Intervju
Najbolje obrazovanje i odgoj
Na temelju uredbe Vlade Srbije od školske 2001./02. godine počela je vjerska nastava u osnovnim i srednjim školama u Srbiji. Tako je prvi puta neslužbeno u školski sustav ušao i hrvatski jezik, posredstvom rimokatoličkog vjeronauka. Iste 2001. godine s radom započinje i dječji vtrić Marija Petković u Subotici. Uz provedbu Montessori programa, u vrtiću se najprije počelo s vjerskim odgojem, a od 2003. godine odgojno-obrazovni rad se službeno odvija na hrvatskom jeziku, kao temelj za upis djece u hrvatske odjele. Cjeloviti program na hrvatskom jeziku u osnovnim školama započinje školske 2002./03. godine nakon što je usvojen Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, kojim se hrvatskoj nacionalnoj zajednici priznao status nacionalne manjine te stvorili uvjeti za otvaranje prvog odjela na hrvatskom jeziku u Srbiji. O važnosti obrazovanja na hrvatskom jeziku za naš tjednik govori predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić.
Obrazovanje na materinskom jeziku jedno je od prava nacionalnih manjina u Srbiji. To pravo koristi i hrvatska nacionalna manjina i više od 20 godina organizirana je nastava na hrvatskom jeziku, a obrazovanje je područje kojem Hrvatsko nacionalno vijeće poklanja posebnu pozornost. Koliko je za sve ove godine urađeno u obrazovanju?
Urađeno je maksimalno koliko se moglo, a dovoljno da im ništa ne nedostaje. Štoviše, djeca u nastavi i programima na hrvatskom jeziku imaju puno više i puno bolje uvjete nego prosječni učenik u drugim odjelima. Dok sam bila izvan sustava HNV-a možda sam nekad i pomislila da se moglo više učiniti, a sada kada imam jasan pregled svih neaktivnosti ili čak protuaktivnosti od strane većinskog sustava s velikim poštovanjem prema svemu učinjenom kažem da je učinjeno mnogo. Danas, 21 godinu nakon otvaranja prvih odjela na hrvatskom jeziku glavni scenarij je trebao biti onaj koji dijele pojedine škole gdje se nastava uspješno ugasila, a nasuprot tomu mi imamo kvalitetno i snažno obrazovanje kojeg se mnogi rado sjećaju kada kroz njega prođu. Jačali smo se kada je bilo najteže, a iščekujemo vrijeme kada će se političke bure utišati, a »Pupil's boom« biti pokazatelj velikih napora i ulaganja svih ovih proteklih godina.
Slogan ovogodišnje kampanje za upis je »Složimo kockice u odgoju svoje djece«, a kampanju vodi uduga Naša djeca. U tijeku je upis za novu školsku 2023./24. godine. Zašto djecu upisati u nastavu na hrvatskom jeziku? Koje su prednosti obrazovanja na hrvatskom?
Roditelji su ti koji slažu kockice u odgoju svog djeteta. Upravo roditeljima će dijete u budućnosti zahvaliti što je za njega izabralo okruženje u kojem se osjeća jednak među ostalima, u kojem boji sv. Nikolu jednako u školi kao kod kuće, u kojemu se djeca pomole prije kontrolnog iz fizike ili u kojem se njeguju tradicionalne vrijednosti odgoja. Crtež u kojima je nacrtalo cicamace za Cvjetnicu dijete neće morati sakrivati ispod klupe nego će se naprotiv tomu priča u razredu razvezati u smjeru koga su sve susreli na križnom putu u nedjelju na Kalvariji, a kada iz udžbenika budu učili pismu Nanino prelo kod majke i dide će imati važnu temu za razgovor oko domaće zadaće. Nigdje kao u hrvatskim odjelima se ne može toliko upiti ljepota vlastite bunjevačke ili šokačke tradicije i nigdje kao u hrvatskim odjelima nećete s istim roditeljima provoditi i svoje slobodno vrijeme i vrijeme na roditeljskim sastancima. Ne bih da govorim o financijskim poticajima, jer bi to unizilo veličinu hrvatskih odjela i sve blagoslove koje dijete u njima dobiva. No, bez toga ne bismo mogli razviti toliki zajednički i obiteljski duh, bez toga da za trećinu cijene ljetujemo na Hrvatskom primorju, sudjelujemo u subotnjim oratorijima ili smo osigurali prijevoz djetetu od kuće do škole. Ipak, neka sve to ostane u drugom planu. Najveća vrijednost jest što roditelji sasvim jednostavno mogu posložiti kockice baš u svom gradu, baš za svoje dijete, na način da im dijete za to jednoga dana zahvali.
Kampanja se radi iz razloga da se smanji broj slučajeva da nam roditelji naknadno kažu kako nisu imali nikakve informacije o hrvatskim odjelima i da im je žao što nisu imali priliku odlučiti. Ali, i iz razloga da oni koji nisu sigurni u svoj izbor dobiju poticaj kako razloga za dvojbu nema.
Obitelji koje imaju više djece, roditelji koji su pohađali nastavu na hrvatskom, a sada upisuju svoju djecu, učiteljice uključeni su u ovogodišnju kampanju. Koliko su oni važni u tom slaganju kockica u odgoju djece?
Oni su srž svega i bit onoga za što se zalažemo. Kada oni koji su prošli obrazovanje na hrvatskom jeziku ne dvoje upisati i svoje dijete, ne treba nam veća i snažnija potvrda. Kampanja se radi iz razloga da se smanji broj slučajeva da nam roditelji naknadno kažu kako nisu imali nikakve informacije o hrvatskim odjelima i da im je žao što nisu imali priliku odlučiti. Ali, i iz razloga da oni koji nisu sigurni u svoj izbor dobiju poticaj kako razloga za dvojbu nema.
Ono što je želja svakog roditelja jest da njegovo dijete dobije najbolji odgoj i obrazovanje. Može li se reći da djeca u hrvatskim odjelima dobivaju i kvalitetni odgoj i obrazovanje i da to što pohađaju nastavu na hrvatskom nije razlog da ne budu uspješni na natjecanjima, đaci generacije?
Upravo to što su u hrvatskim odjelima bude uglavnom razlog što završe na brojnim natjecanjima s još brojnijim uspjesima. Pogledate li rang liste na natjecanjima i usporedite li s postotkom učenika u hrvatskim odjelima vidjet ćete kako je nesrazmjera velika – u korist kvalitete nastave na hrvatskom jeziku. I u korist prednosti odjela u kojima ne morate vrijeme trošiti na druge stvari osim na podizanje postignuća u znanjima, razvijanje socijalnih vještina i stvaranju neraskidivih prijateljstava.
Roditelji nalaze različite razloge da djecu ne upišu u odjele na hrvatskom jeziku. Naročito van Subotice. Koliko su to samo izgovori i kako ih potaknuti da njihova odluka bude upis djeteta u nastavu na svom materinskom jeziku?
Odluka je na svakom roditelju. Iskustvo 20 godina sada već govori samo za sebe. No, ipak, paučina koja se neprekidno plete oko naših ljudi dozvoli da slika ne bude u potpunosti jasna. Svaka naša kampanja preslaba je u odnosu na kampanje velikih sustava u kojemu se nađu jedan ili dva čovjeka u selu i pokrenu negativne priče o hrvatskim odjelima. Puno je lakše svući čovjeka sa stolice nego ga podići na nju. Zato su one toliko uspješne. I zato razumijem roditelje koji podlegnu strahu koji u realnosti nema osnove. No, ipak strah je uvijek subjektivna stvar. Kao i želja da se dopadnemo drugima ili uklopimo u gomilu prividno jednakih ljudi. Često, na žalost na štetu vlastitog djeteta. Kada bismo samo osvijestili što sve pripadnici naše zajednice podnose u nekim drugim odjelima i koliko su jake sprege koje ih koče da prepišu svoje dijete u odjel na hrvatskom jeziku, nikada više nitko od nas ne bi dvojio. Na žalost, tih obrambenih mehanizama često nismo svjesni pa se i od »slatkog limuna« često napravi pita za rođendan vlastitog djeteta.
Intervju vodila: Zlata Vasiljević
