Tema
Slobodno se izjasniti o nacionalnoj pripadnosti
Pod sloganima »Svi mi, zajedno, činimo Srbiju« i »Slobodno se izjasni o svojoj nacionalnoj pripadnosti!«, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, u suradnji s Republičkim zavodom za statistiku, organiziralo je informativne radionice za članove 23 nacionalno-manjinska vijeća 17. i 18. kolovoza, povodom predstojećeg Popisa stanovništva koji će biti održan od 1. do 31. listopada ove godine.
Hrvatsko nacionalno vijeće su predstavljali predsjednica Jasna Vojnić, Karolina Bašić i Filip Čeliković.
Cilj informativnih radionica bio je da sudionici radionica prenesu stečena znanja drugim članovima, članovima odbora nacionalnih vijeća, udrugama kojE se bave očuvanjem i zaštitom prava nacionalnih manjina, kao i što većem broju pripadnika svoje nacionalne zajednice.
Značaj sudjelovanja u Popisu
Radionice su održane u okviru kampanje za informiranje i podizanje svijesti pripadnika nacionalnih manjina o slobodnom izjašnjavanju nacionalne pripadnosti na Popisu 2022. godine. »Cilj kampanje je poslati jasnu poruku kako je značajno da se pripadnici nacionalnih manjina izjasne o svojoj nacionalnoj pripadnosti i da su ti podaci potpuno zaštićeni, kao i da od rezultata Popisa zavise dalji razvoj i planiranje manjinskih politika u Republici Srbiji. U okviru kampanje će biti pripremljen i tiskani materijal u vidu flajera i postera i medijska kampanja koja podrazumijeva video spotove i radio džinglove na jezicima nacionalnih manjina«, izjavila je ministarrica Gordana Čomić.
Potporu organiziranju informativnih radionica pružio je projekt »Potpora jačanju vladavine prava u Republici Srbiji« u sklopu aktivnosti usmjerenih na unaprjeđenje položaja nacionalnih manjina koje su financirane od strane EU i njemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku suradnju i razvoj (BMZ), a za čiju je implementaciju zadužena Njemačka organizacija za međunarodnu suradnju (GIZ).
»U članku 2. Ugovora o Europskoj uniji posebno je napomenuto da je EU zasnovana na temeljnim vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava nacionalnih manjina. Informativne radionice s predstavnicima nacionalnih vijeća nacionalnih manjina imaju za cilj doprinos podizanju svijesti pripadnika nacionalnih manjina o važnosti sudjelovanja na predstojećem Popisu«, poručila je direktorica GIZ-a u Srbiji Daniela Funke.
Jedan od ciljeva projekta predstavlja podizanje svijesti pripadnika nacionalnih manjina o važnosti sudjelovanja na predstojećem Popisu stanovništva.
»Pojedinac, ili u zajednici, manjina ili većina – osoba je ličnost i kao takvoj se treba skrbiti o njoj i treba imati jednake mogućnosti i prava. Štoviše, većina je ta koja treba skrbiti o manjini, to su osnovni principi razvijenog, humanog i demokratskog društva. Delegacija EU je tu da podrži našu partnersku instituciju u njenom procesu pregovora o pristupanju i usklađivanju s najboljim praksama EU, kao i EUROSTAT standardima i metodologijama«, rekao je Martin Klauke u ime EU delegacije u Srbiji.
Odvijanje popisa
Načelnica odjela za popis stanovništva Republičkog zavoda za statistiku Ljiljana Đorđević je u prvom dijelu govorila o odvijanju popisa i odgovarala na pitanja predstavnika nacionalnih vijeća. Novina ovogodišnjeg popisa je da će popisivači raditi, umjesto na papiru, na lap-topovima, a građani imaju pravo tijekom popisivanja imati uvid u sve podatke koje popisivač unosi. Đorđević je istakla da se na tri pitanja koja su povezana s identitetom, a to su nacionalna pripadnost, materinski jezik i vjeroispovijest, primjenjuje posebna zaštita u smislu da popisivač ne može nikako mijenjati ove podatke nakon što iziđe iz kućanstva jer se to odmah registrira.
