Tema Tema

Hrvati ponovo biraju elektorski

Ministrica za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić raspisala je u ponedjeljak izbore za članove nacionalnih vijeća nacionalnih manjina za 13. studeni 2022. godine.

»Članove nacionalnih vijeća biraju 23 nacionalne manjine, od toga je 19 nacionalnih manjina ispunilo uvjete za neposredne izbore, a četiri će ih birati putem elektorske skupštine«, izjavila je Čomić i pozvala pripadnike nacionalnih manjina da se upišu u poseban birački popis, kako bi iskoristili pravo sudjelovanja na izborima, pravo da biraju i budu birani u nacionalna vijeća svoje nacionalne manjine.

»Nacionalna vijeća kao tijela manjinske samouprave ostvaruju svoja ovlaštenja u području kulture, obrazovanja, obavještavanja i službene uporabe jezika i pisama i oni odgovaraju građanima koji su ih birali, a mi svi zajedno odgovaramo za ocjenu samih pripadnika nacionalnih manjina o tome kako žive u Srbiji«, istaknula je Čomić.

Upis u poseban birački popis se nastavlja

Redoviti izbori za članove nacionalno-manjinskih vijeća održavaju se svake četiri godine, a Zakonom je propisano da se redoviti izbori za članove svih nacionalnih vijeća održavaju istog dana. Postoje dva načina izbora članova nacionalnih vijeća – neposredno i putem elektorske skupštine. Manjine koje imaju najmanje 40 % upisanih pripadnika u Posebni birački popis birat će članove svojih vijeća na neposrednim, a manjine kojih nema upisanih dovoljan broj birat će ih na elektorskim izborima.

Ministarstvo je 3. rujna u 24 sata privremeno zaključilo posebne biračke popise, koji se vode za 23 nacionalne manjine, kako bi se utvrdilo koje nacionalne manjine će nacionalno vijeće birati na neposrednim, odnosno elektorskim izborima.

Na osnovu privremenog zaključenja posebnog biračkog popisa utvrđeno je kako je 19 nacionalnih manjina ispunilo uvjet za neposredne izbore (albanska, aškalijska, bošnjačka, bugarska, bunjevačka, češka, egipatska, grčka, mađarska, njemačka, poljska, romska, ruska, rumunjska, rusinska, slovačka, slovenska, ukrajinska i vlaška), a četiri za izbore putem elektorske skupštine (crnogorska, hrvatska, goranska i makedonska).

Nakon privremenog zaključenja, upis pripadnika nacionalnih manjina u poseban birački popis je nastavljen 4. rujna i trajat će do 27. listopada.

Hrvatska nacionalna manjina, koja prema posljednjem popisu ima 57.900 pripadnika, na svom posebnom biračkom popisu imala je 3. rujna upisanih 22.235 osoba što je nedovoljan postotak (odnosno za oko 900 manje upisanih od potrebnog broja) za održavanje neposrednih izbora, te će kao i na svim prethodnim izborima i ove godine birati elektorskim putem.

Zakonski okvir

Prema posljednjem popisu, uz 5.988.150 Srba, u Srbiji živi i 998.071 pripadnika nacionalnih manjina. Pripadnici jedne nacionalne manjine mogu izabrati samo jedno nacionalno vijeće, što nije obavezno i nije preduvjet postojanja jedne manjinske nacionalne zajednice, ali olakšava aktivnu participaciju pripadnika nacionalnih manjina u javnom životu i afirmaciju individualnih i kolektivnih prava nacionalnih manjina, navodi CESID u svojem kratkom vodiču »U susret izborima za nacionalna vijeća nacionalnih manjina«.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog nadležno je za provođenje izbora za članove nacionalnih vijeća nacionalnih manjina, vođenje Posebnog biračkog popisa nacionalne manjine, kao i nadzor nad zakonitošću rada i akata nacionalnih vijeća nacionalnih manjina. U Registar nacionalnih vijeća su trenutačno upisane 23 nacionalne manjine, pripadnici 22 manjinske zajednice konstituirali su svoja nacionalna vijeća, a Izvršni odbor Saveza židovskih općina Srbije vrši funkciju nacionalnog vijeća za ovu zajednicu. Rad ovih tijela je javan, a sredstva za financiranje njihovog rada osiguravaju se iz proračuna Republike, proračuna Autonomne Pokrajine i proračuna jedinice lokalne samouprave, donacija i ostalih prihoda.

