Kultura

Od poezije do intervjua

Novinsko-izdavačka ustanova Hrvatska riječ i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata predstavili su 13. ožujka svoja najnovija izdanja i na ovogodišnjem Sajmu knjiga u Novom Sadu. Osim u sklopu izložbe na štandu resornih pokrajinskih tajništava, izdanja ovih nakladnika predstavljena su i na središnjoj sajamskoj pozornici.

Aktualna produkcija i kritička iščitavanja

ZKVH predstavio je novi dvobroj Nove riječi, trenutno jedinog časopisa za književnost i umjetnost u kulturnom prostoru vojvođanskih Hrvata. Kako je kazala v. d. ravnateljice ZKVH-a i izvršna urednica Nove riječi Katarina Čeliković najnoviji dvobroj časopisa donosi obilje zanimljivih sadržaja iz različitih književnih područja. Prva cjelina u novom broju predstavlja scenu pjesnika okupljenu oko godišnjeg susreta Lira naiva, a u povodu 20. obljetnice te manifestacije. Čitatelj u novom svezku, medu ostalim, može pročitati i nove pjesme (pisane u dvostihu) ugledne petrovaradinske književnice Jasne Melvinger. Suvremena knjiška produkcija Hrvata u Srbiji predstavlja se i u drugim rubrikama, posebice u stalnoj rubrici Čitanja književne produkcije« a objavljen je i izmišljeni intervju s Matošem kojega je napisao Lajčo Perušić u povodu 150. godišnjice rođenja jednog od najvećih hrvatskih književnika. Također, stalna rubrika Kritička iščitavanja hrvatske književnosti u Vojvodini donosi tekstove o mladim hrvatskim književnicima između dvaju svjetskih ratova u Subotici, pučkom pjesništvu starčevačkih Hrvata u prvoj polovini XX. stoljeća kao i o ediciji Izabranih djela Balinta Vujkova.

Urednik kulturne rubrike u tjedniku Hrvatska riječ Davor Bašić Palković ocijenio je kako je časopis Nova riječ u dosadašnjih deset godina postojanja učinio značajne poteze u usustavljivanju književne scene vojvođanskih Hrvata, kako uređivačkim pristupom, ali i okupljanjem suradnika, od književnih autora do onih koji o knjigama pišu.

Hrvatsko-srpske književne veze

U ovom broju Nove riječi nastavljena je praksa predstavljanja suvremenog pjesništva nacionalnih zajednica s kojima Hrvati u Srbiji žive u kulturnome doticaju. Aktualni dvobroj tako donosi izbor iz srpskog pjesništva, odnosno izbor iz poezije dobitnika ugledne Brankove nagrade (za mlade pjesnike) od 2011. do 2021. godine. Temat je priredio suradnik časopisa i pjesnik Darko Baštovanović koji je kazao da književnost koja nije u doticaju s drugim književnostima može doći u situaciju da »bude provincijalna, zatvorena i pučka u onom najnegativnijem kontekstu«. Hrvatsko-srpske književne veze, kako je dodao, imaju dug kontinuitet, a kanon u tom smislu postavio je upravo Matoš.

Gost predstavljanja bio je pjesnik Branislav Živanović, jedan od laureata, a kasnije i nekoliko puta član žirija Brankove nagrade.

»Povjerenje koje mi je dano dobivanjem ove nagrade nastojao sam najprije opravdati pred sobom, težnjom da iznova napredujem i razvijam se i da moji kasniji rukopisi budu bolji. Kao član žirija bio sam oduševljen novim glasovima koji dolaze, vitalizmom njihova izraza i jezika. Činjenica da se poezija piše danas u tolikoj mjeri odraz je vremena i neke vrste pobune, nužne nesuglasnosti i nemirenja s atualnim događanjima«, rekao je Živanović.

Po njegovim riječima, časopisi su važni za književni život iako se suočavaju s izazovima financijske prirode.

»Tu mladi glasovi staju 'rame uz rame' sa svojim starijim kolegama, važni su i da se ponudi jedna vrsta drugačijeg pogleda na stvarnost i svijet, da se uvidi ta motivska, tematska i formalna raznovrsnost«, rekao je Živanović.

Moderatorica predstavljanja Nove riječi bila članica uredništva Klara Dulić Ševčić.

Intervjui – aktualni i danas

NIU Hrvatska riječ predstavila je knjigu Fragmenti : Izbor intervjua 2003. – 2022. koja je tiskana u povodu 20. obljetnice od izlaska prvog broja obnovljenog tjednika Hrvatska riječ. Urednica knjige je dugogodišnja glavna i odgovorna urednica Hrvatske riječi, a danas novinarka i urednica političke rubrike u tjedniku Jasminka Dulić. Knjiga sadrži fragmente iz 59 intervjua, a u pitanju su osobe iz političkog, društvenog, javnog, sportskog života i Srbije i Hrvatske.

»Kriterij u izboru bio je takav da pokažemo da mi u svome radu nismo ograničeni samo na našu hrvatsku zajednicu, kako nas često optužuju da se getoiziramo, nego da izlazimo iz tog okvira. Tako smo intervjuirali ličnosti iz javnog života koji nisu pripadnici hrvatske zajednice da vidimo kako oni vide nas. Mislim da mi kao ustanova, osim proze i poezije, trebamo imati više knjiga koje su novinarskog publicističkog karaktera, budući da u više od tisuću brojeva tjednika ima puno sadržaja koji se mogu objediniti u formi knjige, od reportaža do feljtona«, kazala je Dulić.

Aktualna glavna urednica tjednika Zlata Vasiljević kazala je kako su sugovornici Hrvatske riječi govorili o važnim političkim temama u Srbiji i Hrvatskoj tijekom dva desetljeća.

»Prvi intervju iz prvog broja bio je s tadašnjim predsjednikom Skupštine Vojvodine Nenadom Čankom. Naši sugovornci bili su i Milorad Pupovac, Tonči Staničić, Ivo Visković, Tomislav Žigmanov… I mnogi drugi. Govorili su o suradnji između Hrvatske i Srbije, položaju hrvatske zajednice, manjinskim pravima, eurointegracijama… I kada pogledate te intervjue, njihove naslove i poruke, vidite da su aktualni i danas jer su mnoga od tih pitanja i dalje otvorena«, rekla je Vasiljević.

Predgovor Fragmentima napisao je novinar i nekadašnji urednik beogradskog lista Danas, direktor istraživačko-izdavačkog centra Demostat Zoran Panović.

Predstavljanja hrvatskih nakladnika iz Vojvodine su održana u organizaciji Pokrajinskog tajništva za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama i Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice.

Sajam knjiga u Novom Sadu održan je od 7. do 13. ožujka, a skupa s njime tradicionalno su održani i izložba umjetnosti Art Expo i sajam obrazovanja Putokazi.

D. B. P.