Tema

Hoće li uložene milijarde spasiti farme krava od gašenja?

Često se može čuti kako stočari koji se bave mliječnim govedarstvom za sebe kažu da su upravo oni u najgorem položaju među poljoprivrednicima. Žale se na nisku cijenu mlijeka, visoke troškove prehrane goveda što dovodi do nerentabilnosti proizvodnje i gašenja farmi. U posljednje vrijeme aktualan je i problem prezasićenosti tržišta uvoznim mlijekom i mliječnim proizvodima koji obaraju cijenu domaćima. Sve su to bili razlozi da se i oni priključe nedavnom protestu poljoprivrednika.

Od zahtjeva koje su uputili Vladi ispunjeno im je sve osim minimalne otkupne cijene mlijeka od 78 dinara bez PDV-a. Povećana im je tako premija za mlijeko s 15 na 19 dinara po litri, u drugom, trećem i četvrtom kvartalu 2023. godine, a ukupno povećanje će iznositi tri milijarde dinara. Ukupan iznos za premije za mlijeko u ovoj godini bit će 15 milijardi dinara. Povećane su i subvencije po grlu za priplodne mliječne krave, i to s 30.000 na 40.000 dinara. Ukupan iznos povećanja iznosi 2,3 milijarde dinara, a za ovu mjeru će u tekućoj godini biti isplaćeno 14,3 milijarde dinara. Vlada je prihvatila i regulirati tržište uvođenjem prelevmana za mlijeko, kvotama za proizvođače, prerađivače i uvoznike te provoditi analizu kontrole uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda, sve u cilju spašavanja srpskog mliječnog govedarstva.

Minimalna cijena od 40 dinara

Nakon okončanja protesta i potpisivanja sporazuma o ispunjenim mjerama, proizvođači mlijeka su zbog kompleksnosti situacije u kojoj se nalaze imali dodatni sastanak u Vladi s ministricom poljoprivrede Jelenom Tanasković i predstavnicima mljekara. Tema sastanka bili su prelevmani na mlijeko, uvozne i izvozne kvote te otkup mlijeka.

U ime Udruženja poljoprivrednih proizvođača iz Subotice sastanku je prisustvovao Marko Peić Tukuljac. Kako navodi, 20 predstavnika mljekara, koliko ih je bilo prisutno na sastanku, iznijeli su da imaju velike zalihe sireva i mliječnih proizvoda što im stvara problem oko otkupa novoga mlijeka. Poradi rješavanja tih viškova država je uvela prelevmane na mlijeko i mliječne proizvode do 1. kolovoza, navodi Peić Tukuljac, a ako se zalihe ne isprazne dovoljno, produžit će prelevmane za još tri mjeseca. Stočar iz Subotice ističe i da su mljekare obećale kako za ovo vrijeme nikome neće otkazati otkup mlijeka, osim ako se u njemu ne pojavi veća količina aflatoksina.

»Država je morala znati da će se ovo dogoditi. Vidjeli su da se velike količine mliječnih proizvoda otkupljuju, naročito biljnog sira. Oni su dopustili da se to dogodi i sad smo zatrpani jeftinim sirevima iz Poljske koji su upitne kvalitete s obzirom na to da je tamo dozvoljena GMO proizvodnja, a naše mlijeko se prolijevalo«, kaže Peić Tukuljac.

Kako navodi, na sastanku je bilo riječi i o minimalnoj otkupnoj cijeni mlijeka. Iako njihov početni zahtjev od 78 dinara bez PDV-a nije usvojen, država je ponudila garantiranu najnižu cijenu malim proizvođačima (proizvođači do 500 litara) od 40 dinara bez PDV-a. Smatra on kako bi država ipak morala osigurati cijenu za malog proizvođača bar 60 dinara, kako bi do velikog ona došla do 80 dinara bez PDV-a te da bi se tad moglo govoriti o isplativoj proizvodnji.

»Rekli su nam kako ne mogu utjecati na mljekare koliko će nam plaćati mlijeko. Mi mislimo da mogu, ali ne žele jer su to mahom strane mljekare te ih je strah da ne odu iz Srbije«, kaže Peić Tukuljac.

Prema njegovim riječima, veliki izazov u održavanju rentabilnosti proizvodnje predstavlja im skupa hrana za stoku.

»Jeste pala cijena žitarica na tržištu, ali koncentratu nije pala cijena. Jeftiniji je tri dinara, a to nije ništa naspram onoga koliko je pala cijena mlijeka. Imamo skupu hranu, jeftino prodanu litru mlijeka. Približavamo se scenariju od prije dvije godine kada smo za mlijeko dobivali 30 dinara, a koncentrat plaćali kg 45 dinara. Sada je cijena koncentrata 41 dinar bez PDVa-«, kaže Marko.

»To što je i ostalo je na staklenim nogama«

Direktne sankcije tijekom protesta možda su najviše osjetili stočari iz Mačve Milan Pajić i Slobodan Brkić. Zbog prestanka otkupa mlijeka od strane mljekare PK Zlatibor prinuđeni su bili svoje mlijeko prolijevati. Trajalo je to od 16. svibnja sve do prije nekoliko dana, kada su im se napokon mljekare vratile.

Pajić kaže kako je dnevno prolijevao 600-700 litara mlijeka. Kao plod sastanaka stočara s ministricom ponovno ima otkup, a za cijenu više ni ne pita.

»Ne znam ni po kojoj cijeni prodajem, važno mi je samo da više ne prolijevam«, kaže ogorčeni Pajić.

Ispunjene zahtjeve stočara ne želi komentirati, kaže suviše je rano za bilo kakve prognoze.

»Još uvijek se ne zna kako će stvari funkcionirati. Poslije protesta ništa se nije popravilo, tj. mjere nisu dale rezultate jer je prošao kratak period. Jesu oni osigurali više novca za nas, ali ako se tržište ne uspije izregulirati, onda tu nema ništa«, navodi Pajić.

Na prošlotjednom sastanku u Vladi sudjelovao je i on u ime Udruženja proizvođača mlijeka Naše mleko. Kaže kako su predstavnici mljekara tom prilikom iznijeli kako imaju velike zalihe mlijeka te zbog toga ne otkupljuju od domaćih proizvođača. No, smatra kako mljekare nisu u lošoj poziciji jer ih, kako kaže, nitko nije natjerao da uvoze veće količine od potrebnih. Prema njegovim riječima, one su to činile namjenski, kako bi se prenatrpavanjem domaćeg tržišta cijena mlijeka spuštala. Uvedene prelevmane na uvoz do 1. kolovoza Pajić pohvaljuje i nada se oslobađanju tržišta do njihova isteka. Zaključuje stočar iz Mačve da je stanje mliječnog govedarstva u Srbiji već duže razdoblje u izrazito lošem stanju. Ako se ne poduzmu sustavne mjere, smatra kako će se broj gospodarstava koji se bave mliječnim govedarstvom svesti na minimum.

»Smanjuje se već sada, tj. nema više ni što da se smanjuje jer je puno ugašeno. To što je i ostalo je na staklenim nogama. I mi da nismo za dva-tri dana riješili otkup, prodavali bismo krave i to je to«, kaže Pajić.

Neophodne sustavne mjere

Tajnik Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda Nenad Budimović smatra kako je dosta novca opredijeljeno za poticaje u mliječnom govedarstvu, ali i postavlja pitanje hoće li biti pozitivnog efekta.

»Može li novac povećati ili smanjiti količinu proizvedenog mlijeka? Hoće li poboljšati kvalitetu i hoće li se povećati brojno stanje goveda? Drugim riječima, hoće li se taj novac vratiti u stočarstvo?«

Prema riječima Budimovića iz navedenih razloga se trebaju primijeniti sustavne mjere kao rješenje, a uz poštovanje i primjenu strategije razvoja poljoprivrede.

»Prvenstveno treba uložiti rad na poboljšanju genetike, prehrane i kvalitete proizvedenog mlijeka. Neophodno je napraviti izbor dobrih i velikih farmi kojima će se pomoći da opstanu i povuku proizvodnju, a ostala manja gospodarstva nacionalnim mjerama podići na višu razinu. Poticaje podijeliti na ravničarski i brdsko-planinski dio«, kaže tajnik Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda.

Smatra on da treba što prije započeti pregovore s EU blok agrarne politike ? te kao prijedlog Privredne komore Srbije iznosi potrebu za formiranjem stručnog tima koji će se baviti problematikom u mliječnom govedarstvu.

J. D. B.