13. veljače 1956. godine Nikita Hruščov osudio je Staljinov kult ličnosti.
13. veljače 1945. godine počelo je savezničko bombardiranje Dresdena. Ubijeno je približno 245.000 ljudi.
13. veljače 1883. godine u Veneciji umro je Rihard Wagner.
14. veljače 869. godine umro je Ćiril, Metodov brat. Nakon smrti Karla Velikoga i raspada njegova carstva, nekadašnji slavenski vazalni knezovi pobunili su se protiv njemačkih careva i nastojali uspostaviti neovisne države. Kako bi se oslobodili njemačkoga utjecaja, slavenski su knezovi od Bizanta tražili svećenike vješte propovijedanju kršćanstva na slavenskome jeziku. Bizantski su carevi u tome vidjeli mogućnost da prošire svoj utjecaj na Slavene, a kada je velikomoravski knez Rastislav (846. -870.) zatražio pomoć, bizantski mu je car poslao braću Konstantina i Metoda. Pripremajući se za službu, Konstantin je sastavio glagoljicu – pismo koje će se proširiti slavenskim svijetom.
Braća su propovijedala u Moravskoj, no naišla su na žestoko protivljenje njemačkoga svećenstva. Nakon tužbe, papa je pozvao braću u Rim, gdje ih je saslušao i odobrio im upotrebu slavenskoga jezika u bogoslužju. Konstantin se u Rimu razbolio, ušao u samostansku zajednicu, uzeo ime Ćiril i umro 869. godine.
Metod se vratio u Moravsku, ali ondje je počeo građanski rat. Rastislavov nećak Svatopluk (871. -894.), koji je vladao područjem današnje Slovačke, uz pomoć Nijemaca svrgnuo je Rastislava. Kada je Metod 885. godine umro, počeli su progoni njegovih učenika. Neki su pobjegli i u Branimirovu Hrvatsku, a središte ćirilometodske tradicije iz Velikomoravske premješteno je u Ohrid u Makedoniji.
14. veljače 1899. godine rođen je Lovro von Matačić, hrvatski dirigent.
14. veljače 1779. godine poginuo je James Cook, britanski moreplovac, prirodnjak i istražitelj.
15. veljače 1573. godine počela je Seljačka buna.
17. veljače 1895. godine u Dubravi pokraj Čazme rođen je povjesničar književnosti, pripovjedač, pjesnik i jedan od najuglednijih urednika izdanja hrvatskih pisaca Slavko Ježić. Umro je 5. svibnja 1969. godine u Zagrebu.
17. veljače 1848. godine rođen je Fran Folnegović, hrvatski političar pravaške orijentacije. Pisao je pripovijetke, memoare, putopise i političke portrete. Najvažnija mu je knjiga satiričnih feljtona pod nazivom »Zanovietanja« u kojoj realistično oslikava život seljaštva u odnosu spram zagorskog plemstva.
Povukavši se iz politike, umro je radeći, s perom u ruci, u Zagrebu 18. kolovoza 1903.
17. veljače 1856. godine umro je Heinrich Heine, njemački književnik..
18. veljače 1931. godine pretučen je u Dalmatinskoj ulici u Zagrebu Milan Šufflaj, hrvatski povjesničar i političar. Na smrt su ga teškim štapovima pretukli agenti jugoslavenske policije. Iste je noći umro.
18. veljače 1564. godine u Rimu umro je u svojoj 89. godini Michelangelo di Lodovico Buonarro.
Zanimljivosti
Tvorac glagoljice
Najave