Kolumne
Dva desetljeća
Početkom prosinca u Hrvatskoj je obilježeno 20 godina od donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Između ostalog Ustavni zakon povećao je broj predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, koje su posljednjih godina i dio parlamentarne većine. Pripadnici manjina dobili su i pravo birati svoje predstavnike u tijela lokalne i regionalne samouprave. Pravo je to direktnog izbora koje manjine u Srbiji, bez obzira na njihov broj još uvijek nemaju.
S druge strane granice, u Srbiji ove godine navršilo se 20 godina od donošenja Zakona o slobodama i pravu nacionalnih manjina. Zakon je donijet u veljači, ali je ponovno aktualiziran prije nekoliko dana u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti. Akademik Tibor Várady podsjetio je da usvajanje tog zakona nije bila laka zadaća, jer je, kako je kazao, bilo potrebno odvojiti se od parola koje su mnogi slijedili u prethodnom desetljeću. Usprkos tome što je dvije godine prije svrgnut Miloševićev režim.
Nije bilo lako, jer su u novoj političkoj slagalici utjecaj i dalje imali centri moći zaostali iz 90-ih.
Nije bilo lako, ali je značilo mnogo. A to mnogo su prava koja su nacionalne manjine dobile ovim zakonom. Za većinu vojvođanskih manjina, istina, to i nije donijelo velike promjene, jer su i prije tog zakona, a kao naslijeđe nekadašnje države, imali pravo na obrazovanje na svom jeziku, imali su školske centre, novine, radijski i televizijski program, nazive mjesta i ulica na svom jeziku. Nove manjine, priznate ovim zakonom ta su prava tek trebala »osvajati«. Pa i institucionalno se organizirati.
A institucionalno organiziranje Hrvata u Srbiji počelo je 15. prosinca 2002. godine kada je izabran prvi saziv Hrvatskog nacionalnog vijeća. Izostala je dalja pravna regulativa, pa je prvi saziv HNV-a potrajao čak osam godina.
Hrvatska riječ tada je već formalno bila osnovana, ali je prvi broj tiskan mjesec i pol dana od konstitutivne sjednice HNV-a, pa će i početak naredne godine biti u znaku broja 20.
Z. V.
