Tema Tema

Razdoblje nacionalnog izjašnjavanja

Popis stanovništva u Srbiji počinje 1. listopada. Uskoro bi trebala započeti i kampanja koju organizira Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog i GIZ u suradnji s nacionalnomanjinskim vijećima u cijeloj državi dok su pojedina nacionalnomanjinska vijeća osmislila i provode svoju kampanju kojoj je cilj poticanje građana da se izjasne slobodno i bez straha o svojoj nacionalnoj pripadnosti, materinjem jeziku i vjeri.

»Popis je izuzetno bitan za nacionalne manjine iz nekoliko razloga, prije svega zbog održavanja svake naše nacionalne zajednice živima, sprječavanja bilo kog oblika one prirodne asimilacije, a pogotovo, ne daj Bože, neke druge i ono što ne bih isticao kao posebno važno ali moram spomenuti je i da broj naših pripadnika u neku ruku utječe na određivanje financijskih sredstava za rad krovnih organizacija odnosno nacionalnomanjinskih vijeća«, kaže predsjedavajući Koordinacije nacionalnih vijeća nacionalnih manjina Borče Veličkovski.

Veličkovski: Manjine sudjeluju u provođenju popisa

On ističe kako je Koordinacija ušla u cijeli proces popisa već prošle godine:

»Tražili smo od Republičkog zavoda za statistiku da u republičkom tijelu za popis imamo naše predstavnike, što je i prihvaćeno, i u koji je ušla i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasna Vojnić kao i Darko Baštovanović, tu sam i ja kao i predstavnik Bošnjačkog nacionalnog vijeća. Inzistirali smo na nekoliko elemenata, koje smo u nekom obliku uspjeli i izboriti, a to je da na nivou cijele države imamo naše predstavnike u općinskim, odnosno lokalnim popisnim povjerenstvima. Mi smo tražili da članovi općinskih popisnih povjerenstava ne budu pridruženi nego stalni članovi što je i prihvaćeno i krenuli smo od najviše točke da svaka zajednica ima na niovu lokalne samouprave svog člana. Međutim, to je nemoguće, iako je prema uputi o provođenju popisa taj broj fleksibilan, no uspjeli smo dogovoriti da barem po jedan predstavnik nacionalne zajednice ispred koordinacije na neki način bude u tom lokalnom tijelu. Na kraju je napravljen dogovor, budući da u republici ima 178 općina, ali nismo u svima podjednako zastupljeni, da princip bude da u jednom mjestu jedna nacionalna zajednica sudjeluje s više od 10 posto ukupnog stanovništva u tom mjestu, a drugi princip je da sve nacionalne zajednice ukupno imaju više od 10 posto. I za ta mjesta smo dobili po jednog člana u lokalnom popisnom timu. Tako da je na kraju ta brojka oko 88 općina s tim da je u većini po jedan predstavnik. U nekoliko mjesta, kao što je Subotica, Novi Sad i još neke smo dobili po nekoliko članova jer je u njima veća koncentracija pripadnika nacionalnih zajednica. U Subotici tako imamo predstavnike Hrvata, Mađara i Bunjevaca«.

U daljem procesu, kaže Veličkovski, sudjelovat će u kampanji »koja jeste malo zakasnila«, prebacivanjem nekih elemenata između GIZ-a i Ministarstva za ljudska i manjinska prava što ih kao koordinaciju nije mnogo zanimalo.

»Na konstantnoj smo vezi i sa Zavodom i Ministarstvom i GIZ-om, upravo su se ovih dana završila snimanja džinglova, videospotova, tiskanje flajera i izrada banera na jezicima nacionalnih manjina, u međuvremena je proveden i uz posredstvo koordinacije i članova popisnih komisija na lokalu izbor instruktora za obuku, a zatim i izbor samih popisivača i njihova obuka«, kaže Veličkovski.

Dodaje kako je Eurostat upozorio kako nije dobro da se u godini popisa organiziraju bilo kakvi izbori, a napose ne u istom mjesecu, ali zbog sijaset razloga, iako je bio pripremljen lex specialis i koordinacija je tražila od premijerke da se razmisli na tu temu, nije se uspjelo u tome da se izbori za nacionalnomanjinska vijeća odgode i oni će biti održani 13. studenoga. Dok se opća kampanja na državnom nivou tek očekuje, pojedina nacionalnomanjinska vijeća ili manjinske institucije uveliko vode svoje kampanje potičući svoje pripadnike da se slobodno izjasne na popisu.

