Tema

Tko će proglasiti sušu?

Iste večeri kada su prekinuli prosvjede i počeli sklanjati traktore s blokada, poljoprivrednicima je bilo jasno; malo toga su dobili nakon višednevnih prosvjeda i pregovora. Obećanih 73 dinara za suncokret, 15 dinara premije za mlijeko, olakšice za ograničenu kupovinu dizel goriva, te reprogram kredita na 12 mjeseci, a suša, naknada za odvodnjavanje i poticaji više se nisu pominjali. Ipak, traktori su sklonjeni i višednevni bunt poljoprivrednika je završen dogovorom. »Sigurno da smo mogli i više postići u ovim pregovorima. Očigledno je država dobro radila, a mi se nismo dobro organizirali, komunicirali i pregovori su tako vođeni da se ne uradi ništa, da se mi podijelimo. Ono što nam se i nudilo dok se povećavao broj traktora na ulicama, negdje se izgubilo, i činjenica je da ti naši pregovarači i nisu bili naši, već se išlo na to da nas umire, podijele. Nisam zadovoljan rezultatima našeg osmodnevnog prosvjeda. Jeste, čulo se za naše probleme, ali sistemski ništa nismo uradili. Mjera kojom se osigurava konkurentnija poljoprivreda, znači davanje po hektaru, povećanje poticaja po grlu stoke čeka novu Vladu. Jedino što smo dobili jeste obećanje da će u kreiranje novih mjera biti uključeni i predstavnici poljoprivrednika, ali naravno bit će to samo oni koji će klimati glavom«, kazao je poljoprivrednik iz Subotice Miroslav Kiš.

Od Grada…

Dan duže na prosvjedima ostali su subotički poljoprivrednici ostajući i dalje pri zahtjevu da se suša proglasi elementarnom nepogodom, a naknade za odvodnjavanje otpišu i umanje. Parkirane traktore iz centra grada sklonili su nakon razgovora s gradonačelnikom Stevanom Bakićem. Epilog razgovora koji je trajao dva sata bio je zakazan razgovor subotičkih poljoprivrednika s predsjednikom Vlade AP Vojvodine Igorom Mirovićem. No, problem nije riješen ni u Vladi Vojvodine, jer su atari vraćeni na razgovore u svoju lokalnu samoupravu.

Na inzistiranje gradonačelnika svaka od strana u razgovoru imala je po pet članova, a cijeli sastanak je snimljen. Nakon sastanka javnosti su se obratili gradonačelnik Bakić i jedan od poljoprivrednika Miroslav Matković.

»Za sve što je u domeni naših ovlasti Grad je spreman izaći u susret poljoprivrednicima. Objasnio sam im da ovaj grad mora živjeti, kao gradonačelnik moram voditi računa o stabilnosti proračuna«, kazao je Bakić.

Gradonačelnik je kazao kako proglašenje suše elementarnom nepogodom nije u nadležnosti grada. »Na sastanku je objašnjeno koje su zakonske osnove za proglašenje izvanredne situacije, jer je tu Grad limitiran, ali je spreman uraditi svaki potez koji ide u tom pravcu. Komunikacija će se nastaviti između lokalne samouprave i poljoprivrednika. Grad je spreman za sve što je u njegovoj domeni izaći u susret, pomoći onima koji su pretrpjeli štetu uslijed suše, naročito kada su u pitanju proizvođači kukuruza«, kazao je Bakić. Govoreći o poduzetim aktivnostima on je naveo kako je izvješće Poljoprivredne stručne službe o posljedicama suše urađeno i poslano u Pokrajinu. »Za proglašenje izvanredne situacije Vlada Republike Srbije inicira izvješće Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Na osnovu tog izvješća ona proglašava izvanrednu situaciju, na cijelom teritoriju ili dijelu teritorija. Nakon toga lokalna samouprava na svojoj skupštini proglašava elementarnu nepogodu i pristupa formiranju komisija. U ovom slučaju procjena štete bi se mogla raditi tek kada se usjevi skinu s njiva. To je slijed poteza i Gradu su vezane ruke. S druge strane kazao sam poljoprivrednicima da će Grad tražiti neki model da pomogne«, kazao je Bakić.

Rezultate razgovora s gradonačelnikom Matković je prenio okupljenim poljoprivrednicima u Strossmayerovoj ulici. Iako nezadovoljni rezultatima tih razgovora poljoprivrednici su odlučili povući traktore s ulica. »Povlačimo se iako smo nezadovoljni, ali jednostavno moramo otići do naših njiva, naših salaša, naše stoke, nastaviti raditi naš posao. Ali od naših zahtjeva ne odustajemo i nastavljamo razgovore s gradonačelnikom«, kazao je Matković.

… do Vlade Vojvodine, i nazad

Najavljeni razgovori s predsjednikom Vlade Vojvodine Mirovićem bili su u ponedjeljak, ali bez konkretnih rezultata i subotički poljoprivrednici vraćeni su ponovo u lokalnu samoupravu. »Sastanak je trajao sat i pol, bili smo lijepo primljeni, saslušali su naše argumente. Osim Igora Mirovića u razgovorima su sudjelovali predstavnici Pokrajinskog tajništva za poljoprivredu i poduzeća Vode Vojvodine. Mi smo inzistirali da se suša u Subotici proglasi elementarnom nepogodom i tražili umanjenje ili otpis naknada za odvodnjavanje. Kao i prilikom razgovora u Vladi Srbije i u Pokrajini su nas uputili na našu gradsku vlast koja to treba riješiti. Dobili smo obećanje da će iz Pokrajine u Suboticu biti poslan dopis da se oformi komisija za utvrđivanje štete od suše. Tako da smo opet tamo gdje smo bili prije dva tjedna – na početku«, kazao je Matković. On je dodao da su to što oni traže od Grada Subotice već odradile općine Kanjiža i Bačka Topola, čime je potvrđeno da su subotički poljoprivrednici bili u pravu kada su se s tim zahtjevom obratili Gradu.

Novi krug razgovora s gradonačelnikom Bakićem trebao je biti jučer.

Prijedlog Voda Vojvodine bio je da se problem naknade za odvodnjavanje riješi reprogramom dugova. »Na to nismo pristali. Ne treba nama reprogram, već tražimo umanjenje i otpis«, kazao je Matković.

Upitna naredna sjetva

Subotički poljoprivrednici procjenjuju da su zbog suše štete u proizvodnji suncokreta oko 60 posto, a kukuruza 80 pa do 100 posto. »Najviše je štete na kukuruzu, a on je zasijan na najviše površina. Što je moglo otišlo je u silažu, a ono što ima i malo klipa ostavljeno je za berbu. Žetva suncokreta je počela i od uobičajenih prinosa mi skidamo 50 posto i to je prinos koji uz dogovorenu cijenu od 73 dinara neće osigurati obrtna sredstva da kvalitetno uradimo jesensku sjetvu. Dakle u poljoprivredi postoji ozbiljan problem i to je razlog našeg prosvjeda«, kaže Miroslav Kiš.

On je ukazao na problem naredne jesenske i proljetne sjetve, jer za dobre prinose treba uložiti u proizvodnju, a nakon ovogodišnje suše ratari neće imati novca za to. »Za godinu dana mineralna gnojiva poskupjela su više od tri puta i mnogi poljprivrednici po tim cijenama neće moći osigurati gnojivo ili će ga njivama dati nedovoljno, pa i ako iduća godina po pitanju padalina bude normalna godina mi nećemo imati dobre prinose«, upozorio je Kiš.

Dio odgovornosti, kako kaže Kiš, snosi država koja je zabranom izvoza žitarica i uljarica utjecala na stvaranje zaliha kod proizvođača koji zbog toga sada nisu zainteresirani za otkup sirovina što se odrazilo na pad otkupnih cijena.

Z. V.

 

Podijeli

Tweet