Akumulacijska jezera koja su gotovo presušila, nizak nivo podzemnih voda koji je bez vode ostavio bunare i već sada desetkovani prinosi jesenskih kultura, posljedice su ovogodišnje suše. Kako je objavio Republički hidrometeorološki zavod područje zapadne, srednje i dijelom južne Bačke, kao i područje južnog Banata područja su s izuzetnom sušom, srednji Banat je područje ekstremne suše, dok su ostali dijelovi Vojvodine kategorizirani kao sušna i umjereno sušna područja.
U mjesečnom biltenu Republičkog hidrometeorološkog zavoda navodi se kako je tijekom srpnja najmanja količina padalina bila na sjeveru i sjeverozapadu zemlje.
Sušno je bilo u Banatskom Karlovcu i Kuršumliji, a veoma sušno na Paliću i Zlatiboru, kao i u Novom Sadu, Kikindi, Valjevu i Ćupriji. Ekstremno sušno bilo je u Somboru i Srijemskoj Mitrovici.
Kako je priopćio RHMZ, prošli mjesec je bio najsušniji srpanj od kada se vrše mjerenja na meteorološkoj stanici u Zrenjaninu, kao i drugi najsušniji u Požegi.
Ovogodišnja suša uspoređuje se s onom iz 2012. godine, ali se za sada ne planira proglašenje elementarne nepogode.
Peticija
Savez poljoprivrednih udruženja Vojvodine tijekom ovog tjedna organizirao je prikupljanje potpisa za peticiju kojom se traži proglašenje suše elementarnom nepogodom.
»Štete su velike. U pojedinim dijelovima Vojvodine kukuruza jedva da će biti, a suncokreta tek oko 500 kilograma do jedne tone po hektaru, što je četvrtina prosječnog prinosa. Situacija je alarmantna, a do sada nitko ništa nije poduzeo. Zato tražimo da se suša proglasi elementarnom nepogodom. Tražimo regresiranje sjemena i gnojiva s barem 100 eura po hektaru, za poljoprivredna gospodarstva po 100 litara dizel goriva, otpis naknade za odvodnjavanje poljoprivrednog zemljišta za 2022. godinu. Tražimo i smanjenje cijene zakupa državnog zemljišta za 30 posto ili da se prolongira plaćanje za sljedeću godinu, te da se stavi moratorij na otplatu svih kredita namijenjenih poljoprivredi do kraja 2023. godine«, kaže za Hrvatsku riječ predsjednik Saveza poljoprivrednih udruženja Vojvodine Miklós Nagy.
Prema njegovim riječima prvo je potrebno utvrditi koji dijelovi Vojvodine, koje općine su pogođene sušom i koje su razmjere te suše.
»Neka se formiraju komisije, državne i općinske, neka se utvrdi postotak štete. Nažalost, kod nas poljoprivrednici ne mogu svoje usjeve osigurati od suše. Mogu od tuče, ali od suše ne. Poljoprivrednici će sada ostati bez roda, bez novca, bez sredstava za jesenske radove«, kaže Nagy.
Akumulacije na suhom
Da su razmjere suše velike, još prije mjesec dana potvrdilo je Javno vodoprivredno poduzeće Vode Vojvodine koje je upozorilo da je ovogodišnja suša najveća od 2012. godine što je prouzročilo niske vodostaje rijeka, ali i zabrinjavajuće spuštanje nivoa vode na pojedinim akumulacijama.
»S obzirom na to da se nivo vode na akumulacijama Moravica, Zobnatica i Sava spustio na biološki minimum, pokrajinska vodna inspekcija je naložila obustavu navodnjavanja iz navedenih akumulacija. Iz ovih akumulacija navodnjavalo se 3.200 hektara, a zabrana će biti na snazi sve dok se nivoi vode ne povećaju. Otežavajuća okolnost je činjenica da se nijedna od ovih akumulacija ne može dopunjavati vodom iz prirodnih vodotoka ili kanalske mreže, već količina vode direktno ovisi od meteoroloških uvjeta, odnosno od padalina«, priopćile su Vode Vojvodine.
Poljoprivrednici očekuju da će uskoro biti formirana i nova Vlada, Ministarstvo poljoprivrede i da će imati s kim razgovarati o suši i načinu na koji država može pomoći proizvođačima i da će imati kome uručiti peticiju.
»U Mađarskoj već postoji kompletan program pomoći ne samo ratarima već i stočarima. Uz to, u Mađarskoj poljoprivrednici imaju mogućnost osugiranja usjeva od suše. Uz to, država je izdvojila i novac iz proračuna, bez obzira što u Mađarskoj postoji Fond rizika. To je Fond u koji sredstva uplaćuju sami poljoprivrednici i u ovakvim prilikama mogu tražiti sredstva iz tog Fonda«, kaže Nagy i dodaje kako je Srbiji potrebna Strategija koja bi definirala kako će se za 15 i 20 godina osigurati opskrba vodom.
Prikupljeni potpisi uz navedene zahtjeve bit će upućeni predsjedniku Skupštine AP Vojvodine Istvánu Pásztoru, predsjedniku Vlade AP Vojvodine Igoru Miroviću, Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladi Srbije, te predsjedniku Republike Aleksandru Vučiću.
Prosvjedi
I kao da poljoprivrednicima nije dosta što im je suša već skinula dobar dio prinosa s njiva, dotukli su ih otkupljivači koji su izašli s cijenama suncokreta. Nude 60 dinara po kilogramu, što je 500 eura po toni. To nezadovoljstvo potaknulo je poljoprivrednike da ovog tjedna izađu na prosvjede. Blokade su organizirane u Beogradu i Novom Sadu, a posvjedne vožnje traktorima u više gradova.
Poljoprivrednici su u svojih zahtjevima jasni. Uz cijenu suncokreta od 700 eura po toni traže i ukidanje zabrane izvoza osnovnih poljoprivrednih sirovina i poljoprivrednih proizvoda, oslobođanje akcize za dizel gorivo na svim benzinskim crpkama za sto litara po hektaru, povećanje poticaja u stočarstvu uz redovitu isplatu dospjelih dugovanja i izmirenje zaostalih, zaštitu domaćih povrtlara i voćara od nekontroliranog uvoza, te direktna davanja po hektaru od 300 eura i poticaje za gnojivo u minimalnom procentu od 50 posto cijene bez PDV-a.
U vrijeme zaključenja ovog broja poljoprivrednicima su stigla samo usmena obećanja, ali iz njih se može iščitati spremnost da se dijelu zahtjeva udovolji, pa i onom koji se tiče proglašenja suše elementarnom nepogodom.
Pred poljoprivrednike je u Novom Sadu stao ministar poljoprivrede Branislav Nedimović, koji je okupljenima poručio da će gorivo za sjetvu moći sipati dva puta tijekom dana, s agro karticama.
Obećao je poljoprivrednicima sastanak s premijerkom Anom Brnabić na kome se treba razgovarati o jesenskoj sjetvi i cijenama.
Obećao je i brzo rješenje za olakšice za gorivo, te da će od Republičkog hidrometeorološkog zavoda biti traženo izvješće o suši na osnovu koga će se procijeniti ima li razloga za proglašenje elementarne nepogode.
Z. V.