Veličkovski, koji je predsjednik Makedonskog nacionalnog vijeća, kaže kako njihovo vijeće svoju kampanju vodi od 1. rujna:

»Radimo na više nivoa, prije svega se fokusiramo na Facebook i kampanju 'od vrata do vrata', jer zajednica nema dovoljno mogućnosti da dođemo do velikih medija koji su skupi. Zato smo se odlučili na ciljanu Facebook kampanju usmjerenu k mlađim generacijama i kampanju 'od vrata do vrata' u mjestima gdje to možemo uraditi. U ovom momentu se radi naš flajer koji će u kampanji biti podijeljen našim starijim sugrađanima, a na našim Facebook kanalima i posebnoj stranici za to imamo kratke klipove. Ja sam snimio prvi, sada to rade naši poznati glumci, umjetnici i ugledni i viđeniji građani u svojim sredinama. Pozivamo naše građane da se izjasne onako kako se osjećaju bez ikakvog straha već s jednim dignititetom i ponosom i apelirat ćemo na pripadnike naših zajednica da u razdoblju kada je popis pokušaju biti prisutni u državi da se mogu popisati«.

Hajnal: Kontinuirana kampanja

S druge strane, kaže predsjednik Nacionalnog vijeća mađarske nacionalne manjine (MNT) Jenő Hajnal, oni kampanju provode kontinuirano svo vrijeme.

»MNT je svojim aktivnostima već četiri godine u stalnoj kampanji za popis – čineći sve što nam je u nadležnosti da građanima koji prihvaćaju svoju mađarsku nacionalnu pripadnost to bude ne na štetu, već prednost. Naravno, kao i u svakoj kampanji, značajno je da ona bude uspješno završena, a taj završetak tek sad slijedi aktivnostima koje su još više okrenute ka popisu stanovništva. Inače, MNT se priključuje i državnoj kampanji kojom se potiče slobodno izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti, materinjem jeziku i vjeroispovijesti, koja kampanja je prevedena na jezike nacionalnih manjina, pa i mađarski, i koja će se nadovezati aktivnostima posebno prilagođenim mađarskoj nacionalnoj zajednici u Vojvodini i Srbiji«.

Hajnal kaže kako su kao i sva druga nacionalnomanjinska vijeća i oni uključeni u popisne aktivnosti kroz zajedničke predstavnike Koordinacije pri Republičkom zavodu za statistiku kao i pri lokalnim popisnim komisijama koje se obrazuju pri svakoj jedinici lokalne samouprave i da redovito sudjeluju na sastancima, a nadležnim tijelima i organizacijama u cilju što kvalitetnijeg provođenja predstojećeg popisa.

Na pitanje jesu li u MNT-u zadovoljni načinom i organizacijom popisa stanovništva, Hajnal odgovara: »Veoma je teško dati ocjenu organizacije ovako velike akcije koja je rezultat suradnje ovako velikog broja državnih tijela i organizacija, kao odraz koordinirane akcije desetaka tisuća pojedinaca na terenu prije okončanja iste. Kako sada vidimo, neophodni mehanizmi za kvalitetno provođenje popisa su stvoreni, ali krajnji rezultat će ovisiti od njihove sveobuhvatne i dosljedne primjene na terenu, i to od strane svih uključenih osoba, počevši od direktora Republičkog zavoda za statistiku pa do posljednjeg popisivača na terenu«.

Pripadnicima svoje nacionalne manjine pred popis Hajnal poručuje da se slobodno i hrabro izjasne o svojoj nacionalnoj pripadnosti, materinjem jeziku i vjeroispovijesti, jer samo na taj način mogu dobiti istinite i kvalitetne podatke na osnovu kojih će se ne samo planirati buduća mreža škola, ambulanti i ustanova kulture već i rad Nacionalnog vijeća mađarske nacionalne manjine u predstojećem radzbolju.

Na koncu, Hajnal kaže kako u njihovom Vijeću istovremeno provođenje kampanje za popis i kampanje pred izbore za nacionalnomanjinska vijeća ne vide kao problem već kao mogućnost:

»Nacionalno vijeće mađarske nacionalne majine blizak vremenski razmak između popisa stanovništva i izbora članova nacionalnih vijeća nacionalnih manjina vidi kao mogućnost. Jesen 2022. godine je u našim očima nedvosmisleno razdoblje nacionalnog izjašnjavanja, slobode da se na popisu izjasnimo kao Mađari, da se na izborima slobodno izjasnimo koga želimo da nas zastupa narednih četiri godine u najvišem tijelu mađarske zajednice u Srbiji. Zbog toga vjerujemo da svaka poruka koju budemo uputili građanima mađarske nacionalnosti sada može uroditi dvostrukim plodom, i to većom izlaznošću na predstojećim izborima i što potpunijim nacionalnim izjašnjavanjem na popisu«.

J. D.

  • Betoven maraton
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay