Aktualno Aktualno

Dvadeset godina u tisuću brojeva

Na stranicama tisuću brojeva Hrvatska riječ svjedočila je o događajima, manifestacijama, izazovima, problemima... Uz desetke tisuća naslova za ovih tisuću brojeva napravljeno je 500.000 fotografija

Novinsko-izdavačka ustanova Hrvatska riječ tiskala je 17. lipnja tisućiti broj tjednika. Tiskanje jubularnog broja i 20 godina od osnutka NIU Hrvatska riječ obilježeno je programom tijekom kojega je dan osvrt na proteklih tisuću brojeva, značaj Hrvatske riječi, uz izložbu fotografija iz bogate arhive tjednika.

Zajednica u zrcalu tjednika

U ime Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske obratila se načelnica Sektora za pravni položaj, kulturu i obrazovanje Dubravka Severinski koja je istaknula kako je značajno što Hrvati u Srbiji imaju tjednik koji čitatelje informira na njihovom materinskom jeziku.

»Kultura jednog naroda zrcali se upravo kroz njegov materinski jezik, te stoga Hrvati na području Republike Srbije s posebnim pijetetom čuvaju i njeguju svoj materinski hrvatski jezik, čiju posebnost oplemenjuje i bunjevačka i šokačka ikavica, jer rod i jezik najbliže su povezani. Znamo i da je funkcija jezika osigurati trajnost postojanja, kako u odnosu na prošlost tako i na budućnost nekog naroda«, kazala je Severinski.

Uz čestitke Jasna Vojnić, predsjednica HNV-a, institucije koja je osnivač NIU Hrvatska riječ, podsjetila je kako su osnutkom NIU Hrvatska riječ (8. svibnja 2002. godine) Hrvati poslije skoro 40 godina ponovno dobili glasilo na svom jeziku.

»Čestitamo vam ovaj veliki jubilej, tisućiti broj Hrvatske riječi i još više vam čestitamo i zahvaljujemo što smo danas ponosni na vas. Hvala vam što ste respektabilni, probitačni, inovativni, profesionalni, objektivni, nepotkupljivi, što ste dobar tim, što je danas Hrvatska riječ izgledom, dizajnom i sadržinom zaista na ponos svima nama. Bilo je različitih pokušaja da Hrvatska riječ ne uspije. Ipak, Hrvatska riječ danas nije samo jedan od manjinskih tjednika, već ozbiljna i respektabilna institucija u području informiranja, okupljalište novih naraštaja hrvatskih intelektualaca, koji njeguju kritičku riječ i ozbiljno i temeljito promatraju, analiziraju i arhiviraju društvene procese u našoj zajednici«, kazala je predsjednica HNV-a.

Ravnatelj NIU Hrvatska riječ Ladislav Suknović podsjetio je na političke, financijske i kadrovske poteškoće, ali i veliki entuzijazam pri osnutku i početku rada Hrvatske riječi.

»Siguran sam da se svi akteri stvaranja, razvitka i opstojnosti naše Hrvatske riječi mogu suglasiti da danas svjedočimo i govorimo o jednoj respektabilnoj manjinskoj informativnoj ustanovi i glasilu. Ne samo u pogledu sadržaja i tema koje se obrađuju već i u pogledu vizualne uređenosti i tehničke opremljenosti. Sagledavajući svih tisuću brojeva možemo pratiti ne samo razvoj tjednika, ustanove već i razvoj cijele naše hrvatske zajednice. Hrvatska riječ je postala najvećim svjedokom aktivnosti, događanja, manifestacija, izazova, problema, lijepih obljetnica i dragih osoba, ali i aktivnim dionikom svakodnevnog života svojih čitatelja s kojima dijeli i raduje se svim postignućima, ali i proživljava sve poteškoće. Hrvatska riječ je mala ali bogata arhiva naše zajednice i svjedok brojnih aktivnosti«, kazao je Suknović.

Glavna i odgovorna urednica Zlata Vasiljević kazala je kako je u prvih tisuću brojeva Hrvatske riječ bila kroničar događaja, vremena i ljudi.

»Na stranicama Hrvatske riječi zabilježen je početak obrazovanja na hrvatskom jeziku, prvi odjel prvašića u cjelovitoj nastavi, početak nastave na hrvatskom jeziku u srednjim školama, pratili smo napore i nastojanja da se osiguraju udžbenici na hrvatskom jezku. Na stranicama Hrvatske riječi zabilježen je i početak rada profesionalne ustanove kulture. Pratili smo rad Hrvatskog nacionalnog vijeća, političke stranke. Pisali smo o problemima u ostvarivanju i za Hrvate zakonom garantiranih manjinskih prava. Pratili smo rad udruga, njihove programe i manifestacije, pisali smo i o njihovim problemima. Stranice naših novina bile su otvorene i za pojedince i njihove priče. Ali, svjesni da i Hrvate u Srbiji dotiču politička događanja, društvene promjene, problemi u gospodarstvu... pisali smo i o tome. Za Hrvatsku riječ govorili su značajni ljudi iz političkog i javnog života Srbije i Hrvatske«, kazala je Vasiljević.

Izložba fotografija

U drugom dijelu programa u galeriji Otvorenog sveučilišta otvorena je izložba izabranih fotografija i naslovnica Hrvatske riječi. Izložbu je priredila Nada Sudarević, fotografkinja Hrvatske riječi, a izložbu je otvorio Mirko Kopunović, nekadašnji koordinator dopisničke mreže.

»Otvorimo li novinu, časopis, neku publikaciju, uvijek fotografije prvo ugledamo. One nas privuku, vežu za naslov, zainteresiraju za tekst, njegov sadržaj. U ovom, kao i svim dosadašnjim brojevima, osim tematiziranih tekstova objavljene su i fotografije. U svakom ih je broju oko 80. Pridodamo li fotose objavljene u Hrcku i Kužišu mjesečno ih se objavi oko 400, što znači da je dosad s ovim jubilarnim listom objavljen zavidan broj – oko 90.000 fotografija. Za pretpostaviti je da ih u arhivi Hrvatske riječi ima puno više (jer nikada se na događaju ne snimi samo jedna fotografija), vjerojatno više od 500.000. Moramo priznati – značajan, respektabilan broj. Tim arhiviranim, kao i svakoj drugoj fotografiji, je za vjerovati. One su zaustavljeni trenuci života. Svjedoci vremena. Naša prošlost. One su istina. Prikazuju nam poznate i nepoznate osobe, društvene i političke događaje, radost i žalost poljoprivrednika, približavaju nam industrijska dostignuća, osvijetle praznike i blagdane, pokažu detalje mnogih manifestacija, u njima vidimo zaustavljene trenutke mnogih koncerata, kazališnih predstava, pokažu nam nezaboravne sportske bravure, dočaraju mnoga mala i velika, nepoznata i poznata mjesta. Najveći broj tih 500.000, već spomenutih arhiviranih, fotografija snimila je fotoreporterka Hrvatske riječi Nada Sudarević. Ona je imala ne baš lak zadatak odabrati najizražajnije, najbolje, najkvalitetnije fotose te prirediti izložbu koja će nas podsjetiti na ljude i događaje od prije dvadeset godina, a i pokazati ove današnje, sadašnje«, kazao je Kopunović.

Proslavi su prisustvovali generalni konzul generalnog konzulata RH u Subotici Velimir Pleša, pomoćnik tajnika Pokrajinskog tajništva za kulturu, javno informiranje i odnose s vjerskim zajednicama Zoltán Kudlik, drugi dužnosnici, svi dosadašnji ravnatelji Hrvatske riječi, predstavnici udruga i čitatelji.

U programu proslave sudjelovali su Ženska pjevačka skupina Kraljice Bodroga iz Monoštora i komorni sastav HGU Festival bunjevački pisama.

H. R.

 

 

  • Betoven maraton
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay