Tema Tema

Cijena ispod 40 dinara vodi u gubitak

Žetva u Srijemu je završena. Pšenica je jesenas na srijemskim poljima zasijana na 41.500 hektara. Najmanji prinos krušnog žita zabilježen je u sjevernom Banatu koji je bio i najsušniji, a najbolji u Srijemu i Mačvi. Na području općina Inđija, Ruma i Irig ostvaren je prosječan prinos pšenice oko 6,5 tona po hektaru, ali su se rasponi kretali od 3,5 do 9 tona po hektaru, ovisno o rasporedu padalina po pojedinim njivama. Kao i svake godine, očekuje se da će manji proizvođači pšenice, kojima je potreban ovogodišnji novac, pšenicu prodati odmah, dok će oni veliki čekati za to povoljan trenutak.

Prinosi daleko od rekordnih

Ono što je ove godine bilo nepovoljno za proizvodnju pšenice je nedostatak oborina u svibnju i lipnju, kada su bile izuzetno visoke temperature. To se također odrazilo na razinu prinosa na pojedinim srijemskim poljima.

»Kada usporedimo ovogodišnji urod pšenice s prošlogodišnjim, koji je bio rekordan od kada se pšenica gaji na ovim prostorima, mogu reći da s obzirom na vremenske prilike, možemo biti zadovoljni. Suša se značajnije odrazila na razvoj proljetnih usjeva. Ono što je odlučivalo o visini i umanjenju uroda je bio raspored padalina. Za određeni dio atara jedna kiša je odlučivala o manjem ili većem prinosu, ovisno o kvaliteti zemljišta i primijenjenoj poljoprivrednoj tehnologiji, dok je na pojedinim parcelama pojava virusnih oboljenja odnijela značajan dio uroda. Bio je nešto manji hektolitar u odnosu na prošlu godinu. Rijetko koja pšenica je prelazila hektolitarsku težinu od 80, a što se tiče vlažnosti zrna, proizvođači su u kosidbu ulazili kada je pšenica bila zrela i tu nije bilo nekih većih problema. U nekim dijelovima atara je bilo tuče i to je utjecalo na smanjenje prinosa. Nije bilo značajnijeg napada glodavaca kao ranijih godina, ali su se na pojedinim parcelama pojavila virusna oboljenja koja su odnijela značajan dio prinosa«, ističe Goran Drobnjak iz Poljoprivredne stručne službe Općine Ruma.

Otkup za robne rezerve

Vlada Srbije odobrila je da Republička direkcija za robne rezerve izvrši kupovinu do 131.000 tona merkantilne pšenice ovogodišnjeg roda po cijeni od 40 dinara s uključenim PDV-om. Kupovina merkantilne pšenice biti će izvršena uz posredovanje Produktne burze. Pšenica će se kupovati od fizičkih osoba, nositelja registriranih poljoprivrednih gospodarstava i ostalih privrednih subjekata.

Bolja cijena na čekanju

Poljoprivrednicima je za novi rod pšenice do sada nuđena cijena od 30 do 35, a maksimalna konačna cijena je 37 dinara.

»Na 10 hektara zemlje ostvario sam prinos oko 5,5 tona po hektaru, što je prosječan urod ali znatno manji u odnosu na prošlogodišnji. Sav urod pšenice smo predali u poljoprivredno poduzeće u Šidu i uzeli smo akontaciju u iznosu od 36 dinara. Nadam se da ću dobiti nadoplatu kada država odredi konačnu cijenu. Što se tiče robnih rezervi, sumnjam da će se bilo što promijeniti. Veću korist od toga će imati oni koji su u PDV-u«, kaže poljoprivrednik iz Vašice Stipo Adamec i dodaje kako je stanje u poljoprivredi već godinama loše:

»Bilo bi dobro kada bismo unaprijed znali kako i što da planiramo. Ovako, do posljednjeg momenta ništa ne znamo. Prošle godine sam imao viška kukuruza. Ove godine će ga biti manje, iduće godine možemo očekivati višak suncokreta i uvijek je sve neizvjesno. Jedini način opstanka nas poljoprivrednika vidim u udruživanju, organiziranju poljoprivrednih sindikata kako bismo se mogli bolje organizirati. Trenutno smo kao ‚rogati u vreći‘«.

»Urod se kreće od 2 do 4,5 tona po hektaru, ovisno o tome gdje se polje nalazi. U njivama koje su prema Šidu, gdje je bilo više kiše, urod je bolji, dok je u atarima prema Bačincima dosta lošiji. Budući da se bavim stočarstvom, polovinu uroda, oko tri vagona, donio sam kući za proizvodnju stočne hrane, a drugu polovinu odnio u mlin na skladištenje i čekat ću bolju cijenu. Nikada nisam zadovoljan i mislim da uvijek može bolje i više. Prošle godine smo imali manja ulaganja, a veću zaradu. Ove godine je sve poskupjelo, od nafte do agrotehničkih mjera, i to nam je u velikoj mjeri utjecalo na proizvodnju. Ukoliko cijena pšenice ne bude 45 dinara, ne vidim neku računicu. Da imam uvjeta kod kuće gdje to skladištiti, sve bih urode donio kući i ništa ne bih prodao. Ovako sam prinuđen odnijeti ga u mlin i čekati bolju cijenu, koja je za sada neizvjesna«, kaže poljoprivrednik iz Gibarca Željko Vidaković.

Poljoprivrednik iz Šida Dragan Marić ostvario je prinos od 7,5 tona po hektaru.

»Zadovoljan sam ovogodišnjim prinosom. Urod je zadovoljavajući, jer se moje njive nalaze na brdu na Banovini kod Šida, gdje je u vrijeme nalijevanja žita bilo više kiše nego na drugim njivama. Jednom prilikom je palo čak 104 litre po četvornom metru, u vrijeme kad je u Šidu bilo 30 do 40 litara«, kaže Marić te dodaje da bi bio zadovoljan cijenom od 40 dinara po kilogramu:

»Dio prinosa sam prodao po cijeni od 36,5 dinara, a dvije trećine roda sam skladištio i čekam višu cijenu. Samo s 40 dinara po kilogramu vidim neku svoju računicu kako bi se proizvodnja isplatila i ja imao profit. S obzirom na poskupljenja nafte, uree, kemijskih sredstava, mislim da bi to bila realna cijena koju i očekujemo.«

S. D.

  • Betoven maraton
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay