Tema

Rukopis hrvatskog identiteta

»Osijeku s potpisom, Hrvati iz Vojvodine«, naziv je cjelodnevnog programa koji su prošlog petka u Osijeku priredili vojvođanski Hrvati. Pokrovitelji predstavljanja Hrvata iz Vojvodine u Osijeku bili su Grad Osijek i Osječko-baranjska županija.

Predstavnike hrvatskih institucija u Srbiji – HNV-a, ZKVH-a, NIU Hrvatska riječ i DSHV-a – primili su osječko-baranjski župan Ivan Anušić i gradonačelnik Osijeka Ivan Radić.

Gradonačelnik Osijeka podsjetio je kako je Osijek grad prijatelj sa Suboticom koja je aministrativno, političko i kulturno sjedište Hrvata u Srbiji.

»Ovo je prvi ovakav program na kojem Hrvati iz Vojvodine predstavljaju u Osijeku sve ono što njeguju i do čega drže, nadam se da će se taj program i u budućnosti ostvarivati«, kazao je Radić.

Župan Anušić podsjetio je kako Osječko-baranjska županija već dugi niz godina ima dobru suradnju i podupire Hrvate u Vojvodini, što je dosad rezultiralo i nizom dobrih projekata.

»Važno je da Hrvati u Vojvodini osjećaju potporu i solidarnost iz naše županije, ali i cijele Hrvatske. Suradnja će se i dalje nastaviti, produbiti ako treba; mi moramo biti uz naš narod, gdjegod on da je. Naglasio bih da to nije ničija dobra volja već naša obveza«, kazao je Anušić.

Gradonačelnik Radić i župan Anušić dali su potporu kampanji »Znam tko sam« hrvatskih institucija iz Srbije kojom se radi na poticanju Hrvata da se slobodno izjasne na popisu stanovništva.

Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić zahvalila se Gradu Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji na potpori za manifestaciju, ali i za kampanju »Znam tko sam«.

»Ovom kampanjom htjeli smo potaknuti ponos da se svatko slobodno izjasni biti Hrvat i hvala još jednom Osječko-baranjskoj županiji i Gradu Osijeku što su prepoznali tu našu potrebu, te je ovom akcijom i programom pomogli«, rekla je Vojnić.

Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov kazao je kako se ovim programom na najbolji mogući način efektuira višegodišnja i plodna suradnja s Osječko-baranjskom županijom i Gradom Osijekom.

»Došli smo s kvalitetnim i bogatim programom, sa željom da osvjedočimo ono što činimo kada je u pitanju život hrvatske zajednice u Vojvodini, da vidite s kojim izazovima se suočavamo i koje rezultate postižemo. A sve to bi bilo daleko siromašnije i manje kvalitetno da nije potpore i pomoći i Vlade Hrvatske na čelu s predsjednikom Andrejom Plenkovićem, ali isto tako i ne manje važnje potpore Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka. Društvena pozicija Hrvata u Srbiji danas je osnažena upravo ovakvom vrstom podrške sa svih razina vlasti, a istu ćemo nastaviti snažiti i obogaćivati s ciljem da se perspektive pripadnika hrvatske zajednice u Srbiji razvijaju«, kazao je Žigmanov.

Jedno kulturno i jezično biće

Program »Osijeku s potpisom, Hrvati iz Vojvodine« nastavljen je na Filozofskom fakultetu u Osijeku gdje se govorilo o suvremenom dijalektalnom pjesništvu na novoštokavskoj ikavici među Hrvatima u Bačkoj. Temat je objavljen 2021. u Književnoj reviji, kao rezultat suradnje tog časopisa osječkog ogranka Matice hrvatske i ZKVH-a.

Glavna urednica Književne revije Tatjana Ileš kazala je kako je stvaralaštvo na dijalektima bačkih Hrvata dio sveukupne hrvatske književnosti.

»To je jedan jezik, jedno kulturno i jezično biće, to ne smijemo zaboraviti ni mi Hrvati s ove strane granice ali ni vi Hrvati u Vojvodini. A nije ni hrvatski jezik u svojoj matici bez opasnosti od engleskog i drugih jezika. No, kod Hrvata u Srbiji postoji i ta politička dimenzija. Hrvatski književnici iz Vojvodine dio su hrvatske književne povijesti, ali i sadašnjosti«, kazala je Ileš.

O dijalektalnom pjesništvu Hrvata u Bačkoj govorili su izbornica pjesama za temat Katarina Čeliković i autor uvodne studije Tomislav Žigmanov, ocijenivši kako je u pitanju umjetnički najrelevantnije dijalektalno pjesništvo među svim štokavskim hrvatskim dijalektima.

U tematu je zastupljeno 15 autora, a obuhvaćeno je stvaralaštvo u proteklih 50 godina.

»Mislim da s učinjenim možemo biti više nego zadovoljni, onim što smo u umjetničko-estetskom smislu donijeli na stol sveukupne hrvatske književnosti kroz ovaj izbor. Nadam se da smo time zaintrigirali stručnu i književnu javnost u Hrvatskoj da se veća pozornost usmjeri i na to«, kazao je Žigmanov.

Objava ovog temata, kako je istaknuto, ima i svoju političku pozadinu, budući da je 2021. u Subotici bunjevački, kao jedan od hrvatskih govora, proglašen službenim jezikom zajednice Bunjevaca nehrvata.

Svoje stihove na ikavici – bunjevačkoj i šokačkoj – kazivali su pjesnici Tomislav Žigmanov i Željko Šeremešić.

Na predstavljanju se obratio i dekan Filozofskog fakulteta u Osijeku dr. sc. Ivan Trojan.

Iskra nacionalnog ponosa

U okviru programa »Osijeku s potpisom, Hrvati iz Vojvodine« u predvorju Kulturnog centra u Osijeku otvorena je izložba »150 godina Bunjevačkih i šokačkih novina i Vile« autorice Katarine Čeliković, stručne suradnice u ZKVH-u.

Kako je Čeliković navela, pokretanjem Bunjevačkih i šokačkih novina 1870., čiji je urednik bio naslovni biskup, kalački kanonik Ivan Antunović, započele su aktivnosti narodnoga preporoda Hrvata u južnoj Ugarskoj. Od 1871. list je imao književni dodatak pod naslovom Bunjevačka i šokačka vila.

Govoreći o povijesnim vezama Hrvata iz Osijeka i Subotice, Čeliković je rekla:

»Biskup Strossmayer bio je prijatelj našem biskupu Ivanu Antunoviću, obojica su rođena iste 1815. godine. Bez podrške biskupa Strossmayera ne bi bilo ni Bunjevačkih i šokačkih novina ni mnogih drugih plodova. Negdje je preporod išao brže, u Bačkoj je bio zakašnjeli. Ono što smo naslijedili od predšasnika danas svjedočimo s ponosom i želimo to prenijeti na one koji dolaze. Otuda i projekt 'Godine novog preporoda' kojega provode hrvatske institucije u Srbiji, a u okviru kojeg je realizirana ova izložba«.

O izložbi je govorila i knjižničarka savjetnica iz Muzeja Slavonije dr. sc. Marina Vinaj.

»Jednom zapaljena iskra nacionalnog ponosa nije zgasnula te unatoč manjem broju pretplatnika novine su zaživjele i održale se te su danas dragocjen izvor o svakodnevici s kraja 19. stoljeća, gospodarskog, političkog, kulturnog života, a nakon što je zaživjela i Bunjevačka i šokačka vila, tema iz kulturnoga i društvenoga života te književnih sadržaja. Prestankom izlaženja novina i Vile nije nestao preporodni duh, dapače potaknuo je pokretanje novina na narodnome jeziku u Subotici i ostalim krajevima«, navela je Vinaj.

Izložbu je grafički oblikovao dizajner Darko Vuković iz Novog Sada.

Moralna i financijska potpora iz Hrvatske

U okviru programa »Osijeku s potpisom, Hrvati iz Vojvodine« u Kulturnom centru u Osijeku održana je tribina »Društveno-politički položaj Hrvata u Srbiji – stanje i perspektive«.

Hrvati u Srbiji još uvijek se suočavaju s brojnim izazovima kao što su isključenost iz procesa donošenja odluka, podzastupljenost u javnom sektoru i negativan društveni ambijent, ocijenjeno je na tribini. Dio izazova dolazi zbog politika koje nisu naklonjene interesima i potrebama hrvatske manjine, poput opstrukcije otvorenja pojedinih hrvatskih odjela (slučaj u Beregu), problema vezanih za tzv. bunjevačko pitanje, negativne percepcije u medijskom prostoru. S druge strane, istaknuto je i da su od 2002. načinjeni brojni pozitivni iskoraci, a posebice posljednjih godina (gradnja Hrvatske kuće u Subotici, obnova rodne kuće bana Jelačića, osiguravanje prostorija za rad udruga u šokačkom Podunavlju, izvannastavne aktivnosti učenika, uključivanje u bilateralne odnose, prekogranični projekti...), čemu značajno pridonosi i sve snažnija potpora iz matične Hrvatske.

Narodni zastupnik i predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov naveo je kako su prava koja se danas ostvaruju posljedica zakonodavnog okvira postavljenog 2002. godine, ali da još uvijek nisu zaokružene institucionalne cjeline kulturnog, obrazovnog ili informativnog sustava.

»Danas smo zajednica koja je vidljiva, koja ima svoje institucije s brojnim rezultatima u svome radu i koja i dalje teži da se institucionalni okvir i politike financiranja manjinskih prava razvijaju, ne samo kako bismo osigurali naš opstanak već i razvoj«, kazao je Žigmanov.

Hrvatska zajednica u Vojvodini, a posebice u Srijemu, pretrpjela je težak udarac tijekom 1990-ih. Procjenjuje se da je tada oko 40.000 Hrvata zbog prijetnji i antihrvatskog ozračja trajno napustilo svoj zavičaj. U Hrvatskoj je zbog toga 1991. osnovana udruga Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata koja je pomagala prognanike. O tim vremenima govorio je tajnik Zajednice Zlatko Žužić.

»Velika većina političkog vodstva u Hrvatskoj dočekala je te naše ljude i pomogla im da stanu na svoje noge. Bilo je puno problema, jer Hrvati iz Vojvodine primjerice nisu imali hrvatsko državljanstvo. Problemi su nastajali kod zamjene kuća, pitanje mirovina za staž ostvaren u nekadašnjoj državi još nije riješeno«, kazao je Žužić.

Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić predstavila je stanje u četiri područja manjinske samouprave – obrazovanju, kulturi, informiranju i službenoj uporabi jezika.

»Unatoč svim izazovima, mi smo posložena zajednica, jasno artikuliramo naše interese. Imamo redovite susrete s predstavnicima vlasti u Srbiji i Hrvatskoj. Počeli smo se snažnije umrežavati, od institucija do studenata, imamo dobru suradnju s Crkvom, s Hrvatima iz drugih država. Imamo entuzijazma, velike planove i ideje, mislimo da dobro odgovaramo izazovima u zadanim okvirima. Moralna i financijska potpora iz Hrvatske nam je i dalje potrebna, ona je sve vidljivija sa svih razina. Kada Hrvatska odgovori na neke naše zahtjeve, onda se i Srbija uključi u rješavanje tih pitanja«, rekla je Vojnić.

Bogatstvo hrvatske riječi, glazbe i običaja

Program je završen koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu. Nastupili su: HKC Bunjevačko kolo iz Subotice, HKPD Jelačić iz Petrovaradina, KUDH Bodrog iz Monoštora, HKPD Matija Gubec iz Tavankuta, HGU Festival bunjevački pisama iz Subotice te Marija Kovač i Bernadica Ivanković.

Na početku programa obratili su se osječki gradonačelnik Ivan Radić, zamjenik osječko-baranjskog župana Josip Miletić, narodni zastupnik i predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov i na kraju programa predsjednica HNV-a Jasna Vojnić.

»Vi ste jamstvo očuvanja hrvatskog identiteta u Srbiji. Pred vama je uskoro jedan veliki izazov, a to je popis stanovništva. Siguran sam da ćete s ponosom posvjedičiti svoju pripadnost hrvatskom narodu i tako ćete sačuvati bogatstvo koje vam je povjereno«, kazao je Radić.

»Važno je biti izvrstan, to treba cijeniti, a to je upravo ono što radite u Vojvodini. Osječko-baranjska županija dala je punu podršku svemu onome što ste definirali da je važno. Danas u Gradu Osijeku jednim ovakvim skupom želimo dati podršku svemu onome što slijedi u narednom razdoblju, a to je prije svega popis stanovništva. Hrvat treba biti ponosan, bio on u Vojvodini, Hrvatskoj ili nekom drugom kraju svijeta«, kazao je Miletić.

»Mi znamo tko smo, znamo što činimo, nastojimo definirati kako idemo, a to lakše i jednostavnije ostvarujemo uz tijela svih razina vlasti Hrvatske, uz ljude koji su spremni saslušati, vidjeti ono što činimo i na taj način potvrditi ispravnost naših nastojanja. Budite i dalje s nama, budite podrška, a ono što činite za nas bit će cijenjeno«, kazao je Žigmanov.

»Premda nas dijeli granica, premda smo puno toga preživjeli u vremenima razdvojenosti, osjećamo kako su nam se putovi opet približili. Kada su stavili branu između nas, mislili smo da je trajno urezana, neki ljudi koji su nas voljeli ostali su s druge strane. Neki s druge strane pomislili su kako se ovdje kod nas sve izbrisalo, zatrlo, zamrlo, ali bilo nam je drago kada smo spoznali da ništa nije prekinulo rijeku i da tek druga polovica nje čini cjelinu«, poručila je na kraju koncerta i cjelodnevnog programa predsjednica HNV-a.

H. R.