Kolumne
I popis i izbori
Ministrica za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić raspisala je u ponedjeljak izbore za nacionalna vijeća nacionalnih manjina za 13. studenoga. Nacionalnomanjinska vijeća, tijela zadužena za ostvarivanje prava u četiri područja (obrazovanje, informiranje, kultura i službena uporaba jezika), birati će 23 manjine, od toga 19 ih bira neposredno jer je dovoljan broj njihovih pripadnika upisan u Poseban birački popis (PBS), a četiri nacionalne manjine, među njima i hrvatska, imat će elektorske izbore. U čemu se razlikuju ova dva načina izbora? U tome da pripadnici prvih 19 manjina (upisanih u PBS) u danu određenom za izbore izlaze na biračka mjesta i odlučuju kojoj će od ponuđenih lista dati svoj glas, dok ovi drugi nemaju mogućnost izravnog glasanja već svoj glas daju elektorima (svojim ovjerenim potpisom) koji će zatim na elektorskoj skupštini birati članove, a zatim i rukovodstvo vijeća za sljedeće četiri godine.
Ili kako to objašnjava Republička izborna komisija: »Izbori putem elektorske skupštine predstavljaju način posrednog izbora članova nacionalnih vijeća, jer pravo glasa na tim izborima nemaju svi pripadnici nacionalne manjine upisani u PBS, već samo oni koji su se, u zakonom uređenom postupku, prijavili i ispunili zakonske uvjete da budu elektori odnosno da na elektorskoj skupštini biraju članove nacionalnog vijeća. Ključni uvjet da neki birač dobije status elektora je da ga svojim potpisima podrži određen broj birača – pripadnika nacionalne manjine«.
Drugim riječima, dok će manjine koje izlaze na neposredne izbore sve do dana glasanja moći razmišljati i vagati kome dati svoj glas na temelju predizbornih programa i kampanje, manjine koje biraju vijeća elektorski će to morati učiniti ranije – bilo da sami krenu u prikupljanje potpisa i prijave se za elektore, bilo da daju svoj potpis nekom od budućih elektora.
Pri tome, i za jedne i za druge, ovoga puta će se izbori i kampanja održavati u kompleksnijim uvjetima negoli inače. Naime, premda je preporuka da se izbori ne održavaju u vrijeme popisa stanovništva, upravo se to dogodilo. Popis je važan, jer od broja pripadnika nacionalne manjine u odnosu na broj upisanih u birački popis ovisi i način izbora, ovisi broj članova vijeća, financiranje rada vijeća i ostvarivanje različitih prava. Posljednji izbori za nacionalna vijeća oslanjali su se na popisne podatke iz 2011. godine, isto tako će se dogoditi i ove, premda je sasvim sigurno da je u proteklih jedanaest godina došlo do promjena u broju pripadnika različitih manjina. Da je popis urađen prošle godine i da su izbori temeljeni na novim rezultatima vrlo vjerojatno bi i Hrvati išli na neposredne izbore. Ili, druga varijanta da se upisalo još oko 900 Hrvata u PBS. Kako se to nije dogodilo, predstoje nam, kao i u prethodnim izborima – elektorski izbori.
J. D.
