Tema Tema

Mostari u Mostaru

Zajedništvo, riječ je koja se najčešće čula na 5. Hrvatskom iseljeničkom kongresu – Izazovi i perspektive zajedništva, koji je od 30. lipnja do 3. srpnja održan u Mostaru. Zajedništvo Hrvata u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, iseljeništvu i europskim zemljama. Okupljanje u Mostaru imalo je i posebnu simboliku jer je Mostar najznačajniji hrvatski grad u Bosni i Hercegovini i upravo je taj grad odabran kao mjesto sagledavanja perspektiva hrvatskog zajedništva. Kongres je organizorao Centar za iseljeništvo u suorganizaciji s još 18 institucija, a sudjelovalo je oko 150 izlagača.

»Iseljenički kongres u Mostaru ima za cilj pokazati hrvatsko zajedništvo širom svijeta, ali i poslati poruku da Hrvati u BiH, u svojoj borbi za opstanak, ne smiju biti sami. Hrvati u BiH suočeni su s problemima i izazovima kako sačuvati svoj nacionalni identitet i ostvariti sva svoja prava koja imaju kao pripadnici konstitutivnih naroda. Zato moramo pokazati da u svojoj borbi za opstanak ne smiju biti sami«, kazao je predsjednik Programskog odbora HIK-a Marin Sopta govoreći na otvaranju Kongresa.

Članica Organizacijskoga odbora Kongresa Tanja Trošelj-Miočević naglasila je kako se s ovoga skupa želi poslati poruka stvaranja globalnog zajedništva i povezivanja Hrvata na svim razinama.

»Ne samo da je predznak Kongresa iseljeništvo nego nam je želja hrvatskom društvu, još od prvoga kongresa 2014. godine, pokazati važnost hrvatskoga iseljeništva i ulogu koju može imati u hrvatskom društvu i društvu BiH. Hrvati, ma gdje bili – Srbiji, BiH ili Crnoj Gori trebaju biti povezan narod, a Hrvatska itekako treba skrbiti za njih«, kazala je Miočević.

Demografski sunovrat

Bosna i Hercegovina je stoljećima zamlja u kojoj se prepliću različite kulture i religije, a danas se BiH se nalazi između četiri vrlo prepoznatljive tendencije – održavanja statsusa quo, federalizacije, unitarizma i secesionizma i zato je potreban unutrašnji dijalog radi mira, jačanja društvenog sklada, ozdravljenja rana iz teške prošlosti, a vjerske zajednice moraju biti moralna vertikala društva, ocjena je nadbiskupa vrhbosanskog i predskednik Biskupske konferencije BiH mons. dr. sc. Tome Vukšića.

»Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva, u BiH živi samo 15 posto katolika, pravoslavaca je oko 31 posto, a muslimansko stanovništvo je naraslo na više od 51 posto. Apsolutni prioritet je uspostava legalnih društvenih, političkih, kulturnih, vjerskih i gospodraskih pretpostavki radi izgradnje trajnoga mira. Zato je potrebna konkretna suradnja svih sastojnica društva, uključujući i one vjerske. Hrvate frustria podjela na dva entiteta koja je u oba slučaja na njihovu štetu, neriješeno nacionalno pitanje te činjenica da biračku volju naroda obezvrjeđuju izborni zakoni«, kazao je Vukšić.

Sveučilište u Mostaru

Svi paneli 5. Iseljeničkog kongresa održani su na Sveučilištu u Mostaru, koje je jedno od osam javnih sveučilišta u Bosni i Hercegovini, ali jedino na kome se nastava odvija na hrvatskom jeziku. Sveulilište čini 10 fakulteta i Akademija likovnih umjetnosti. Ima oko 1.000 nastavnika, 10.000 studenata, od čega je oko 1.500 studenata iz inozemstva. Na sveučilištu je 127 studijskih programa, 13 doktorskih studija, izvodi se više od 650 kolegija, kao i integrirani studij medicine na engleskom i doktorski sudij građevinarstva na engleskom jeziku.

Prisutnost katolika u BiH bila je u porastu do 1971. godine, od kada je u stalnom opadanju. Istodobno, porast drugih vjerskih zajednica bila je sve veća, pa je broj katolika 1991. godine pao je na 17 posto.

