Odobreni projekti realiziraju se iz Program prekogranične suradnje između Hrvatske i Srbije za 2023. godinu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.

Bit će financirano 25 projekata ukupne vrijednosti od 543.000 eura. Sredstva su dobile udruge, župe i druge crkvene organizacije, obrazovne i druge institucije, medijske kuće, općine, županije...

Povjerenstvo za odabir projekata vodilo je računa o utjecaju projekata na razvoj prekogranične suradnje, utjecaju projekta na ciljane skupine i relevantnost u skladu s područjima financiranja, utjecaju projekta na zadovoljavanje općih i javnih potreba zajednice Hrvata u Srbiji te njihovoj povezanosti s prekograničnim područjem u Hrvatskoj te broju i kvaliteti zajedničkih aktivnosti unutar prijavljenog projektnog prijedloga.

»Ukupno je bilo 66 projekata, ali s obzirom na raspoloživi iznos odabrano je 25. Naredne godine iznos sredstava bit će četiri puta veći, dva milijuna eura. Ovim Programom razvijamo prekograničnu suradnju, ali najvažniji segment je povezivanje Hrvata u Srbiji s Hrvatim u Hrvatskoj. Želim naglasiti kako je položaj hrvatske manjine u Srbiji prioritetno pitanje za Vladu Hrvatske i danas je prigoda da pokažemo istinsko zajedništvo hrvatskog naroda, koje nije samo deklarativne naravi. Dokaz tome je i izgradnja Hrvatskog doma – Matice«, kazao je državni tajnik ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Domagoj Mikulić.

Pomoć zajednici koja se bori s brojnim izazovima

Ugovori su potpisani u utorak, 11. srpnja, u Osječko-baranjskoj županiji čiji je župan Ivan Anušić uz predsjednika DSHV-a, sada ministra u Vladi Srbije Tomislava Žigmanova bio inicijator ove pomoći Hrvatima u Srbiji.

»Sa županom Ivanom Anušićem započeli smo programe pomoći zajednici koja se bori s brojnim izazovima isključenosti iz procesa donošenja odluka, isključenosti iz javnog života i, Bogu hvala, tadašnja ministrica Nataša Tramišak je pozitivno odgovorila, te smo danas u prilici vidjeti da je sadašnji ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić to prihvatio, te da danas imamo 25 posto više partnera i za isto toliko uvećanu ukupnu svotu sredstava. Uz pomoć njih možemo činiti dalje iskorake kada je u pitanju rješavanje izazova i potreba s kojima se suočava hrvatska zajednica u Srbiji«, kazao je Žigmanov.

Izazovi su brojni i veliki i neće ih biti lako rješavati, te u tom smislu hrabri da će ovi programi biti nastavljeni s uvećanim sredstvima.

»Mi koji dobivamo ta sredstva moramo i dalje biti odgovorni, zahvaliti svakom partneru što je našao u svojem djelovanju i ‘kocke milosrđa’, budući da su oni u daleko manjem opsegu korisnici ovih sredstava. To nam grije nade, jer vam nije stalo rješavati probleme u vašim lokalnim zajednicama, udrugama i institucijama nego da ste spremni biti potpora nama. Mi koji smo dobili sredstva moramo znati cijeniti dar. Ono što dobijemo nije samo za rješavanje našeg konkretnog problema i izazova. To su sredstva za gradnju zajedništva i gradnju dobra pripadnika zajednice, te rješavanje naših problema s ciljem da nam perspektive budu svijetle. Novac dobivamo da zajedništvo ne bude upitno ni u jednoj situaciji, bez obzira na razlike kojima budemo izloženi. Novac dobivamo da ne previđamo ukoliko se u našoj školi ne odvija nastava na hrvatskom jeziku s elementima nacionalne kulture. Novac dobivamo da, ukoliko ugošćujemo ljude iz Hrvatske, ne primoravamo našu djecu da govore o Bunjevcima nehrvatima, jer to ne priznajemo kao činjenicu. Ukoliko je hrvatski učenik najbolji u školi, to mora biti prihvaćeno u punoj cjelini naših ravnopravnih pretpostavki. U protivnom, ova sredstva neće biti iskorištena do kraja za ukupno dobro. O tome moramo razmišljati. Ako toga ne bude, to će biti samo jedan od načina da provedemo određeni program, a da ukupnost dobra hrvatske zajednice ne bude pomaknuta«, kazao je Žigmanov.

On je sve korisnike sredstava iz Programa prekogranične suradnje pozvao da budu graditelji dobra, integrativni, a ne oni koji neće širiti perspektive hrvatske zajednice, činiti da se diskriminacija produbljuje i da se institucionalni i svaki drugi razvoj u unutar hrvatske zajednice zaustavi.

»Mi smo sada osnaženi činjenicom da sudjelujemo u vlasti, i ti pravci i politike koje sada država proklamira bit će nastavljeni, barem dok sam ja ministar«, kazao je prigodom svečanog potpisivanja ugovora Žigmanov.

Sigurnost i oslonac

Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić kazala je da ova potpora Hrvatima u Srbiji daje sigurnost i oslonac.

»Sretna sam da se ponovno nalazimo u istim okolnostima, ali s uvećanim sredstvima. U Srbiji djeluje oko 50 udruga kulture, koje zahvaljujući sredstvima Središnjeg državno ureda za Hrvate izvan Hrvatske mogu redovito funkcionirati, ali jedan ovakav fond znači da udruge mogu provoditi i razvojne projekte. Ono što je dodatna vrijednost je što su nekada Hrvatsko nacionalno vijeće zvale udruge iz Hrvatske i tražile partnere u Srbiji, a danas su na potpisivanje ugovora došli partneri koji se dobro poznaju, dobro surađuju i ako se ovaj fond nastavi ova mreža bit će puno više isprepletena. Ono što će tek biti učinak ovoga jeste da će Hrvati u Srbiji biti osnaženi za velike fondove Europske unije«, kazala je Vojnić i dodala kako će HNV biti potpora pri realiziranju ovih projekata u ljudskim resursima i osiguranju financijskih sredstava za predfinanciranje.

Dodjeli ugovora nazočio je i savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Milan Bošnjak.

»Vidim, niste se umorili nego i dalje uspješno čuvate svoj hrvatski identitet u Srbiji. U okolnostima koje često nisu jednostavne, koje su kompleksne, vi ste uporni i ne odustajete od svog jezičnog i kulturnog identiteta. Hrvati u Srbiji posebno su važan segment hrvatskoga naroda i bez vaše tradicijske i suvremene kulture niti hrvatska kultura ne može biti cjelovita«, kazao je Bošnjak.

»Više od sredstava koja su dobivena kroz ovaj program važna je poruka koju ćemo poslati iz Osijeka, a to je da je hrvatska nacionalna manjina u Srbiji značajna, a to pokazujemo direktnom suradnjom Osječko-baranjske županije. Uvjeren sam da će ovi projekti biti mudro i kvalitetno realizirani«, kazao je zamjenik župana Osječko-baranjske županije Josip Miletić.

Zamjenica gradonačelnika Grada Osijeka Jasna Crnković podsjetila je kako je Osijek grad s 22 nacionalne manjine, ali osim potpore njihovim programima Osijek nije zaboravio ni Hrvate u pograničnim područjima.

»Tako nismo zaboravili ni Hrvate u Srbiji. Svjedočimo konstantnoj suradnji, kako to Grad Osijek radi od 2004. godine od kako smo grad prijatelj s Gradom Suboticom. Podržavamo sve projekte, kako financijski tako i organizacijski, kako bismo unaprijedili dobrosusjedske odnose dvije države, a isto tako sačuvali hrvatsku kulturnu baštinu, hrvatske običaje, hrvatsku pisanu riječ i hrvatski jezik«, kazala je Jasna Crnković.

Z. V.