Kultura

Franjo Malin – prvi upravitelj Muzeja Matice srpske

Ove godine obilježava se 90 godina od otvaranja Muzeja Matice srpske u Novom Sadu za javnost. Osim spomenutog jubileja, obilježava i 175 godina od osnivanja i 65 godina od preseljenja Matice u sadašnju zgradu na Trgu galerija.

»Muzej Matice srpske bio je prvi muzej u Novom Sadu. Postojale su još neke zbirke kao što je bila Zbirka u okviru današnje Gimnazije Jovan Jovanović Zmaj, ali je ovo bio prvi muzej s radnim vremenom, s aktivnostima za publiku, s povremenim izložbama povijesne i suvremene umjetnosti i zbog toga je ovo datum vrijedan obilježavanja za Novi Sad«, kaže upraviteljica Galerije Matice srpske dr. sc. Tijana Palkovljević-Bugarski.

Palkovljević-Bugarski je nedavno održala predavanje i o Petrovaradincu Franji Malinu (9. kolovoza 1884. – 20. prosinca 1955.), jednom od osnivača, prvom kustosu i upravitelju tadašnjeg Muzeja Matice srpske koji je s velikim zalaganjima, uspjehom i ljubavlju tu dužnost obnašao do izbijanja Drugog svjetskog rata.

Značajna ličnost za grad

Na predavanju je bilo riječi o inicijativi za otvaranje i osnivanje Muzeja, o izgledu i funkcioniranju Muzeja prvih godina nakon otvaranja za javnost, kao i o najvažnijim ličnostima koje su pridonijele realiziranju inicijative i stvaranju ugleda Muzeja poput Save Tekelije i Teodora Pavlovića. Palkovljević-Bugarski je istaknula kako je Franjo Malin veoma značajan za Grad Novi Sad zbog svoje široke aktivnosti na različitim poljima.

»Franjo Malin je bio pisac, profesor, novinar, bio je aktivan u Sokolskom domu, kao i u Matici srpskoj gdje se posebno istakao radeći u okviru Biblioteke i Muzeja Matice srpske. On je sačinio prvi popis knjiga i prvi popis umjetničkih djela. Franjo Malin je netko tko je imao dovoljno hrabrosti i vizije da pokrene otvaranje Muzeja za javnost. Iako Muzej na početku nije imao profesionalnog povjesničara umjetnosti ili kustosa, Franjo Malin kao upravitelj Muzeja jako je dobro znao što sve jedan Muzej treba imati i uspio je postaviti visoke i profesionalne standarde«, navela je Palkovljević-Bugarski.

Čovjek otvorenog duha

Na predavanju su se čula mišljenja Franje Malina o tadašnjoj situaciji Muzeja, kao i njegovi planovi, promišljanja, ciljevi i uvjerenja. Palkovljević-Bugarski osvrnula se na Malinova uvjerenja i ciljeve koji važe i danas, poput toga da se Muzej neprestano gradi i razvija i istaknula sreću i zadovoljstvo zbog stvari koje je Muzej postigao posljednjih godina, a koje je Franjo isticao u svojim promišljanjima. Ona je navela kako je najljepše od svega to što je Malin bio »čovjek otvorenog duha, netko tko je često u svojoj autobiografiji pisao o tome koliko je volio Maticu srpsku« i u prilog tome pročitala Franjinu rečenicu: »Kao bibliotekar radio sam jedan lijep posao koji sam volio. Volio sam i omladinu koja je k meni dolazila. Dolazili su i naučenjaci. Biblioteka nije bila uređena po decimalnom sustavu, ali se svaka knjiga vrlo lako mogla pronaći. Ja sam sve svoje sposobnosti uložio u rad u Matici srpskoj jer sam je volio i taj rad sam volio«.

K. Ivković Ivandekić / Foto: Arhiv Vojvodine