»U BiH je, prema podacima prikupljenim u biskupijama, na kraju 20021. bilo 345.000 katolika«, kazao je nadbiskup Vukšić i istaknuo dva važna faktora koja su uzrok pada broja katolika – negativni pridodni priraštaj i iseljavanje.

»Priprodni priraštaj katolika bio je pozitivan sve do 1996. godine. Te godine ta brojka bila je 1.467, ali se ta brojka smanjivala. Pa ipak, sve do 2001. bila pozitivna. Od tada u kontinuitetu imamo negativnu stopu prirodnog priraštaja i 2021. godine ona je iznosila -3 620. Katolici su nakon preživljene ratne tragedije i početka povratka najbrojniji bili 2003. godine kada ih je bilo 464.820. Od tada njihov broj opada po stopi od 14.000 godišnje. Za desetak godina gubitak je oko 120.000 ili više od 25 posto. Prema izvorima Crkve, 1991. godine u BiH bilo je 760.000 katolika, što znači da je za 30 godine nestalo više od polovice katolika, a time i Hrvata«, kazao je i dodao da je na razini države potrebno uraditi plan obnove, a na lokalnoj razini Hrvati trebaju razvijati svoje ustanove kulture i znanosti.

Domovina je tamo gdje je dobro

Iseljavanje mlađih ljudi teško se može zaustaviti i 20 posto onih koji se iseljavaju iz BiH ili Hrvatske iseljava se zato što želi biti dio nekog drugog svijeta, a uvjeta za povratak ljudi iz iseljeništva još uvijek nema, smatra predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca dr. sc. Damir Zorić.

»Bez čvrste uvezanosti u gospodarskom smislu sve drugo što se radi ide u vjetar i ne uspije se ostvariti. Po onoj staroj izreci ‘domovina je tamo gdje je dobro’, a iako mi volimo svoju domovinu i kad nije dobro, teško je ostvariti život u uvjetima koji nisu dobri. Ono što se može učiniti je da naša zemlja bude atraktivna drugima i da netko Hrvatsku vidi kao prostor gdje želi doći. Tu je problem, tu smo pali. Gdje su radna mjesta za mlade ljude? Nemamo kapacitete apsorbirati svaku novu generaciju i zato ljudi odlaze. Gospodarstvo mora biti na prvom mjestu, pa sve drugo, a bojim se da je kod nas obrnuto. Moj djed je bio u obitelji s osmero djece, otac u obitelji s četvero, a ja sam u obitelji s dvoje djece, a imam više novca nego što su oni imali. Što nam se to dogodilo«, upitao je Zorić.

Usprkos ovako sumornoj slici, želja organizatora i panelista je da se nakon iseljeničkih kongresa organizira Prvi useljenički kongres. Da bi se to i dogodilo, potrebno je stvoriti uvjete da se ljudi iz iseljeništva vrate u Hrvatsku. Ti uvjeti dio su zključaka i rezolicije 5. Hrvatskog iseljeničkog kongresa. »Naš prvi prijedlog je da potaknemo Vladu Hrvatske da financijski i organizacijski omogući nastajanje digitalne platforme koja bi uvezala poduzetnike hrvatskih korijena diljem svijeta. Druga teza je da visokoškolsko obrazovanje može biti generator razvoja i most povezivanja domovinske i iseljene Hrvatske. U tom smilu potičemo hrvatsku vlast u BiH i Hrvatskoj na razne oblike potpore visokoškolskim ustanovama«, kazao je poduzetnik Ivić Pašalić.

Hrvatski iseljenički kongres pozvao je hrvatski državni vrh da zajednički pomogne Hrvatima u BiH, a njih da se masovno odazovu na jesenske opće izbore u Bosni i Hercegovini.

Tijekom trodnevnog rada kroz rasprave u više panela govorilo se o odnosima između iseljeništva i domovine, iskušenjima, odnosima u BiH, nastavku trenda iseljavanja, ekonomskim potencijalima, ulozi i djelovanju Crkve. Najzanimljivija izlaganja objavit ćemo u narednim brojevima Hrvatske riječi.

Z. V.

  • Betoven maraton
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay