Povijesna strana

Oslobađanja od osmanlijske vlasti

Potkraj kolovoza 1683. godine osmanlijska vojska predvođena Kara-Mustafom stigla je do Beča i opsjela ga. Kada se već činilo da će Osmanlije osvojiti Beč, opkoljenom je gradu u pomoć stigla poljska vojska predvođena Janom Sobjeskim. Poljaci su dva puta porazili Osmanlije i tako zauvijek uklonili opasnost od njih iz Srednje Europe. Time je propao posljednji pokušaj Osmanlija da osvoje Beč.
    Taj su poraz iskoristile kršćanske države i uz papino posredovanje sklopile savez nazvan Sveta liga, u koji su ušle Habsburška Monarhija, Poljska i Mletačka Republika. Cilj Svete lige bilo je potiskivanje Osmanlija iz Europe.
RAT ZA OSLOBOĐENJE SLAVONIJE: Uslijedio je niz poraza osmanlijske vojske u Podunavlju, čime je počelo i oslobađanje hrvatskih zemalja od osmanlijske vlasti. Već 1683. godine oslobođene su Virovitica i Slatina, a kada je 1686. godine oslobođen Budim i većina Ugarske, stvoreni su uvjeti za oslobođenje hrvatskih područja.
    Godine 1687. oslobođeni su Osijek i Valpovo, a u oslobađanju Požege osobito se istaknula narodna vojska pod vodstvom fra Luke Ibrišimovića. Oslobođenjem Broda i Gradiške cijelo je područje između Save, Drave i Dunava bilo oslobođeno od osmanlijske vlasti. Osmanlijsko Carstvo pretrpjelo je težak udarac i u Podunavlju jer je carska vojska koju je vodio Eugen Savojski oslobodila Beograd.
LIKE I KRBAVE: Godine 1689. krajiška je vojska krenula iz Senja u oslobađanje Like i Krbave. Vođa otpora u Lici bio je svećenik Marko Mesić, čije su se čete pridružile krajiškoj vojsci. Lika i Krbava oslobođene su tijekom lipnja i srpnja 1689. godine. Istodobno s tim akcijama pod vodstvom Mletačke Republike trajalo je oslobađanje Dalmacije od osmanlijske vlasti. Iskoristivši slabljenje Osmanlijskog Carstva, carska je vojska 1691. godine krenula iz Beograda u oslobađanje balkanskih zemalja. Uspješno je prodrla kroz Srbiju i Makedoniju do Albanije nastojeći opkoliti Bosnu i Hercegovinu. Međutim, jačanje Habsburške Monarhije nije odgovaralo Francuskoj, koja joj je objavila rat. To su Osmanlije iskoristile za protunapad kojim su potisnuli habsburšku vojsku do Dunava. Pri povlačenju se, zajedno s austrijskom vojskom, povuklo i nekoliko desetaka tisuća Srba. Oni će naseliti  Slavoniju i Srijem te promijeniti nacionalni sastav stanovništva tih područja.
    Sukobi su sljedećih godina uglavnom vođeni na rijeci Uni, gdje su učestali pljačkaški pohodi s jedne i druge strane. Princ Eugen Savojski prodro je u Bosnu, a pri povlačenju iz Sarajeva s vojskom je poveo nekoliko desetaka tisuća katolika, koji su se nakon toga naselili u Slavoniji, Srijemu, Erdelju i južnoj Ugarskoj. Odlučujuća se bitka vodila 1697. godine kod  Sente na Tisi, u kojoj je carska vojska pobijedila brojčano nadmoćniju osmanlijsku vojsku. Nakon te bitke obje su strane, iscrpljene dugotrajnim ratovanjem, počele razmišljati o potpisivanju primirja.                          g

Najave

03. 10. - Miholjski koncert u Slankamenu

H. R. | 3. listopada 2026.

Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo Stjepan Radić priređuje Miholjski koncert koji će se održati u subotu 3. listopada u Hrvatskom domu u Novom Slankamenu, s početkom u 18 sati.

10. 09. - Izložba Gorana Kujundžića u Beogradu

H. R. | 8. listopada 2026.

U prostorijama Fondacije Antun Gustav Matoš u Beogradu otvorit će se izložba radova Gorana Kujundžića, akademskog slikara-grafičara, redovitog profesora na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.