Promocija 8. broja glasnika Historijskog arhiva u Subotici »Ex Pannonia« održana je 17. ožujka u prostorijama Gradskog muzeja u Subotici. Cilj ovog časopisa je prezentiranje i približavanje kulturnog blaga Historijskog arhiva, kao i rada i projekata same institucije.
    U financiranju ovog broja časopisa sudjelovali su SO Subotica i Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje i kulturu.
STANDARDNA KVALITETA: O posljednjem broju »Ex Pannonia« govorio je ravnatelj subotičkog Historijskog arhiva i jedan od urednika časopisa Stevan Mačković. Novi broj časopisa, po riječima Mačkovića, donosi radove 13 autora, a u koncepciji je zadržana podjela na rubrike koje su se i do sada mogle naći u časopisu. Tekstovi su pisani standardnom kvalitetom, poštovana je metodologija stručne i znanstvene kvalitete, a temama novi broj nadilazi subotičke lokalne okvire i događaje. Njegovanje multijezičnosti tj. objavljivanje radova na srpskom, mađarskom i hrvatskom jeziku, je još jedna od odlika ovog glasnika. »Ex Panonnia« predstavlja časopis otvoren za autore i iz ostalih kulturnih institucija, a Mačković je istaknuo kako se nada, da će izdanje naći svoje čitatelje i izvan okvira struke.
    Nakon uvodne riječi neki od autora govorili su o svojim radovima. Zoltan Mesaroš, autor teksta »Srbi u propagandi ratnog titoizma« istaknuo je kako je tekst napisao na srpskom jeziku jer se i tema rada bavi ovom nacijom. Ovim radom Mesaroš je pokušao potražiti odgovor za naglo razbijanje bratstva i jedinstva u devedesetim godinama prošlog stoljeća, jer, kako je napomenuo, današnjicu ne možemo razumjeti bez razumijevanja titoizma.
OBJEDINJAVANJE KULTURNE SLIKE: Povjesničarka umjetnosti Olga Kovačev Ninkov je približila nazočnima radove iz posljednjeg broja, a koji su tematski vezani za oblast povijesti umjetnosti. To su inovativni rad o restauraciji prvog baroknog oltara u subotičkoj franjevačkoj crkvi restauratorice Zsuzsanne Korhecz Papp, rad Mileta Tasića »Katalog Venecijanskog bijenala iz 1928.«, kao i uradak »Vitražist Mikša Rot u Subotici«, koji, po riječima autorice Kovačev Ninkov, predstavlja historijat istraživanja o radu Mikše Rota, koji je preminuo 1944. godine.
    Tatjana Petković Segedinčev je potom predstavila svoj rad »Salaške škole«, te zaključila kako je ovom temom, koja se dotiče jednog detalja iz života salaša, specifikuma ovog podneblja, pokušala objediniti kulturnu sliku Subotice, okolice i Vojvodine.
    Na kraju promocije nazočnima se još jednom obratio Stevan Mačković, ovoga puta kao autor rada »Sekić, logor za Nijemce (1944-1946) ». Ovo je rad koji tretira temu života zatočenika u tom logoru, o kojoj je odabrao pisati, jer se, kako je sam autor napomenuo, o njoj nije mnogo pisalo.
D. B. P.