Zavod za kulturu Vojvodine osnovan je 2003. godine odlukom Skupštine AP Vojvodine, a 2019. transformira se u Kulturni centar Vojvodine Miloš Crnjanski. Zajednička odrednica dosadašnjih i planiranih projekata ovog centra je usmjerenost k razvojnim, kako kreativnim tako i znanstvenim strategijama koje profiliraju kulturni identitet Vojvodine.

»Programski koncept ove institucije podrazumijeva stimuliranje suvremene umjetničke produkcije u Vojvodini, znanstvena, stručna, razvojna i primijenjena istraživanja u području kulture i aktivnu međunarodnu suradnju, putem realiziranja projekata koji obuhvaćaju organiziranje kulturno-umjetničkih događanja, kulturnu i umjetničku produkciju, prezentacije, informacijsko-dokumentacijske djelatnosti, nove medije, stručna istraživanja i usavršavanja i obrazovanje u kulturi i umjetnosti, stručne i tematske konferencije i okrugle stolove, menadžment u kulturi i kulturni turizam. Ono što je najvažnije, zajednička odrednica dosadašnjih i planiranih projekata naše institucije je usmjerenost k razvojnim, kako kreativnim tako i znanstvenim strategijama koje profiliraju kulturni identitet Vojvodine«, kaže suradnica za unaprjeđenje djelatnosti ustanove kulture Gordana Draganić-Nonin.

Srž vojvođanskog identiteta

Draganić-Nonin kaže da Centar afirmira multikulturalnost, jer je ona srž vojvođanskog identiteta.

»Prvo, odmah nakon osnivanja, tada Zavoda za kulturu Vojvodine, osnovan je časopis za poticanje i afirmaciju interkulturalne komunikacije Interkulturalnost, čija je glavna urednica dr. Aleksandra Bosnić-Đurić. Taj časopis izlazi dva puta godišnje i znanstvenog je karaktera, a od 2009. izlazi i časopis za suvremenu kulturu Vojvodine Nova misao. Od ove godine počeli smo objavljivati novu seriju tog časopisa koji sada izlazi šest puta godišnje, na manjem formatu, ali na većem broju strana. Glavni urednik, književnik Nenad Šaponja, posebno inzistira na periodici znajući koliko je ona važna za razvoj jedne kulture, a znamo da se periodika iz različitih područja smanjuje, što svakako nije dobro. Urednik naše Izdavačke djelatnosti Mirko Sebić, koji je uređivao časopis Nova misao, od početka je tijekom 12 godina i postavio časopis kao temelj promoviranja multikulturalnosti. Također, da ne nabrajamo promoviranje multikulturalnosti koju kontinuirano radimo kroz redovne programe: koncerte, govorne programe, galerijsku djelatnost i drugo«, kaže sugovornica.

Kulturni centar Vojvodine Miloš Crnjanski je ustanovio i dodjeljuje najveća priznanja u Vojvodini za kulturu, a to su godišnje nagrade ove institucije. Osim nagrade Iskre kulture, koju dobija mlad umjetnik do 35 godina, tu su i tri medalje za kulturu. Osim Medalje kulture za očuvanje kulturnog naslijeđa i Medalje kulture za ukupno stvaralaštvo, tu je i Medalja kulture za interkulturalnost i multikulturalnost, koju je 2011. godine, prije nego je bila uposlena u Zavodu, dobila naša sugovornica.

(Ne)suradnja s manjinskim zavodima

»Kulturni centar Vojvodine Miloš Crnjanski jest krovna organizacija kulture u Vojvodini, ali se posebna pažnja posvećuje suradnji s kulturnim centrima i zavodima u Vojvodini. I to ne samo na formalan način, samo potpisivanjem protokola o suradnji već i razmjenom značajnih programa«, ističe Draganić-Nonin, ali u zavodima za kulturu vojvođanskih Slovaka i Rusina kažu da bi ta sauradnja mogla biti i bolja.

»Imajući u vidu da je Kulturni centar Vojvodine Miloš Crnjanski osnovan s ciljem da njeguje i promovira suvremene kulturne strategije, istražuje mogućnosti primjene i razvoja novih kulturnih modela u Vojvodini, umrežava postojeće institucije kulture i afirmira multikulturalnost, dosadašnjom suradnjom ne možemo biti u potpunosti zadovoljni. Do sada nisu organizirani značajniji zajednički projekti, a naša dosadašnja suradnja je imala više simboličan karakter i ostvarivala se u obliku razmjene knjiga i časopisa iz produkcije Zavoda, odnosno KCV-a, ili eventualnih sporadičnih poziva na konferencije, seminare i druge kulturne manifestacije, koje organizira KCV Miloš Crnjanski«, kaže direktor Zavoda za kulturu vojvođanskih Slovaka Vladimir Francisty.

Francisty i naglašava kako, budući da je jedan od zadataka KCV-a Miloš Crnjanski promoviranje filozofije multikulturalnosti i umrežavanje postojeće ustanove kulture u koje sigurno spadaju i zavodi za kulturu nacionalnih zajednica u Vojvodini ima mnogo mogućnosti za suradnju.

»Kulturu i kulturno naslijeđe Vojvodine vidimo kao multikulturalni fenomen u okviru kojeg se u uvjetima uzajamne interakcije razvijaju kulture pojedinih nacionalnih zajednica sa svim svojim specifičnostima i vlastitom kulturnom tradicijom. Zbog svega navedenog mislimo da postoje značajne rezerve u mogućnosti naše suradnje, i to prije svega u području zajedničkog proučavanja i predstavljanja kulturnog naslijeđa i suvremenog kulturnog stvaralaštva Vojvodine, kako većinskog naroda tako i nacionalnih zajednica«, kaže Francisty i navodi u svezi suradnje Zavoda za kulturu vojvođanskih Slovaka sa zavodima ostalih nacionalnih manjina kako je do sada ostvareno nekoliko zajedničkih projekata, ali i da postoji prostor za bolju i intenzivniju suradnju.

»Svakako bi htjeli istaknuti dva ostvarena projekta, i to projekt ‘Slikom zajedno’ – izložbu zavoda za kulturu nacionalnih manjina u Vojvodini na kojoj su izložena umjetnička djela šest likovnih umjetnika, predstavnika zavoda za kulturu vojvođanskih Mađara, Rumunja, Rusina, Slovaka, Hrvata, kao i jednog predstavnika većinskog naroda. Izložba je posjetila Suboticu, Novi Sad, Zrenjanin i Sentu. Drugi zajednički projekt na kom smo uspješno surađivali je koncert pod nazivom ‘Cvet raznolikosti’, održan 16. kolovoza ove godine na sceni Pera Dobrinović Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu. Ovaj projekt je imao za cilj da kroz glazbu prezentira jedinstvenost različitosti, duha multikulturalnosti i interkulturalnosti Novog Sada i Vojvodine. Realiziran je kao dio podprograma ‘Dunavsko more’ u okviru programa ‘Novi Sad – europska prijestolnica kulture’, a u njegovoj organizaciji sudjelovali su zavodi za kulturu vojvođanskih Rumunja, Mađara, Slovaka, Rusina i Hrvata, pod pokroviteljstvom Fondacije ‘Novi Sad – europska prijestolnica kulture’ i Grada Novog Sada«, kaže Francisty i naglašava činjenicu da je Vojvodina s historijskog i kulturološkog stanovišta specifična regija, čiji identitet se nerijetko promatra kroz uobičajene stereotipe o harmoničnom multietničkom i multikulturalnom društvu ili pak kroz nacionalne mitove u službi dnevne politike.

»Naravno, istinu je potrebno tražiti u obje ove pozicije. Činjenica je da je Vojvodina multietnička, da u njoj koegzistiraju različiti kulturni i etnički obrasci, za koje je imanentna težnja da sačuvaju svoj nacionalni i kulturni identitet. Isto tako, činjenica je da ovakav suživot proizvodi međusobne interakcije, kulturološke, sociološke utjecaje, prirodne asimilacijske pritiske, a rezultat svega toga je stvaranje određenog nadnacionalnog identiteta, koji postaje zajednička osobina svih nacionalnih zajednica Vojvodine. Jedna od osnovnih vrijednosti i specifičnosti Vojvodine kao regije je upravo u uspješnom pronalaženju balansa između naizgled suprotstavljenih tendencija. S jedne strane je izgrađen refleks za očuvanje vlastitog identiteta, a s druge strane postoji visok stupanj tolerancije na međusobne utjecaje koji dovode do brisanja kulturoloških granica.«

O suradnji s kulturnim centrom Vojvodine Miloš Crnjanski razgovarali smo i s direktorom Zavoda za kulturu vojvođanskih Rusina Sašom Sabadošom.

»S Kulturnim centrom Vojvodine Miloš Crnjanski do sada nismo imali značajniju suradnju, ali se nadamo da će ona biti što prije uspostavljena. Suradnja je moguća prije svega na planu izdavaštva, ali i preko zajedničkih izložbi ili istraživanja. S drugim manjinskim zavodima surađujemo, a najsvježiji oblik te suradnje bio je koncert ‘Cvet raznolikosti’, gdje je pet orkestara tradicionalne muzike zajedno nastupilo u okviru programa ‘Europske prijestolnice kulture – Novi Sad 2022’. Vojvođanski kulturni prostor postoji samo ukoliko svi mi, bez obzira kom narodu pripadamo, surađujemo. Rezultati te suradnje su u stvari proizvodi vojvođanske kulture«, kaže Sabadoš.

Z. Sarić