Tema Tema

Opet iznova

Jučer je započela još jedna školska godina onako kako je planirano, bez odgađanja, a tim za škole pri Ministarstvu obrazovanja je naglasio kako će se pratiti epidemiološka situacija od koje će ovisiti i modeli nastave.

Pomalo već naviknuti, početak školske godine obilježio je i štrajk prosvjetnih djelatnika. Tako će u pojedinim školama (njih oko 500) početak školske godine obilježiti skraćeni sati, na 30 ili 35 minuta, u ovisnosti od škole. Ono što je još interesantno za ovu školsku godinu jest da osnovci neće imati jesenski raspust, a srednjoškolci će biti tjedan dana kraće na zimskom odmoru. I nije neki početak, ali sva sreća pa su u školskim klupama djeca koja to sve promatraju drugim očima i raduju se susretu s prijateljima, druženju, pa i učenju.

Brojne pogodnosti

Kada je u pitanju cjelovita nastava na hrvatskom jeziku, ove godine u školske klupe je sjela 21. generacija osnovaca koji se obrazuju na hrvatskom jeziku. Njih 17 upisalo je prve razrede u dvije osnovne škole: OŠ Ivan Milutinović – Subotica (7 učenika) i Mala Bosna (2 učenika), te OŠ Matko Vuković (8 učenika) u Subotici.

Srednju medicinsku školu – smjer fizioterapeut upisalo je 30 učenika, Politehničku školu – smjer fotograf njih 22, dok je u prvi razred Gimnazije Svetozar Marković – opći smjer upisano šestero učenika. U ovoj školskoj godini, u cjelovitoj nastavi u osnovnoj i srednjoj školi, ukupno je 468 učenika, što je u odnosu na prošlu godinu za 14 više.

Za nastavu na hrvatskom jeziku odlučili su se i mališani u Sonti i Monoštoru, njih petero, koji će pohađati područnu Glazbenu školu Petar Konjović iz Sombora.

Učenici prvih razreda cjelovite nastave su i ove godine dobili na dar komplet udžbenika za prvi razred, bon od 10.000 dinara za opremanje prvaša, kao i druge prikladne darove. Osim prvaša, pogodnosti će i u ovoj školskoj godini imati i drugi učenici.

»Prijevoz učenika od kuće do škole i obrnuto i dalje ostaje na tri linije i pokriva sve potrebne strane grada. Rute se u ovisnosti od potrebe svake školske godine mijenjaju. Osim prijevoza u nižim razredima, tu su i autobusne karte za učenike koji putuju iz prigradskih naselja, a sve to je osigurano zahvaljujući općinama Vukovarsko-srijemske županije«, kaže predsjednica Odbora HNV-a za obrazovanje Margareta Uršal.

Za sve učenike cjelovite nastave osigurani su udžbenici po simboličnoj cijeni od 1.000 dinara za osnovne i oko 4.000 dinara za srednje škole koju plaćaju roditelji, a ostale troškove snosi Hrvatsko nacionalno vijeće i HPD Bela Gabrić. Od ove školske godine također je osigurano da treće i svako naredno školsko dijete ne plaća niti simboličnu cijenu.

Kao i sve drugo, tako su ove godine poskupjeli i udžbenici, pa i školski pribor, te komplet udžbenika za niže razrede iznosi od 8.000 do 9.000 dinara, dok komplet za više razrede iznosi od 15.500 do preko 18.000 dinara. Na spomenute brojke je potrebno dodati još bilježnice, ravnala i ostali školski pribor. Ako uzmemo primjer da u obitelji ima troje djece, onda je ovo, priznat ćete, itekako velika financijska pomoć.

Izvannastavne aktivnosti

Ovoga ljeta za učenike cjelovite nastave, ali i one koji pohađaju izborni predmet Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture organizirane su brojne izvannastavne aktivnosti. Na pitanje koliko one utječu na upis djece u osnovnu i srednju školu, Uršal je odgovorila:

»Mislim da izvannastavne aktivnosti nemaju izravan utjecaj na upis učenika, jer roditelji najčešće u prvom razredu osnovne škole, kada su djeca još mala, ne razmišljaju o tom gdje će, kada i s kim putovati, ali za one učenike koji su upisani sigurna sam da im je to motivirajuće, nagrada i kruna obrazovanja. Počevši od onih bližih destinacija, pa sve do male ili velike maturalne ekskurzije. Kada je u pitanju srednja škola, mislim da te aktivnosti imaju više utjecaja na upis nego li kod osnovaca«, priča Uršal i dodaje: »Roditelji prvaša su više fokusirani na kvalitetu nastave, da dijete ne bude izdvojeno, da ima dobrog prijatelja, kao i tko će biti nastavni kadar. Svjedoci smo da je proteklih godina upravo to prijateljstvo iz vrtića bilo presudno oko upisa. Roditelji misle da će dijete tako imati sigurnost jer mu je tu prijatelj, ali djeca se lako prilagode i stvore nova prijateljstva u školi, koja duže traju, a prave prijatelje možda upoznaju tek u srednjoj školi«, pojašnjava Margareta Uršal i najavljuje kako će se ove školske godine formirati savjet roditelja pri HNV-u.

Naime, nakon aktiva odgojitelja, učitelja i nastavnika hrvatskog jezika, te sastanka sa svim razrednicima delegirat će se predstavnik svakog odjela na hrvatskom jeziku u svim školama koji će biti »glas« roditelja.

»Savjet roditelja je savjetodavno tijelo od koga očekujemo proaktivan pristup. Želja nam je skupa s roditeljima unaprjeđivati sustav obrazovanja na hrvatskom jeziku, osluškivati potrebe. Svaka škola i svaki odjel će imati po jednog predstavnika, što će također doprinijeti da svaka informacija sasvim sigurno stigne do svakog roditelja.«

Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture je izborni predmet i na početku svake školske godine se roditeljima ponudi anketa, no, po riječima Margarete Uršal, posljednjih godina je ovaj predmet izučavalo oko 500 učenika diljem Vojvodine, a kako će biti ove godine, predstoji nam tek vidjeti.

Vrtići i stručna usavršavanja

Velika potražnja slobodnog mjesta jest u vrtićima u kojima se program odvija na hrvatskom jeziku. U Subotici ima samo dva takva vrtića, a svjedoci smo da u njima ima upisane i djece koja nisu pripadnici hrvatskog naroda, ali je kvaliteta bila presudna.

»Veliki su pritisci, osobito na vrtiće Marija Petković – Biser i Sunčica. Stoga se u narednom periodu planira proširenje postojećih kapaciteta. U listopada trebaju početi radovi na rušenju, a potom i zemljani radovi za nove jaslice u sklopu vrtića Marija Petković – Sunčica, te se planira i proširenje kapaciteta u Tavankutu, gdje je potreba za vrtićem – odnosno cjelodnevnim boravkom djece. To su potrebe roditelja sada, a vjerujemo da će to kasnije biti presudno i za upis djece u cjelovitu nastavu, te da ćemo tako pokrenuti i na neki način oživjeti hrvatske odjele i u Tavankutu«, kaže Uršal.

U ovoj školskoj godini u vrtiće na hrvatskom jeziku ukupno je upisano 138 mališana. Tu spadaju vrtići Marija Petković – Sunčica (62) i Biser (vrtić i jaslice 54), te Petar Pan (15) u Tavankutu i vrtić pri OŠ Vladimir Nazor u Đurđinu (7). Od spomenute brojke, njih 28 su predškolci.

Osim djece i brojnih izvannastavnih aktivnosti, tijekom ljeta se usavršavao i nastavni kadar.

Stručni skup za učitelje u nastavi na hrvatskom jeziku izvan sustava Ministarstva znanosti i obrazovanja održan je u Dubrovniku od 22. do 26. kolovoza, a na njemu je sudjelovalo i 14 nastavnika, odnosno odgojitelja, učiteljica, nastavnika i profesora. Tema ovogodišnjeg stručnog skupa bila je »Hrvatski narodni preporod – 150. obljetnica smrti Ljudevita Gaja, Petra Preradovića i Dimitrija Demetera«, a Margareta Uršal ga je prokomentirala kao savršeno organiziranog.

»Kompletan program je bio sjajno organiziran. Izuzetna predavanja i sjajni predavači, a u slobodno vrijeme smo imali priliku posjetiti i obići brojne znamenitosti. Tako smo obišli Dubrovnik, kuću Ivana Gundulića, u Cavtatu smo obišli kuću jednog od najvećih hrvatskih slikara Vlahe Bukovca, te se tako upoznali i s njegovim životom i radovima«, priča Uršal.

Kapital je u mladima

Iako akademci imaju još mjesec dana odmora, bar kada su u pitanju brucoši ili oni koji su očistili prethodnu godinu, valja spomenuti kako će ove akademske godine njih šestero otići na studij u Hrvatsku, a točan broj studenata koji će studirati u Srbiji nije poznat.

»Točna brojka studenata koji studiraju u Hrvatskoj je poznata, jer su se ti učenici prijavljivali i upisivali na fakultete preko Hrvatskog nacionalnog vijeća. Nedavno smo imali susret studenata koji su pripadnici hrvatske zajednice, a studiraju u Srbiji, no njih su došli podržati i studenti koji studiraju u Hrvatskoj. To je zaista bio izuzetan skup, prisustvovati takvoj energiji mladih ljudi koji su u stvari pokretači svega, divan je osjećaj. Oni su nositelji promjena u društvu, pa tako i u našoj zajednici i mislim da se na njih trebamo oslanjati i osluškivati njihove potrebe. Imamo veliki kapital u njima i mislim da toga trebamo biti svjesni i koristiti ga, jasno u pozitivnom smislu«, kaže Uršal.

Po njenim riječima, neki od studenata su već osigurali sebi smještaj (studentski dom), a za one koji ga još nisu dobili pisat će se zamolbe i odraditi sve što je potrebno kako bi imali osiguran studentski dom, koji je, kako je Uršal naglasila, velika olakšica roditeljima.

Upravo ti studenti koji studiraju bilo u Srbiji ili Hrvatskoj su generacije učenika koji su prošli bar jedan ciklus obrazovanja na hrvatskom jeziku, a to je dovoljno svjedočanstvo za buduće generacije da se nakon završenog obrazovanja na hrvatskom jeziku studij može nastaviti u bilo kojoj od spomenutih zemalja.

Ž. V.

 

  • Betoven maraton
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay