Tema
Dokument koji (ne)odražava potrebe manjina
Većina dostavljenih primjedbi nije prihvaćena, a obrazloženja za to dale su stručne službe resornih ministarstava. Tako je odbijen i prijedlog Hrvatskog nacionalnog vijeća i Bošnjačkog nacionalnog vijeća da se u Akcijski plan unese usvajanje Rezolucije o zločinima nad manjinskim narodima u Srbiji 90-ih godina i prijedlog bošnjačke nacionalne manjine za Rezoluciji o genocidu nad bošnjačkim narodom u Srebrenici. Ministrica za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić kazala je kako je procjena državnih tijela da te rezolucije ne mogu biti dio Akcijskog plana jer su odraz političkih stavova.
Odbijena je i većina drugih prijedloga za dodavanje ili izmjenu same radne verzije Akcijskog plana. A primjedbe je dostavila i predsjednica HNV-a Jasna Vojnić.
Čomić: Konačan tekst tek kada svi sudionici budu suglasni
Kako je prije samog sastanka Posebne radne grupe za pripemu Prijedloga akcijskog plana za ostvarivanje prava nacionalnih manjina kazala ministrica Čomić, Akcijski plan koji Srbija treba donijeti posvećen je zaštiti, unaprjeđenju i utvrđivanju manjinskih prava u Srbiji kroz zakonske propise i promjene koje vode na bolje. »Na tri ranija sastanka Posebne radne grupe, kroz proces konzultacija, slušanje svih nacionalnih vijeća, danas trebamo razgovarati o posljednjim primjedbama koje su stigle kako od nacionalnih vijeća tako i od državnih tijela. Cilj je da imamo dokument koji će vrlo jasno i pripadnicima nacionalnih manjina i većini u Srbiji kazati što je to što hoćemo uraditi u naredne dvije godine, koliko to košta, tko će to platiti, tko će biti odgovoran i kako ćemo mjeriti jesmo li uradili dobar dokument za pripadnike nacionalnih manjina. Morate imati dokument svima dostupan i jasan. Tko će što raditi, za što je tko odgovoran, koga ćemo pitati je li uradio posao koji je preuzeo. To je prva posebnost, a druga posebnost što su u pripremu ovog akcijskog plana bili uključeni svi nacionalni savjeti«, kazala je Čomić.
Na ovaj dokument mišljenja i primjedbe dale su i međunarodne organizacije, prije svega OSCE.
Ministrica je istaknula kako od članova Radne grupe ovisi primjena tog dokumenta i dodala da je želja da plan bude spreman u najkraćem roku za sjednicu Vlade Srbije.
»Bilo je ukupno osam primjedbi nacionalnih savjeta, Hrvata, Bošnjaka i Mađara i svi oni su imali volju poboljšati tekst dokumenta. Najvažnije primjedbe su o oblasti obrazovanja i kulture«, kazala je Čomić.
Vojnić: Mi bi u EU! Može li se na mala vrata?
Nakon sastanka Posebne radne grupe osvrt je dala predsjednica HNV-a Jasna Vojnić:
»U Palati Srbije na trećem katu, sala 368, 12. kolovoza 2022. godine odigrava se spektakularni događaj na kojem nazoči više medija od sudionika sastanka, ali koji najavljuje velebno primicanje kraju izrade dokumenta koji se zove 'Akcijski plan za ostvarivanje prava nacionalnih manjina za period 2022. – 2025.' u okviru poglavlja 23. Ako je tko pratio medije po ovom pitanju moglo se zaključiti kako je sve besprijekorno urađeno – inkluzija, razgovori, komentari, javna rasprava… scenarij gotovo pa savršen. Rokovi i zahtjevi prilagođeni samo najvještijima, ali Bogu hvala to nikada nije u dometu objektiva koji o tome uredno izvještavaju. Još nekoliko 'finih' poteza škarama i 'kupus' od 106 listova spreman je za prodaju Vladi Republike Srbije. Kada se on usvoji svi ćemo naredne tri godine gledati u njega, opisivati ga je li još koji list ozelenio, je li glavica još malo porasla…, a karavani će tiho prolaziti pokraj nas.
Tzv. dokument koji predstavlja reviziju prethodnog Akcijskog plana za manjine, ukoliko zaista želimo da bude na razini ulaznice u Europsku uniju, mora se ozbiljno izmijeniti u nekoliko segmenata.
Dokument najprije mora odražavati realne potrebe nacionalnih manjina. Dvadeset i dvije nacionalne zajednice u Republici Srbiji prije pola godine dostavile su Ministarstvu za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog svoje potrebe, ali taj dokument nije bio iste forme kao i obrasci Akcijskog plana pa je bilo 'nemoguće' uvrstiti ih. Odbačeni zbog svoje nepodobnosti u zahtjevu forme, dostavili smo ih i u obliku komentara na već oformljen dokument, ali onda je pristiglo nekoliko pojašnjenja za njihovo odbacivanje – Zahtjev za povećanjem dostupnosti obrazovanja u smislu proširenja grupa i odjeljenja, jačanja kapaciteta inspekcijskih i stručnih službi, upošljavanja jezično stručnog kadra, promocije nastave na manjinskim jezicima, procesa odobrenja udžbenika i sl. navodno već postoje u Strategiji obrazovanja Republike Srbije i 'nema ih potrebe' dodatno i ovdje navoditi. Za pitanje popisa, očuvanja i promocije kulturne baštine zadužen je čovjek koji je baš za vrijeme sastanka bio na godišnjem odmoru i nije bilo nikog da nam odgovori zašto je jedno cijelo poglavlje oko kulturne baštine izostavljeno. Kada je u pitanju zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u javnom sektoru i javnim poduzećima na pitanje zašto je jedini pokazatelj 'donošenje dugoročnog plana upošljavanja', dobili smo obrazloženje kako je statistiku uposlenih kadrova u Republici Srbiji nemoguće izraditi!? Iako se na sastancima Međuvladinog mješovitog odbora između Republike Hrvatske i Republike Srbije često govori o padu ili porastu broja uposlenih Srba u policiji, sudstvu i sl. u Republici Hrvatskoj, 'naša strana' još uvijek brani mit o tome kako je statistiku uposlenih osoba u Republici Srbiji nemoguće izraditi! Još uvijek! Premda, silno tvrdimo kako zaista želimo ući u Europsku uniju. Osoba koja brani takav mit i time priječi Srbiju na europskom putu u najmanju ruku trebala bi dobiti razrješenje s odlično plaćene funkcije 'eksperta' za izradu Akcijskog plana.
O zbrčkanoj strukturi Akcijskog plana može se dobiti uvid jedino ako se ogoli cijeli dokument i ako se tekst oslobodi svega onoga što služi isključivo da se ne može vidjeti šuma od drveća. Npr. u okviru mjere 'Unaprjeđenje uvjeta za zakonito i pravilno provođenje popisa stanovništva' jedini naveden pokazatelj jest da su 'Podaci o broju pripadnika nacionalnih manjina dostupni?!'. Ne mora se biti veliki ekspert da bi se prozrela ovakva vrsta simulacije – podaci o broju pripadnika nacionalnih manjina će, mogu sa stopostotnom sigurnošću garantirati, biti dostupni već do polovice 2023. I? Voilà! Mjera je ispunjena! Uvjeti za 'zakonito i pravilno' provođenje popisa su ispunjeni! Jedna točka iz Akcijskog plana već će biti uspješno riješena! Ili pak, kao pokazatelji za mjeru 'Unaprijeđen rad nacionalnih savjeta nacionalnih manjina' navedeni su broj sastanaka, broj analiza i broj inicitava. Dva održana sastanka, jedna analizica, jedna inicijativa i eto ga! I rad nacionalnih savjeta će jednostavno biti unaprijeđen! Jedna ozbiljna država kojoj simulacija nije među prioritetnim ciljevima za područje odgovarajuće zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u javnom sektoru i javnim poduzećima stavila bi SMART indikatore kao što su 'broj ustanova koje su izradile sistematizaciju radnih mjesta sukladno načelu razmjerne zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina'. Broj pripadnika nacionalnih manjina uposlenih u tijelima državne uprave, upravi jedinica lokalnih samouprava, sudovima i tužiteljstvima, MUP-u, carini, prosvjetnom sustavu, javnim poduzećima i sl.
Istina, ovakvim Akcijskim planom prilično smo si olakšali posao. Brzo ćemo dobiti ulaznicu za Europsku uniju! Pitanje je samo tko će iz Europske unije dozvoliti ulazak na ovako mala vrata. Tko će dozvoliti da mjerne jedinice ne odgovaraju standardima struke, tko će dozvoliti da indikatori ne odgovaraju mjerama, a mjere realnim potrebama nacionalnih manjina?! Tko će i hoće li prihvatiti na sebe tu i takvu odgovornost?! Ili će se mala vrata zatvoriti, ne zarad 'bujanja' nacionalnih manjina u Republici Srbiji, nego zarad suživota koji će polučiti da pod srpskom zastavom sve nacionalne manjine ponosno i punim plućima uđu jednom zajedno i iza sebe konačno zatvore ta famozna vrata broj dvadeset i tri«.
Priredila: Z. V.
