Tema Tema

Vladina prazna obećanja

Izostala je pomoć ratarima, a počinje novi ciklus proizvodnje koji proizvođači nemaju odakle financirati. Poljoprivrednici su o tome govorili na konferenciji za novinare koja je održana 12. rujna na njivi pod kukuruzima kako bi se pokazao ovogodišnji katastrofalan urod. Konferenciji su nazočili ratari, stočari, otkupljivači, te su svi iz svog ugla predstavili ono što ih najviše pogađa, a to je suša.

Mirović, Bakić ili Vlada?

»Žetva suncokreta je gotova, prinos je u prosjeku oko 700 do 800 kilograma po katastarskom jutru. Uskoro kreće žetva kukuruza, trenutni prinosi iznose oko 250 kilograma po jutru. Nažalost, neke parcele neće imati ni toliko. Što se tiče našeg prosvjeda kojeg smo pokrenuli prije mjesec i pol, nismo zadovoljni postignutim rezultatima. Vlada nije ispunila obećano niti u jednoj stavci, ni za moratorij na kredite, ni za naftu, a naše sklanjanje s ulica se dogodilo upravo na osnovu njihovog obećanja. Čak i ta obećanja su bila daleko od naših prvih zahtjeva, no bez obzira na to mi smo odstupili s protesta samo kako bi se nešto pokrenulo povodom pitanja suše i pomoći poljoprivrednicima. Jesenska sjetva uskoro dolazi, počinje se sijati pšenica, umjetno gnojivo će biti slabo zastupljeno, jer mi nemamo sredstva koja dobijamo prodajom kukuruza i suncokreta. S tim sredstvima mi ulazimo u nov ciklus proizvodnje. Izostala je pomoć na svim razinama, počevši od grada, pa sve do državnih instanci. Vidjeli ste ovih dana kako se mlijeko uvozi, očekujemo vrlo brzo i početak uvoza kruha ako državna pomoć ostane na ovoj razini. Što se tiče sastanka s Igorom Mirovićem u Pokrajinskoj vladi, na kraju je i stigao dopis Gradskoj upravi o pokretanju postupka formiranja komisije za proglašenje elementarne nepogode od suše. Nažalost, dobio sam informaciju od gradonačelnika kako on neće takvo što uraditi zato što je to protuzakonito. Nama trenutačno nije jasno tko ovdje radi protuzakonito, Mirović ili gradonačelnik? Nije nam ni jasan razlog zašto smo poslani kod Mirovića. Opet nam je gradonačelnik predbacio kako Vlada treba donijeti tu uredbu. Ako je tako, mi smo voljni sjesti s njim već sutra u auto, otići skupa do premijerke, samo kako bi se pokrenuo proces proglašenja suše. Komisija mora krenuti s radom dok se ne poskidaju usjevi s parcela. U protivnom, što će onda biti posao komisije, što će se procjenjivati na njivama? U procentima ovogodišnji prinos kukuruza je manji za oko 80 posto, suncokreta je manje za oko 50 posto. S tim prinosima novi ciklus proizvodnje je veoma upitan, mi možemo posijati tavansko žito, ali što ćemo raditi s umjetnim gnojivom? Ne možemo ga priuštiti po ovim cijenama, što već u startu proizvodnog procesa znači sljedeće godine opet pedeset posto manje prinosa«, upozorava poljoprivrednik Miroslav Matković.

»Tražili smo otpis duga odvodnjavanja zemlje, te potpuno ukidanje ovog nameta za sve iduće godine. Dobili smo prijetnju od porezne uprave kako u slučaju neizmirenja obveze odvodnjavanja do 15. kolovoza dobijamo zatezne kamate kojima bi inicijalni iznos porastao dvostruko. Sin, moja žena i ja smo platili ukupno četiri stotine tisuća dinara raznih nameta, a to se samo plaća u Vojvodini. Neka ostane odvodnjavanje tamo gdje se zaista mora odvoditi voda, ali ovdje? Pa zar vidite negdje u blizini niskonaponsku mrežu kako bi se ova njiva mogla navodniti? Mi već imamo probleme s postojećim kanalima koji su pročišćeni i prokopani dublje na nekih četiri metra. Tko god ima bunar s pitkom vodom, više je nema, jer je nivo pitke vode pao ispod trideset osam metara. Što bi se dogodilo da svi krenemo navodnjavati njive? Grad i okolna sela ostala bi bez vode. Ništa ne dobijamo tim odvodnjavanjem, to bi se moralo potpuno ukinuti, jer ni u jednoj državi se takvo što ne plaća, samo u Vojvodini. Imam parcele i u Hrvatskoj, tamo se ne plaća odvodnja, nije se plaćalo ni dok je bila Jugoslavija, a ni porez na zemlju se u Hrvatskoj ne plaća. Mogu vam pokazati i dokumente kojima potkrepljujem svoju izjavu. Ovdje se oduvijek uzima od seljaka, najveća oporezivanja su tu na sjeveru kod nas. Mi smo redovne platiše, sve izmirimo, čak i dok su trajali protesti sam plaćao svoje obveze. Gradonačelnik nas ne razumije jer nije odrastao na poljoprivredi, pa ne zna kakav je ovo težak gubitak za nas«, kaže Antun Nađheđeši, a Saša Komesarović, mladi proizvođač mlijeka iz Subotice, ima dvije stotine grla od čega je sto deset muznih krava, je sljedeći koji je izložio svoje viđenje situacije i govori kako su nažalost u velikom problemu zbog suše: »Iako se o njoj počelo govoriti tek sada, suša traje već tri godine. Kao što vidite, kukuruz iza nas je u katastrofalnom stanju, što stočarstvo najviše pogađa jer u mljekarstvu kukuruz je osnova ishrane. Ove godine ga nema dovoljno ni za silažu, a pričamo i o aflatoksinima, što se odražava katastrofalno na mlijeko. Svi građani sada vide kako u prodavaonicama nema dovoljnih količina mlijeka. Trenutačno smanjenje proizvodnje mlijeka iznosi oko 50 posto, ali očekujemo daljnja smanjenja, jer nemamo nikakav odgovor države za našu situaciju. Hranu ne možemo nabaviti, jer cijena hrane poput koncentrata je otišla na toliko visoku razinu da cijena od pedeset dinara po litri mlijeka koju mi dobijamo ne pokriva troškove same proizvodnje, a mi nismo u stanju praviti minuse. Mlijeko je samo početak, do kraja godine neće biti ni mesa. Kao što svi znaju, ako nema krava, nema ni teladi, a bez teladi nema ni tova. Banke nas stiskaju, a naš jedini izvor razduženja s bankama je prodaja stoke. Trenutno će biti mesa, a poslije kada se ono rasproda, krenut će uvoz mesa upitne kvalitete iz inozemstva. Država ne rješava problem u svom dvorištu nego im je najlakši uvoz«, kaže Komesarović.

