdoblju od 1946. do 1951. godine.

Radio je najprije od 1951. do 1961. godine kao profesor u realnoj gimnaziji u Vukovaru. Nakon toga se zaposlio u Institutu za povijest prirodnih, matematičkih i medicinskih nauka JAZU-a u Zagrebu, gdje je radio od 1961. do 1963. godine. Od 1963. godine radio je najprije kao kustos, a zatim od 1979. kao ravnatelj Gradskog muzeja u Vukovaru. Od 1947. do 1977. sudjelovao je s ekipama JAZU-a u istraživanjima lokaliteta na Hvaru, Korčuli, Lošinju, Cresu itd. Godine 1961. vodio je iskapanje starohrvatske nekropole u Daraž-Bošnjacima pokraj Županje i u Vučedolu pokraj Vukovara. Uz to se bavio muzeologijom te je postavio mnoge muzejske zbirke u Vukovaru, Iloku i Petrovcima. Uredio je zbornik Simpozij neolit i eneolit u Slavoniji s Dionizijem Švageljom, a katalog Nobelovac Lavoslav Ružička sam. Pisao je i arheološke radove o lokalitetima na području Vukovara (Ogledi, 1969.), keltskom ratničkom grobu s Vučedola (Godišnjak Matice hrvatske Vinkovci, 1970.), rekognosciranju trase rimskog puta Tovarnik – Osijek (Arheološki pregled, 1977.).

Uz to je pisao i radove iz lokalne povijesti medicine te priloge o poznavanju povijesti zdravstvenih prilika u Vukovaru tijekom XIII. stoljeća. O epidemijama u Hrvatskoj i Slavoniji prema zapisnicima Hrvatskog sabora pisao je s Renatom Peroš, a pisao je i priloge za povijest prve bolnice u Vukovaru. Značajnija djela su mu: Starohrvatska nekropola u Daraž-Bošnjacima kod Županje (suautor B. Čečuk, u časopisu Arheološki radovi i rasprave, 1967.), Razvoj zdravstvenih ustanova u Vukovaru (u zborniku Medicinski centar Vukovar, 1976).

Dobitnik je najviših priznanja za znanstveno istraživački rad.

Umro je u Vukovaru 22. prosinca 1986. godine.

ZKVH / H. R. / Foto: Gradski muzej Vukovar

Najave

15. 11. Etno modna revija u Beregu

H. R. | 15. studenoga 2025.

HKPD Silvije Strahimir Kranjčević organizira Etno modnu reviju u subotu 15. studenoga u 17 sati u Domu kulture u Beregu.

15. 11. – Godišnji koncert HKPD-a Matija Gubec iz Rume

H. R. | 15. studenoga 2025.

HKPD Matija Gubec iz Rume organizira koncert povodom Dana društva u subotu, 15. studenoga, u velikoj dvorani Kulturnog centra u Rumi, s početkom u 20 sati. U kulturno-umjetničkom programu predstavit će se: dječja folklorna skupina, folklorna skupina veterana i Veliki tamburaški orkestar te gosti Muška pjevačka skupina Zuce iz KUD-a Vesela šokadija - Gundinci.