Kultura Kultura

Jurci i Stuparu zahvalili za istrajnost

Cjelovečernjim koncertom punim emocija članovi HKPD-a Matija Gubec iz Rume obilježili su 120. obljetnicu rada udruge. Koncert je održan 27. svibnja u Kulturnom centru u Rumi i on je ujedno bio i oproštaj od dugogodišnjih članova udruge: dirigenta tamburaškog orkestra Josipa Jurce i vokalnog solista Dušana Stupara.

Uz prepoznatljive zvuke tamburica i vojvođanskih pjesama autora Josipa Jurce posvećenih rodnom gradu i Srijemu članovi rumske udruge oprostili su se od svoja dva člana koji su dali veliki doprinos kulturi i uspješnom radu udruge. Koncert je tradicionalno započeo Jurcinom autorskom pjesmom Rumo ljepotice u izvedbi Stupara, a nastavio se skladbama tamburaškg orkestra i solista.

Život s tamburom

Jurca je veći dio svog života proveo s tamburom, a također veliki dio sebe uložio u rad s djecom i učenju sviranja na tamburi. Kao četverogodišnji dječak počeo je svirati harmoniku. Kada je krenuo u četvrti razred osnovne škole, roditelji su ga upisali na prve sate glazbe kod profesora Nikole i Tamare Krutikov gdje je dobio dobru osnovu za samoobrazovanje. U jesen 1964. godine Stjepko Gut i Jurca napravili su orkestar i zajedno počeli svirati na igrankama. Pojavom električnih gitara i Beatlesa počinje svirati gitaru. Skladatelj je brojnih autorskih kompozicija, a obradio je i više kompozicija i neke od popularnih pjesama. Objavio je knjige U srcu mi zvoni tambura u kojoj su predstavljene partiture za tamburaški orkestar, te knjigu Katoličke mise i božićne pjesme. Društvo je snimilo svoj prvi CD s Jurcinim autorskim pjesmama 2005. godine. On je i dobitnik više nagrada za doprinos kulturi.

»U Društvu sam formirao Veliki tamburaški orkestar 1997. godine. Od tada do danas sudjelovali smo na brojnim festivalima u zemlji i inozemstvu gdje smo postizali dobre rezultate. Došao je trenutak da orkestar koji sam stvorio prije 26 godina predam u ruke mlađim, perspektivnim ljudima entuzijastima. Nije lako oprostiti se od orkestra nakon toliko godina. Prepun sam emotivnih dojmova s koncerta i drago mi je što je organiziran nama u čast. Poručio bih mojim dragim mladim prijateljima, članovima udruge, da budu vrijedni, da nastave istim tempom, da ne napuštaju orkestar, jer je teško u kratkom vremenu osposobiti tamburaša. Želim im sve najbolje u daljem radu«, istaknuo je Jurca.

Vrijeme je za mlade

Vokalni solist Dušan Stupar pjeva u orkestru od 1975. godine. Počeo je pjevati kad ga je pozvao u orkestar pokojni dirigent Žarko Škorić.

»Pjevao sam i pri Gradskom tamburaškom orkestru Branko Radičević te u gradskom zboru, ali sam od 1975. godine ostao vjeran ovom orkestru. Zajedno smo nastupali u zemlji i u inozemstvu i nosim samo lijepe uspomene. Josip je u jednom tekstu napisao: 'amater sam cijeli život'. I to sam ja. Nisam htio ići u profesionalne vode. Imao sam svoje zanimanje i angažman u udruzi mi je predstavljao veliko zadovoljstvo. Orkestar sada vodi mladi dirigent. Sviraju i mlađi tamburaši koji žele uvesti neke novine. Uvijek ću biti tu da im pomognem. Nadam se da će nastaviti svirati starogradske pjesme, pjesme o Srijemu i Rumi koje je skladao Josip Jurca, kako se one ne bi zaboravile«, rekao je Stupar.

Publici se obratio i predsjednik HKPD-a Matija Gubec Zdenko Lanc:

»Josip Jurca ostavio je dubok trag u povijesti naše udruge. Od malih nogu sam bio član orkestra i sviranju me je učio Jurca. On je uvijek pronalazio lakši put da nas nauči sviranju i zahvaljujući njemu smo uspješni svih proteklih 26 godina. Zahvalan sam mu što je učinio ne samo za naš grad i našu udrugu nego za kulturu općenito. Dušan Stupar je s ljubavlju pjevao Jurcine kompozicije. One će se i dalje pjevati. Uvijek smo koncerte počinjali i završavali s Jurcinim pjesmama i tako će biti i u budućnosti«.

Veliki tamburaški orkestar sada vodi Dragutin Škrobot:

»Drago mi je što sam naslijedio Josipa Jurcu na mjestu dirigenta Velikog tamburaškog orkestra. Nastavit ćemo izvoditi njegove kompozicije i pjesme. Važno je mladima pokazati i nastaviti njegovati tradiciju tamburaške glazbe«.

Podrška institucija

Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić čestitala je udruzi obljetnicu rada i izrazila zahvalnost istaknutim članovima udruge.

»Hrvatsko nacionalno vijeće je Josipu Jurci dodijelilo priznanje za kulturu koje je simbolično, ali zasluženo. Sigurna sam da nije bilo lako pokrenuti orkestar 1997. godine i u to vrijeme imati entuzijazma i volje za rad. Ali često je teže ustrajati nego započeti. Hvala vam što ste istrajali i što postojite i danas. Sigurna sam da Ruma može još više. Imate podršku HNV-a i od prošle godine imamo jednog elektora i vijećnicu iz Rume. Sigurna sam da ovdje možemo imati i Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture, jer ako mi nećemo, neće nitko. Ako volimo svoje, poštujemo i tuđe i to moramo prenijeti. Na nama je odgovornost«, poručila je Vojnić.

V. d. ravnateljice ZKVH-a Katarina Čeliković zahvalila je Jurci i Stuparu, kao »čuvarima tradicije« te im uručila darove (sliku u tehnici slame i knjigu Živa baština).

»Imati ovakve čuvare kulturne baštine znak je da je prošlost danas ostavila duboke tragove i da imamo razloga vjerovati u svoju budućnost. Ovo što Ruma ima nalazi se na reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji. Od 22 elementa, Ruma je prisutna na najmanje tri samostalno. Čestitam vam na tome«, rekla je Čeliković.

Predsjednik rumske udruge zaslužnim članovima uručio je prigodne darove, srebrnjake Bečke filharmonije u znak zahvalnosti za doprinos u radu udruge.

Koncert je održan pod pokroviteljstvom Općine Ruma, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu, Pokrajinskog tajništva za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama, Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice, Ministarstva kulture Republike Srbije i Hrvatskog nacionalnog vijeća.

S. D.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika