Prema danas objavljenim rezultatima Popisa stanovništva, vezanim za nacionalnu strukturu, u Srbiji ima 39.107 Hrvata. U odnosu na popis iz 2011. godine kada je Hrvatima izjasnilo 57.900 građana novi podaci pokazuju da je pripadnika ove manjine manje za oko trećinu.
Trend opadanja ukupne brojnosti, kao i udjela u stanovništvu pripadnika nacionalnih manjina u Srbiji se nastavlja (osim Bošnjaka i Roma), pokazali su podaci koje je objavio Republički zavod za statistiku. Tako je na primjer broj Mađara između dva popisa s 253.889 pao na 184.442,Slovaka s 52.750 na 41.730, Rusina s 14.246 na 11.483, a broj Bunjevaca između dva popisa pao je s 16.706 na 11.104.
Prema popisu stanovništva iz 2011. u Vojvodini se Hrvatima izjasnilo 47.033, dok ih je prema najnovijem popisu 32.684, odnosno manje za 14.349 stanovnika.
U glavnom gradu Beogradu 2011. je bilo 7.752 stanovnika koji su se izjasnili Hrvatima, a 2022. je broj opao na 4.554, dok ih je u centralnoj Srbiji bilo 3.115 a sada ih je 1.869.
Najviše Hrvata je prema popisu 2011. živjelo u pojedinim vojvođanskim gradovima, kao što su Subotica, Sombor, Novi Sad, Apatin, Srijemska Mitrovica, Šid, Ruma i drugi. U svakom od ovih gradova i općina broj Hrvata se značajno smanjio pa se tako 2022. u Subotici 10.431 stanovnika izjasnilo Hrvatom a 2011. ih je bilo 14.151, u Somboru 5.029 a u prethodnom popisu 7.070, u Novom Sadu 3.877 a prije jedanaest godina ih je bilo 5.335, u Apatinu je broj spao sa 3.015 na 2.057, u Srijemskoj Mitrovici od 2.112 na 1.341, u Šidu od 1.748 na 1.249 i u Rumi od 1.719 broj je pao na 1.133. U svim ostalim gradoima i općinama u Vojvodini broj Hrvata je pao na ispod 1.000.
Osvrćući se na rezultate popisa o nacionalnoj strukturi stanovništva Demokratski savez Hrvata u Vojvodini je, među ostalim, ocijenio da su ovakvi podaci »rezultat duljeg razdoblja punog izazova u društvu u Srbiji, koje se mijenja gotovo svakodnevno«.
»Brojka koju je Zavod priopćio objektivna je datost i utjecat će na naš položaj u Srbiji, budući da su pojedina zakonska rješenja iz oblasti zaštite manjinskih prava povezana sa brojnošću pojedinih manjina. Vrlo je slična situacija i s ostalim manjinskim zajednicama, s tim da se najvjerojatnije ponovila situacija da se određeni broj građana neupitno hrvatskog podrijetla izjasnio drukčije, pa i anacionalno. To je samo jedna od nepovoljnih okolnosti sa kojima se moramo suočiti u sveobuhvatnoj analizi ovog rezultata, koja će uslijediti. Na ovaj izazov naši će odgovori biti: jačanje DSHV-a radi nastavka aktivnog političkog djelovanja u ciju pravednog uključivanja u sve društvene oblasti u kojima želimo biti dionici procesa planiranja, odgovornosti i ostvarivanja rezultata; nastavak potpore predstavničkom tijelu Hrvata i napose potpora ambicijama HNV-a oličenim u programu liste koja je formirala tekući saziv Vijeća te strateška suradnja sa tijelima matične države i njezino dalje diverzificiranje«, navodi se među ostalim u priopćenju DSHV-a.
Na koncu se zaključuje kako DSHV ne prihvaća »defetizam, svjesni da smo naraštaj mnogobrojnih prilika. U ambijentu koji za Hrvate u Srbiji biva sve povoljniji, želimo ih iskoristiti«.
J. D.