»Popis će trajati mjesec dana, provodit će ga 15.000 popisivača i 2.200 instruktora, a u sastav povjerenstava su uključeni i predstavnici nacionalnih manjina. Upitnici su prevedeni na 21 jezik, dok su na 13 jezika upitnici tiskani u vidu bilježnice koju popisivači nose sa sobom«, rekla je Đorđević. Dodala je da će prvi rezultati popisa biti objavljeni nakon mjesec dana, a da će se konačni rezultati sukcesivno početi objavljivati na proljeće 2023.
Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić je pitala kako se vrši kontrola podataka i što ako se uoče nedostaci, može li se imati uvid u upitnik »što je i kako popisano«.
Đorđević je odgovorila kako je najbolji način kontrole sjedeti pokraj popisivača dok se unose podatci na lap-top, a da se kasnije podatci u bazi podataka anonimiziraju i zbog toga se više ne može identificirati tko je tko. Rekla je i kako ne zna pouzdan odgovor na ovo pitanje te će postaviti pitanje u vezi ovoga povjereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, te je istakla kako se, prema Zakonu, podaci popisa ne mogu koristiti ni za što drugo osim za statistiku.
Vojnić: Mogućnost provjere podataka
»Ovaj sastanak jedan je u nizu budući da smo mi i članovi radne skupine vezane za popis u Republičkom zavodu za statistiku Srbije. Koristan je bio u dijelu pojašnjenja nekih nedoumica vezanih za popis odsutnih članova, dvojako izjašnjavanje oko nacionalne pripadnosti, što je dijelom već ranije i bilo nagoviješteno. Ipak, ono što ostaje da se provjeri od strane Zavoda za statistiku jest mogućnost naknadne provjere podataka unijetih u obrazac na osobni zahtjev. To je izuzetno važno pogotovo što će ove godine biti dozvoljeno i telefonsko popisivanje. Zavod za statistiku trenutno nije predvidio mogućnost provjere unesenih podataka, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog poziva na povjerenje, ali čvrsto vjerujemo da će i za to iznaći adekvatno rješenje«, izjavila je predsjednica HNV-a Jasna Vojnić.
Vojnić je pitala što je onda smisao mjere 1.3. u Akcijskom planu za ostvarivanje prava nacionalnih manjina, na što je Đorđević odgovorila kako provođenje popisa ne treba ući u Akcijski plan, a ministrica Čomić je rekla kako se upravo informativnim radionicama primjenjuje Akcijski plan, te je dodala da će Ministarstvo provesti istraživanje o tome kako pripadnici nacionalnih manjina percipiraju svoj položaj i ostvarivanje prava.
Mirko Bajić iz Nacionalnog saveta bunjevačke nacionalne manjine postavio je pitanje o tome kako će se svrstati oni koji se višestruko izjasne o svojoj nacionalnoj pripadnosti, konkretno kako će se upisati netko tko se izjasni kao »vojvođanski Mađar« ili kao »bunjevački Hrvat«.
Đorđević je odgovorila da će se u prvom slučaju osoba upisati kao Mađar (jer vojvođanski ne označava nacionalnu pripadnost već regionalnu), a da će u drugom slučaju osoba koja se izjasni kao »bunjevački Hrvat« biti svrstana u kolonu »ostali«.
Izbori za nacionalno-manjinska vijeća
U drugom dijelu radionice, obzirom da se na jesen održavaju i izbori za nacionalno-manjinska vijeća, razgovaralo se i o pripremama i pravilima za izbore. Ovi izbori će biti raspisani do 6. rujna i održani do 13. studenog.
Kako je rečeno, 24 sata prije raspisivanja izbora će se privremeno zaključiti poseban birački popis i na osnovu toga će se odrediti koje nacionalne manjine biraju članove Vijeća na neposrednim, a koje nacionalne manjine na elektorskim izborima. Prema sadašnjim podacima Crnogorci, Hrvati, Makedonci i Goranci idu na elektorske izbore. Ministrica Čomić je rekla kako se elektorski izbori odvijaju u suradnji s Ministarstvom, da se ni ove godine ovjere potpisa ne naplaćuju i da Makedonci i Crnogorci za elektora trebaju prikupiti 45 potpisa, Hrvati 60 i Goranci 20.
Ministrica je dodala da su od Republičke izborne komisije zatražili tumačenje hoće li se izmjene Zakona o izboru narodnih zastupnika odraziti i na neposredne izbore za nacionalno-manjinska vijeća.
J. D. / Foto: www.minljmpdd.gov.rs
