Širom Vojvodine

Sunce dalo dobru kvalitetu

Ekstremno visoke temperature ove godine utjecale su na iznimnu kvalitetu grožđa u srijemskim vinogradima. Sazrijevanje je bilo nešto ranije u odnosu na prošlu godinu, a razlog su povoljni vremenskih uvjeti i veliki broj sunčanih dana bez padalina, što je utjecalo da grožđe ranije dostigne najveću količinu šećera koja se ne mijenja. Osim vremenskih prilika, na zrelost grožđa i njegovu kvalitetu utječe i način rezidbe, gnojenje i navodnjavanje. Uz to, Srijemci imaju sreću da im je i zemljopisni položaj pogodan za uzgoj vinograda. Južni obronci Fruške gore dopuštaju da sunčeve zrake izravno dopiru do vinove loze. Prema riječima vinogradara i vinara, ovogodišnji rod obećava proizvodnju kvalitetnih vina koja posljednjih godina zauzimaju prestižna mjesta na tržištu.

Rodilo manje, ali s više šećera

Uglavnom se u Fruškogorskom vinogorju proizvodi talijanski rizling, smederevka, sremska zelenika, bijeli medenac, bakator, plovdina, neoplanta, župljanka, traminac, chardonnay, sauvignon, tamjanika… Posljednjih godina sve je veći broj vinogradara u Srijemu koji na svojim imanjima čuvaju obiteljsku tradiciju proizvodnje vina. Najveći i najstariji zasadi vinove loze nalaze se u Erdeviku na južnim padinama Fruške gore, gdje odgovarajuća klima i izvanredna podloga daju grožđe izuzetne kvalitete. U vrijeme vladavine rimskog cara Marcusa Aureliusa Probusa, koji je vladao carstvom od 276. do 282. godine, vinova loza je prvi puta zasađena izvan Italije, i to na Fruškoj gori, a među prvim zasadima je bio i Erdevik. Inspirirani bogatom poviješću vinogradarstva i plodnom zemljom, mnogi su se posljednjih godina vratili vinogradima. Među njima je i salaš-vinska kuća Brestovački na jezeru Moharač. Vinogradi Brestovački se prostiru na površini od 15 hektara zemlje u blizini jezera Moharač gdje sunčev odsjaj s jezera dodaje dodatnu osunčanost vinovoj lozi. U vinariji se njeguju sorte grožđa sauvignon bijeli, chardonnay, cabernet sauvignon, merlot, shiraz i tamjanika.

»Vinariju smo osnovali 2010. godine na temelju vinogradarskog iskustva i na zemljištu naših djedova. Pozicioniranost vinograda u pravcu Fruške gore sjever-jug, idealne ruže vjetrova, sastav zemljišta, ljubav vinara i primjena suvremene tehnologije kod pripreme i samog čuvanja vina doprinose njihovoj izuzetnoj kvaliteti«, kaže Željko Brestovački i dodaje da je ove godine kvaliteta grožđa izuzetno dobra iako je urod nešto manji.

»Prinosi su oko 15 posto manji u odnosu na prošlu godinu, ali kvaliteta uroda je izuzetna. Imamo tržište u lokalnim vinarijama. Ako se spoji proizvodnja vina i dobar plasman na tržištu sa seoskim turizmom, računice ima. Ovogodišnja berba grožđa je bila uspješna, a imala je i humanitarni karakter. U suradnji s Rotari klubom iz Srijemske Mitrovice organizirana je druga donatorska berba grožđa. Na ovaj način želimo spojiti lijepo i korisno, a ove godine smo uz tradicijsku berbu grožđa, kulturnim dijelom programa uz vožnju fijakera uspjeli prikupiti sredstva za kupovinu harmonike za Muzičku školu Filip Višnjić iz Šida. Trudimo se i na ovaj način motivirati posjetitelje da osim uživanja u lijepoj tradiciji, degustiranju naših vina i srijemskih delicija sudjeluju i u nečem korisnom«, kaže Brestovački.

Cijena ne pokriva troškove

Obitelj Sokol iz Bikić Dola jedina je obitelj iz tog mjesta koja se bavi vinogradarstvom. Vinograde su naslijedili 1987. godine, a vremenom su proširivali svoju djelatnost. Trenutno uzgajaju vinovu lozu na šest hektara zemlje u Bikić Dolu i u Privinoj Glavi.

»U vinogradima su najviše zastupljene vinske i stolne sorte grožđa. To je obiteljski posao i cijela obitelj je uključena u proizvodnju i od tog posla živimo. Ove godine nam je djelomično smanjen urod, ali je kvaliteta grožđa dobra. Kod nas kupuju grožđe, a vino proizvodimo samo za svoje potrebe. Imamo svoju mehanizaciju, strojeve za obradu grožđa, ali su ove godine visoke cijene repromaterijala, agrotehničkih mjera, nafte, pa i uložen rad i trud... Nismo sigurni u računicu jer cijena grožđa još uvijek nije formirana. To je jako loše za vinogradare. Trenutno kvalitetne sorte grožđa prodajemo po cijeni od 80 dinara, a neki ga prodaju i po 75 i 60 dinara, što je malo da pokrije sve troškove proizvodnje. Ukoliko bi cijena bila 100 dinara po kilogramu grožđa, bilo bi isplativo. Unatoč dobroj kvaliteti grožđa nismo sigurni u profitabilnost jer je cijena neizvjesna«, kaže Ljerka Sokol.

»Ova je godina što se roda grožđa tiče bila izuzetno dobra«, ističe Goran Žeravica iz Šida i kaže da je kvaliteta grožđa odlična zahvaljujući dobrim vremenskim prilikama i velikom broju sunčanih dana u ljetnom razdoblju.

»Slatkoća grožđa je velika zbog velikog broja sunčanih dana. Vinogradari koji nisu obrali svoje vinograde, strahuju da do berbe neće biti čestih oborina koje bi mogle utjecati na truljenje bobica, pa su mnogi požurili obrati vinograde. Prošla godina je također bila dobra za vinogradare, a ova, sudeći po kvaliteti, za oko 15 posto bolje kvalitete. Mi proizvodimo domaće bijelo vino od mješavine raznih sorti, od autohtonih starih i novih. Također, proizvodimo i crveno vino hamburg s kojim smo svake godine na natjecanjima na lokalnom nivou osvajali prve nagrade. Vino ne prodajemo, proizvodimo ga za vlastite potrebe, zbog nastavka tradicije naše obitelji. Nadamo se da će dobroj kvaliteti vina pridonijeti ovogodišnji urod. Imamo bačve za skladištenje 1.350 litara vina. Toliko i svake godine otočimo, bez obzira je li godina dobra ili loša. Samo je pitanje hoćemo li ispeći 250 litara rakije ili više. Kvaliteta grožđa obećava da će naše vino biti u rangu boljih na ovogodišnjim vinskim manifestacijama«, navodi naš sugovornik.

S. D.