Tema Tema

Čuvamo leđa svakom Hrvatu izvan Hrvatske

Crkva sv. Petra i Pavla u Topolju izgrađena je prije 300 godina. Crkvu je dao izgraditi Eugen Savojski nakon pobjede nad Turcima. U isto to vrijeme hrvatski narod počeo je naseljavati prostor Baranje i Bačke, a sama crkva simbolički se nalazi na tromeđi Osijeka, te Subotice i Pečuha, središta hrvatskih nacionalnih manjina u Srbiji i Mađarskoj. Upravo zbog toga Osječko-baranjska županija odlučila je 300. obljetnicu crkve obilježiti organizacijom okruglog stola u subotu, 4. lipnja, kojemu je cilj otvoriti raspravu o izazovima s kojima se susreću Hrvati izvan Hrvatske. Dugoročni cilj je da crkva sv. Petra i Pavla jednom godišnje postane mjesto susreta Hrvata izvan Hrvatske i time oživi bogatu multikulturalnost ovoga kraja.

Načelnik Općine Draž i saborski zastupnik Stipan Šašlin kazao je kako su Hrvati koji su manjina u susjednim državama, a isto tako i nacionalne manjine u Hrvatskoj, most zbližavanja kako se na tim prostorima više nikada ne bi vodili ratovi.

»Nažalost, u povijesti ih je bilo puno. Od Mohačke bitke, Batinske bitke, cijela Baranja je krvarila u Domovinskom ratu i zato želimo postati središte okupljanja naših ljudi. Da se takve bitke više nikada ne ponove«, kazao je Šašlin obraćajući se na početku okruglog stola »Hrvati izvan Republike Hrvatske – izazovi suživota« na kojem su sudjelovali predstavnici Hrvata iz Srbije, Mađarske i BiH.

Intenzivirana suradnja

»Prije nekoliko godina započeli smo intenzivnu suradnju s Hrvatima izvan domovine, prvenstveno u Srbiji, Mađarskoj i Crnoj Gori te s Hrvatima u BiH. S ponosom ističemo kako danas imamo izabranog zastupnika u Skupštini Srbije Tomislava Žigmanova, ministra bez portfelja u Crnoj Gori Adriana Vuksanovića. Osječko-baranjska županija i Hrvatsku su tu, čuvaju leđa svakom Hrvatu izvan Hrvatske i drago mi je da smo se okupili u ovom prekrasnom ambijentu i s ovako važnim ciljem«, istaknuo je župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić.

»Država je u vrijeme Vlade Andreja Plenkovića doista podigla materijalna sredstva na zavidnu razinu, a ići ćemo i dalje, podupirući sve ono što Hrvate izvan Domovine čini prepoznatljivima kao Hrvate tamo gdje žive. Župan Anušić je svojim primjerom potaknuo i druge županije da prepoznaju potrebu za podrškom Hrvatima u susjednim zemljama i to smatram izvrsnim«, istaknuo je tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas.

Sudionike okruglog stola pozdravili su i veleposlanik Republike Hrvatskoj u Mađarskoj Mladen Andrlić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak te saborska zastupnica Zdravka Bušić, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora.

Srbija, Mađarska, Crna Gora

Hrvatska manjina u Srbiji ima potporu matične države, a izravna pomoć koja stiže iz Hrvatske mnogostuko je uvećana.

»Kada smo preuzeli IV. saziv HNV-a 28.000 eura je dolazilo od svih razina iz Hrvatske za čitavu zajednicu. Sada je to 600.000 eura pomoći Vlade, županija, gradova, općina, pojedinaca. Osim materijalnog, važna je i politička podrška i vidljivost u Srbiji da nas Hrvatska podupire. Kada je u Suboticu došlo 19 župana, premijer AP Vojvodine Igor Mirović nas je pozvao i pitao što nam treba; ako Hrvatska blokira poglavlje 26 automatski se zove HNV i pita se što nam treba. Znači, puno zavisi od podrške Hrvatske«, kazala je predsjednica HNV-a Jasna Vojnić.

Ono što nedostaje su bilateralni susreti na najvišim razinama između Hrvatske i Srbije i uključenost hrvatske zajednice u te susrete. Izazov za hrvatsku zajednicu u Srbiji jest predstojeći popis stanovništva.

»Potencijal vidimo u 330.000 neizjašnjenih. Hoće li se zadržati broj Hrvata ovisit će to o našim strategijama, strategijama razbijanja u Srbiji, ali i od pomoći Hrvatske. Mi smo krenuli u kampanju s porukom da je ponos biti Hrvat«, kazala je Vojnić.

»Hrvatska po glavi građana srpske nacionalnosti, a oni su nama kooperativni subjekt, izdvaja 30 puta više sredstava. Toga morate biti svjesni, ne da biste ukinuli sredstva njima i dali nama već da u međudržavnim politikama gradimo takve odnose da tamo gdje plaćamo poreze, a to je Srbija, dobijamo sredstva iz proračuna, da budemo zastupljeni u institucijama, da budemo tamo gdje se donose odluke«, rekao je predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.

Predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj Ivan Gugan kazao je da Mađarska ima korektan odnos prema svojim manjinama, naročito u usporedbi sa Srbijom i Crnom Gorom.

»U Mađarskoj imamo 116 lokalnih hrvatskih samouprava, šest županijskih i državnu samoupravu, predstavnika u mađarskom parlamentu koji je i član Odbora za manjine. Osim kazališta, imamo desetak kulturnih institucija, obrazovne institucije, u Mađarskoj 4.000 djece uči hrvatski u školama i vrtićima. To je oko 40 škola i oko 30 vrtića uključenih u obrazovni sustav. Imamo muzej, svoju izdavačku kuću, medijski centar. Najviše što nam treba iz Hrvatske je moralna potpora, da osjećamo i na drugoj strani granice da ima ljudi koji misle na nas i na koje ako zatreba možemo računati«, kazao je Gugan.

Oko 80 posto Hrvata koji žive u Crnoj Gori živi u Boki kotorskoj. Autohtona su zajednica koja danas čini manje od jedan posto stanovništva.

»Danas smo mala zajednica, ali smo u crnogorsku državnost unijeli više od 60 posto ukupnog kulturnog blaga Crne Gore. Prvu UNESCO-vu zaštitu u Crnoj Gori dobila je Bokeljska mornarica, koja baštini tradiciju dužu od 1.200 godina. Kulturno blago nismo unijeli samo u crnogorsku državnost, to je kulturno blago hrvatskog naroda, gdje god on živio«, kazao je predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković i istaknuo da su i Hrvati u Crnoj Gori suočeni s politikama potiranja hrvatskog identiteta i oko 2.100 stanovnika Boke kotorske se na popisu izjasnilo kao Bokelji i Crnogorci katolici.

»Svaki rub Hrvatske mora biti njezin centar, a svaki rub mora biti u centru, jer s ruba prvo nestajemo, misao je Ive Pilara, koju često ponavljam. Da bi taj rub u Boki kotorskoj ostao zaštićen kao naša kulturna baština, treba više biti zastupljena u školskim udžbenicima u Hrvatskoj, da se to uči kao hrvatska povijest u arhitekturi, pomorstvu, Katoličkoj crkvi. To veliko kulturno blago ne smijemo napustiti. Sami, bez potpore hrvatske države, Kotorske biskupije i Barske nadbiskupije ne možemo«, kazao je Deković.

Središnji državni ured

Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske skrbi o Hrvatima izvan domovine, a iznos pomoći u posljednjih šest godina višestruko je uvećan.

»Od 2018. godine prepoznat je značaj projekata od strateške važnosti te je tako i ove godine dodijeljeno 5,5 milijuna kuna za takve projekte među kojima se posebno izdvaja projekt izgradnje Hrvatske kuće u Subotici, projekt Hrvatskog kazališta u Pečuhu kome smo ove godine osigurali dodatnu pomoć od 500.000 kuna, a koji je uz Hrvatsko kazalište u Mostaru jedino profesionalno hrvatsko kazalište izvan Hrvatske. Potpora je dana i značajnom mediju Hrvata u Boki kotorskoj Radio Duxu i tjedniku Hrvatska riječ koji izlazi u Gradišću«, kazao je savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Milan Bošnjak. On je izdvojio i stipendije za studente pripadnike nacionalnih manjina koji studiraju u Hrvatskoj. Kako je kazao, 26 stipendija je za studente iz Srbije, dvije za one iz Crne Gore i iz Sjeverne Makedonije i jedna za studenta iz Mađarske.

»Uz to, za pripadnike hrvatske nacionalne manjine osigurali smo iznos od 1,6 milijuna kuna, od čega je za Hrvate u Srbiji potpora dana za 34 projekata vrijednosti od skoro 790.000 kuna, za Hrvate u Crnoj Gori 237.000 kuna dano je za devet projekata, a za Hrvate u Mađarskoj kroz šest projekata 150.000 kuna. Svake godine raspisujemo veliki natječaj za manjine koji provodimo zajedno s veleposlanstvima Hrvatske u 12 država. Ove godine na raspolaganju je 8,7 milijuna kuna. Za Hrvate u Srbiji 2,2 milijuna, u Mađarskoj milijun i u Crnoj Gori 700.000 kuna. Kada se sve zbroji, u prvoj polovici 2022. godine osigurat ćemo 16,1 milijuna kuna za pripadnike ovih zajednica, a skoro polovica ide za Hrvate u Srbiji«, kazao je Bošnjak.

Što se promijenilo u odnosu matične države spram hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, Crnoj Gori i Mađarskoj i što se promijenilo u službenim politikama ove tri države spram hrvatske manjine čut će se za godinu dana. Na istom mjestu.

Z. V.

  • Ministarstvo regionalnog razova i fonfova EU Repub
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika