Intervju
Suša obrala petinu prinosa
Sjeverna Italija bilježi najveću sušu u posljednjih 70 godina, a vlada je proglasila izvanredno stanje u nekoliko regija na sjeveru. Španjolska, Portugal i Grčka također pate od ekstremne suše. Kod nas suša još nije takvih razmjera, ali je već sada sigurno da je zbog manjka oborina dio roda jesenskih kultura već obran. Ratari već sada procjenjuju da će prinosi biti manji, a u kom postotku ovisi o narednim tjednima. Kiše koje se očekuju neće popraviti već načinjenu štetu, ali će pomoći da ona ne bude i veća.
Četiri puta manje kiše u lipnju
Tijekom lipnja na područje zapadne Bačke palo je manje od 15 litara kiše po četvornom metru, a u prvom dijelu srpnja kiša je tek »pokupila prašinu«.
»Tako je nastavljen niz od nekoliko mjeseci bez dovoljno oborina, a posljedice su vidljive na njivama. Sjetva je obavljena u suhu zemlju i prve ozbiljnije oborine na ovim terenima bile su tek polovinom svibnja. U svibnju je palo 25 do 40 litara kiše, što je bilo dragocjeno jer je kukuruz ipak dostigao neku svoju standardnu visinu, soji su također pomogle te kiše. Onda smo ušli u lipanj, mjesec tijekom kojeg je palo manje od 15 litara kiše po četvornom metru, a u tom mjesecu treba najmanje 50-60 litara kiše«, kaže savjetodavac u Poljoprivrednoj stručnoj službi Sombor Zoran Boca.
Podbacila i pšenica
»U našim krajevima prosječan prinos pšenice je 3,8 tona po jutru. To je malo. Očekivali smo višu cijenu, no i ona je niska. Moje predviđanje je da ćemo mi poljoprivrednici biti u blagom dobitku. Prethodne dvije godine, što se tiče prinosa, kvalitete i cijene usjeva bile su puno bolje nego što će biti ove godine. Unatoč višim cijenama, koristio sam sve agrotehničke mjere kao i prethodnih godina. Najbolnije mi je što smo ove godine morali ići na crpku natočiti naftu i onda se udaljiti kako bismo istočili iz rezervoara i stavili u kante. Cijena nafte je od prije nekoliko dana 218 dinara. Država je ta koja se treba odreći akciza, jer ne znam koliko dugo ćemo moći raditi s ovim cijenama. Oni malo veći poljoprivrednici će opstati, a mali teško jer u ovim uvjetima neće moći naći računicu«, kaže Gašparović.
»Nekih obilnijih padalina u Somboru nije bilo od zimus. I u samo proljeće ušli smo bez zimskih zaliha vlage, onda se nadovezalo proljeće bez dovoljno kiše, pa suša u lipnju i srpnju. Uz manjak kiše došle su prerano i visoke temperature. Najviše trpe kukuruz i soja. Suncokretu ne smetaju toliko visoke temperature, pa smo mislili da kod ove uljarice neće biti toliko problema, ali ne može se u suši naliti zrno. Soja je već odavno počela cvjetati, biljke su premale, sve i da padne sada neka kiša soja ne može dobro i cvjetati i nalivati zrno i nadoknaditi porast. Kiše treba odmah. Ako za dva-tri tjedna ne padne ozbiljna kiša, s nekim prinosom možemo se oprostiti, jer će kukuruz biti samo za silažu i oni koji se bave isključivo ratarstvom bit će sretni ako im netko od stočara uzme kukuruz za silažu«, kaže poljoprivrednik iz Sombora Tomislav Vuković.
Prosječan rod kukuruza već izgubljen
»Ne očekujem velike prinose, čak se ne nadam ni prosječnima. Suncokretu ne treba puno vlage i to je jedino čemu se mogu nadati, barem što se tiče prinosa. Mislim da će najviše podbaciti kukuruz i soja«, kaže poljoprivrednik iz Golubinaca Igor Gašparević.
Poljoprivrednik iz Starčeva Nemanja Petrović kaže da je kiša u Starčevu pala pri kraju žetve, u jednom danu skoro 30 litara, što je značajno pomoglo okopavinama, prije svega kukuruzu.
»Kukuruz je jednostavno živnuo, ali štete će ipak biti jer je kiša došla kasno. Da je pala mjesec dana ranije, bilo bi idealno. Ali da nije bilo i ove kiše, na nekim parcelama roda uopće ne bi ni bilo. Koliko će prinos biti manji? Rano je još govoriti o tome, jer kukuruzu tek sada metliči, raniji hibridi već tjeraju klipove, ali moja procjena je da je šteta od dosadašnje suše već sada dvadesetak posto. Uz sušu, temperature su bile visoke, uz to i topli vjetrovi što je stvorilo fen efekt. Znači, ujutru nema rose, tijekom dana prži sunce, vlage u zemljištu nema, kombinacija je koju kukuruz ne može istrpjeti bez posljedica«, kaže Petrović.
Ovaj starčevački poljoprivrednik priželjkuje još tridesetak litara kiše, pa za dva-tri tjedna još toliko.
»Naši stari su kazali: kad risari nisu pokisli, kukuruz je bio loš. A ova godina je upravo takva. Već se vidi da će prinos biti 20 do 30 posto manji. Suncokret za sada djeluje dobro, ali se vidi da će i kod njega biti problema s nalijevanjem zrna. Ako ne bude kiše, i on će roditi manje, mada posljedice neće biti tako velike kao na kukuruzu«, kaže poljoprivrednik iz Subotice Antun Ivanković.
Nakon razdoblja tropskih vrućina, s temperaturama oko i iznad 35 stupnjeva, temperature su proteklih dana bile nešto niže, naročito one noćne, što će donekle popraviti situaciju na njivama. Ovo će najbolje moći iskoristiti hibridi kukuruza koji su u fazi oplodnje i nalijevanja zrna, a to su hibridi kasnije grupe zrenja.
Z. V. / S. D.
