Tema

Počinje prebrojavanje

Sutra (subota, 1. listopada) u Srbiji počinje popis stanovništva, kućanstava i stanova koji će trajati do kraja listopada. Za taj posao angažirano je 15.000 popisivača, a nadležni poručuju da će se podaci koristiti samo za statističke svrhe i da građani nemaju razloga za bojazan od zlouporabe podataka. »Građani će odgovarati na 69 pitanja, od kojih na tri nije obvezno dati odgovor«, objasnio je pomoćnik direktora Republičkog zavoda za statistiku Petar Korović za N1.

»Popis po građaninu će trajati otprilike 30 minuta, a zakon je predvidio da građani imaju pravo odbiti odgovor na tri pitanja – o materinjem jeziku, vjeroispovijesti i nacionalnoj pripadnosti. Među 69 pitanja naći će se i neka nova, a jedno od njih je za muškarce – koliko imaju djece«, dodao je Korović.

Zakon o popisu propisao je obvezu svim građanima da se popišu, a oni koji odbiju mogu očekivati kaznu u rasponu od 20 do 50 tisuća dinara. Dakle, onima koji odbiju sudjelovati u popisu slijede kazne. Direktor Zavoda za statistiku Miladin Kovačević rekao je za RTS da je to krajnji instrument i nešto što nikako nije cilj same operacije.

»Popisi su jedna tekovina, i historijska i kulturna, a prije svega državna i oni se provode u svim državama koje imaju statističke ustanove«, objašnjava Kovačević.

Međunarodni standardi

Kovačević je objasnio i da se popis provodi jednom u deset godina, kao i da ovaj popis kasni jednu godinu zbog pandemije. Ukazao je da nema pitanja na koja treba unaprijed pripremiti odgovor.

»To su manje-više sva standardna pitanja koja slijede preporuke UN i Eurostata. Mi se u svemu prilagođavamo međunarodnim standardima«, naveo je Kovačević i dodao da su sva pitanja bila postavljena i na popisu 2011. godine, pa i na ranijim.

Ovaj popis će biti drugačiji po obrascu, odnosno popisivači će i dalje obilaziti kućanstva, ali će podatke umjesto u papirni unositi u elektronički obrazac.

»Popisivači idu s računalima i u laptopima je aplikacija koju je izradio sam Zavod, to je proizvod domaće pameti, i to će mnogo ubrzati postupak, jer se preskaču operacije koje slijede nakon popisa, a to je unos podataka«, naglasio je Kovačević i objasnio kako se to sada sve odigrava online, jer popisivač svakog dana nakon obavljenog posla šalje sve podatke u centralnu bazu.

»Momentom završetka popisa imat ćemo spremnu bazu da može krenuti obrada podataka. U prethodnom popisu postojalo je kašnjenje kada je sve te papirne obrasce trebalo unijeti u bazu«, rekao je Kovačević.

Sigurnost podataka

Elektronički unos i obrada podatka pokrenuli su u javnosti pitanje njihove sigurnosti. Na pitanje kako će građani znati tko su popisivači, Kovačević je gostujući u Dnevniku RTS-a naveo da će svi imati legitimaciju Republičkog zavoda za statistiku i ovlaštenje, dok je Korović za N1 rekao da se podaci popisa čuvaju u bazi podataka samo i isključivo Republičkog zavoda za statistiku, koji snosi svu odgovornost za njihovu sigurnost.

»I svi podaci se slijevaju u našu bazu i ne može im nitko pristupiti«, uvjerava pomoćnik direktora RZS-a.

Povjerenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka ličnosti Milan Marinović kaže da je zakonom o popisu stanovništva definirano da se podaci isključivo uzimaju u statističke svrhe i ne mogu se koristiti u druge, da se ne nameću neke obveze bilo kom građaninu ili oduzimaju neka prava, kao i da se neće prenositi od strane rukovaoca, a to je RZS, prenosi list Danas.

Popis počinje sutra, a u slučaju da vas popisivač ne nađe u kući, on ostavlja obavještenje u sanduče ili mjesto prijavljeno za dostavljanje pošte. Ostavlja podatke i brojeve call-centra, odnosno info-centra s kojim građanin treba ostvariti kontakt, a zatim se povezuje s popisivačem.

Prema posljednjemu popisu stanovništvu iz 2011. godine, u Srbiji je živjelo ukupno 57.900 deklariranih Hrvata (0,8 % ukupnoga broja stanovnika Srbije), od toga broja u Vojvodini 47.033 (2,4 % stanovnika Vojvodine), u Beogradu 7.752 (0,5 % stanovnika Beograda), a u ostatku Srbije još 3.115. Smatra se da je dio Hrvata uključen i u one kategorije s posljednjega popisa stanovništva koji su se izjasnili kao neizjašnjeni i neopredijeljeni (160.346), nepoznati (81.740), pod regionalnom pripadnošću (30.771) te ostalima (17.558).

Priredio: Z. S.