Traktori opet idu na ulice?

Branko Kopilović iz Agroopreme Subotica koji se bavi otkupom žitarica govorio je o aktualnom otkupu suncokreta i kukuruzu koji tek počinje.

»Uredba o ograničavanju otkupnih marži i o tome koliko će država isplatiti subvenciju poljoprivrednim proizvođačima po kilogramu proizvoda je donijeta na brzinu, te je potpuno nedorečena. Cijena nije trebala biti ograničavana uopće, što znači cijena od 73 dinara ako je tržišna cijena 64 dinara plus 7,8 dinara, to je i dalje manje od 73. Uredba uopće ne govori o tome tko će i kako platiti tu razliku. Kako je rat u Ukrajini počeo, volatilnost cijena na dnevnoj razini je ogromna. Što ako se dogodi apsurd pa cijena ode na 75 dinara? Hoće li tada seljaci vraćati dva dinara Vladi? Ni to ne piše u uredbi. Pretpostavljam kako će uredba morati još na doradu, nije rečeno kolika sredstva su opredijeljena za otkup, odnosno za subvencije. Ispada kako će netko odrediti start i onda počinje utrka tko zna gdje za podnesak zahtjeva za subvencije, pa kada se one potroše, ti koji su bili posljednji ostat će bez novca. Sve više izgleda kako će ovo biti samo reklama za Vladu, gdje će ispasti kako su oni nešto učinili u pogledu pomoći seljacima, umjesto određivanja neke konkretne pomoći«, kaže Kopilović.

Robert Dušnoki s Kelebije se bavim svinjarstvom od 2013. godine, do sada je stalno dizao broj krmača zbog širenja proizvodnje, ali je došao na odluku skorog zatvaranja svoje farme.

»Ne mogu se izdržati uvjeti koje nam propisuje država, smanjuje nam se cijena tovljenika, trenutno je to 240 dinara plus PDV, a ne trebaju nikome. Ne možemo plasirati svoj proizvod, a u državi broj tovljenika se smanjuje svakim danom. Dobili smo uplatnice za državnu zemlju po osnovu prava prečeg zakupa zbog stočarstva, uplatili smo u roku od godinu dana za tri godine unaprijed. Prva godina, posljednja godina kao garancija, a evo sada smo dobili i za sljedeću godinu uplatnicu. Uopće ih ne interesira kako ćemo mi to uspjeti uplatiti zbog suše koja nas je pogodila, mi ne možemo prodati to malo kukuruza što ćemo obrati, jer onda nemamo čime hraniti svinje, a sluha za odgodu plaćanja nameta nema.«

Miroslav Matković je na kraju konferencije za novinare naglasio kako već mjesec dana čekaju neku reakciju i pomoć Gradske uprave, ali vide kako se ništa ne poduzima, te su ponovno na početku.

»Ako se ne riješi ništa, bit ćemo primorani vratiti traktore na ulice pa ćemo vidjeti što ćemo dalje. Mi drugi izlaz nemamo. U kontaktu smo s inicijativom poljoprivrednika koji su izišli na području cijele Vojvodine, odlučivat ćemo o tome kako izlaziti na ulice, svi skupa ili po gradovima. Najgore smo pogođeni mi na sjeveru, ali svatko ima neko svoje viđenje. Po europskom izvješću, sjeverna Srbija je najviše pogođena sušom«, zaključuje Matković.

Ivan Ušumović

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika