Kolumne

Manjak i njegove nepoznanice

Manjak i njegove nepoznanice

Popis stanovništva službeno je završen 31. listopada, ali je i službeno produžen za još tjedan dana u gradovima gdje popisivači baš i nisu bili toliko vrijedni, pa onda dodatno još nekoliko dana za telefonsko popisivanje. Sada, ili su popisivači posustali, pa im mjesec dana nije bilo dovoljno za povjeren im posao, ili su brojke toliko poražavajuće pa se daje još malo prostora da se koliko-toliko ispegla demografski sunovrat?

Koliko će stanovnika biti nakon popisa? Manje. U tome su suglasni svi. Koliko manje? Tu su već procjene različite. Od 700 000, pa do više od 800 000. Ili u usporedbi s rezultatima popisa iz 2011. godine u najboljem slučaju pad će biti 10 posto, a ako je suditi po objavljenim rezultatima popisa na jugu Srbije i za nekoliko postotaka više. To znači da bi bilanca ovog popisa mogla biti oko 6,3 milijuna stanovnika.

Je li ta procjena previše pesimistična znat će se u prosincu, za kada je najavljeno da će biti objavljeni prvi neslužbeni rezultati. Ako oni koji tipuju na tu brojku budu pogodili, znači da je osim raskoraka između broja rođenih i umrlih Srbiju dodatno ispraznilo i iseljavanje stanovništva. (Da se razumijemo: na Zapad, ne u Rusiju.)

I upravo te migracije, odnosno njihove razmjere, nepoznata su u ovoj jednačini zvanoj popis stanovništva.

Kako nacionalne manjine, nije Srbija izuzetak u tome, brže »nestaju« od većinskog stanovništva, može se dogoditi da slika multikulturalne Vojvodine bude nešto drugačija.

Dva su ključna razloga: iseljavanje i starost stanovništva. Stanovništvo nacionalnih manjina Vojvodine, s izuzetkom Roma, starije je od većinskog srpskog stanovništva.

Prije deset godina prosječna starost Srba bila je 42,2 godine, Slovaka 44,3, Rumunja 44,6, dok su Mađari od većinskog stanovništva stariji za 2,8 godina, Rusini za 2,9, Crnogorci za 4,3, a Hrvati čak 8,8 godina.

I za manjine još jedna važna stvar: na izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti utječu i političke prilike. Tako je na popisu 2011. godine najveći broj neizjašnjenih bio na području lokalnih sredina gde živi znatan broj Hrvata, kao što su Subotica, Sombor i Šid.

Z. V.

Najave

19. 10. HosanaFest u Subotici

H. R. | 19. listopada 2025.

Festival hrvatskih duhovnih pjesama HosanaFest bit će održan u nedjelju, 19. listopada, u sportskoj dvorani Tehničke škole Ivan Sarić u Subotici.

22. - 25.10. – XXIV. Dani hrvatske knjige i riječi - dani Balinta Vujkova u Subotici

H. R. | 24. listopada 2025.

XXIV. Dani hrvatske knjige i riječi - dani Balinta Vujkova

30. 10. – »Hrvatska riječ« i ZKVH na 68. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga

H. R. | 30. listopada 2025.

Predstavljanje dvaju nakladnika bit će održano u četvrtak, 30. listopada (oktobra), na štandu Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, propise, upravu, nacionalne manjine – nacionalne zajednice (hala 4 Beogradskog sajma).
 

13. 11. Koncert Gorana Karana u Subotici

H. R. | 13. studenoga 2025.

Koncert Gorana Karana pod nazivom Zvuci Dalmacije bit će održan 13. studenoga u Subotičkoj sinagogi.