Pravni okvir izbora za nacionalna vijeća nacionalnih manjina čine Zakon o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina (posljednji put izmijenjen 2018. godine), a na sva pitanja koja ovaj Zakon ne uređuje primjenjuje se Zakon o izboru narodnih zastupnika iz 2022., koji se odnosi prije svega na neposredne izbore za članove vijeća.

Svi dosadašnji izbori za HNV

Sva dosadašnja vijeća hrvatske nacionalne manjine birana su elektorskim putem, jer nikada nije bio dovoljan broj upisanih u Poseban birački popis.

Prvo Hrvatsko nacionalno vijeće izabrano je 2002. godine u tadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji. U Velikoj dvorani Gradske kuće u Subotici 15. prosinca 2002. održana je elektorska skupština kojoj je nazočilo 198 od ukupno 204 elektora. Izbor članova je vršen na osnovu dvije ponuđene liste. Listu A je predložio ispred Foruma hrvatskih institucija i organizacija Vojvodine mr. sc. Josip Ivanović, dok je listu B predložio u ime Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Josip Gabrić. Elektorskim glasovima je lista A dobila 20, a lista B 15 članova Vijeća.

Nakon ponovnog ujedinjenja Hrvatske narodne stranke (koja je bila član Foruma HIOV-a) s Demokratskim savezom Hrvata u Vojvodini 2004. i uopće prestanka djelovanja Foruma HIOV, u sljedećim godinama prvotne dvije liste podijelile su se na više političkih frakcija i struja.

Prvi predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća bio je Josip Ivanović (2003. – 2005.), nakon njega Josip Z. Pekanović (2005. – 2007.) te Branko Horvat (2007. – 2010.).

Predsjednici Izvršnoga odbora prvoga HNV-a bili su Lazo Vojnić Hajduk (2003. – 2006.) i Slavica Peić (2006. – 2010.).

Izbori 2010. godine (sada u Srbiji) također su održani elektorski. Ukupan broj prijavljenih elektora bio je 137, a elektorskoj skupštini je prisustvovalo 134 elektora na dvije izborne liste. »Hrvatska lista za europsku Srbiju« (nositelj liste Petar Balažević) osvojila je tada 11 mandata, a »Hrvatska lista – DSHV i hrvatske udruge« (nositelj liste Slaven Bačić) je osvojila 18 mjesta u Vijeću.

Za predsjednika HNV-a u ovom mandatu izabran je dr. sc. Slaven Bačić, a predsjednik Izvršnog odbora bio je Darko Sarić Lukendić.

Na elektorskoj skupštini 2014. sudjelovalo je 132 elektora s dvije izborne liste: lista br. 1 čiji je nositelj bio dr. sc. Slaven Bačić i lista broj 2 čiji je nositelj bio dr. Tomislav Stantić. Lista dr. sc. Slaven Bačić je osvojila 21 mandat, a lista br. 2 – dr. Tomislav Stantić 8 mjesta u Vijeću. I u ovome razdoblju za predsjednika je izabran dr. sc. Slaven Bačić, a predsjednik Izvršnog odbora bio je Darko Sarić Lukendić.

Na posljednjim održanim izborima 4. studenog 2018. godine sudjelovalo je 82 elektora, od kojih je 78 podržavalo listu koju je predvodio DSHV »HRvati ZAjedno«, a samo tri elektora je imao Hrvatski građanski savez (koji nisu sudjelovali u radu elektorske skupštine) i jednog elektora Hrvatska nezavisna lista, te su svi vijećnici u ovome razdoblju vijećnici s liste DSHV-a. Nositeljica pobjedničke liste bila je Jasna Vojnić koja je i izabrana za predsjednicu, dok je za predsjednika Izvršnog odbora izabran Lazar Cvijin.

J. D.

  • Betoven maraton
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay