Nakon potpisivanja mira u Srijemskim Karlovcima 1699. godine u sela se vratio dio pučanstva koje je pobjeglo pred ratnim strahotama. Dolazak kršćana koji su do tada živjeli na području Osmanlijskoga Carstva, poglavito Hrvata iz Bosne (Šokci) i Hercegovine (Bunjevci), uvelike je poboljšao naseljenost Like, Dalmacije, Slavonije, Bačke i Srijema, ali i Istre i Banske Hrvatske. Spaljene su kuće obnavljane, a zapuštena polja i vinogradi ponovno obrađivani.
    U hrvatskim su zemljama biljke donesene iz Novoga svijeta davale odlične prinose, a križanjem popravila se kvaliteta stoke.
NESIGURNOST: No na novooslobođenim područjima i dalje je vladala imovinska, a još više pravna nesigurnost. Trgovina je zamrla, a prekomjerne daće i okrutni postupci habsburških i mletačkih časnika prouzročili su niz ustanaka koji su umalo srušili novu upravu.
    Rješenje zategnutih odnosa povjereno je 1736. godine komisiji koja je trebala definirati obveze seljaka te umjesto naturalnih davanja uvesti novčana. Izvješće komisije potaknulo je proglašenje Karlova urbara 1737. godine, kojim su definirani odnosi kmetova i feudalaca, a odredbe urbara trebale su suzbiti samovolju časnika i feudalaca i, prije svega, oporaviti kraljevsku riznicu. Mlečani nisu poduzeli ništa.
RAZVOJ TRGOVINE: Nakon otvaranja luka u Rijeci, Bakru, Senju i Bagu, koji je po nadvojvodi Karlu u 16. stoljeću nazvan Karlobagom, građene su ceste koje su povezale kontinentalni dio Hrvatske s njezinim primorskim dijelom. Najvažnija je cesta po kralju Karlu VI. nazvana Karolinom. Građena je između 1726. i 1728, a povezivala je Karlovac i Rijeku. Počeo je funkcionirati i poštanski promet. Uz ceste su niknula prenoćišta, koja su naselili obrtnici, koji su uz trgovce činili začetak hrvatskoga građanskog staleža.
    U 18. stoljeću porastao je broj obrtnika čiji su proizvodi uglavnom namijenjeni domaćem tržištu. Postupno se u Hrvatskoj razvijaju manufakture, ali je njihov jači razvoj bio onemogućen djelovanjem cehova i konkurencijom jeftinijih stranih proizvoda. Najveće manufakturno poduzeće bila je riječka rafinerija šećera. U Gorskom kotaru, Lici i Slavoniji bilo je razvijeno iskorištavanje šuma. U Gorskom kotaru bilo je nekoliko rudnika, a u Rudama pokraj Samobora bio je poznati rudnik bakra.
g