Nedavno je objavljen novi, osmi broj časopisa »Ex Pannonia« čiji je izdavač Historijski arhiv Subotica. Redakciju ovog časopisa čine Stevan Mačković, Tatjana Segedinčev i Gabor Lalija, a novi broj uz istraživanja, studije i članke, donosi i bibliografsku građu, kao i prikaze novih knjiga. U financiranju časopisa sudjelovali su SO Subotica i Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje i kulturu.
    »Ex Pannonia« započinje tekstom »Srbi u propagandi ranog titoizma« Zoltána Mészárosa koji je rezultat istraživanja teme vezane za period od 1944. godine, do donošenja prvog Ustava FNRJ, a na osnovu »Borbe«, lista centralnog organa Komunističke partije Jugoslavije. Slijedi tekst »Logor za Nijemce u Sekiću (1944.-1946.) Stevana Mačkovića. Nekadašnji naziv vojvođanskog naselja Sekić promijenjeno je 1947. godine, kada dobiva novo ime Lovćenac, a na osnovi naredbe Komande područja Subotica br. 110 od 18. studenoga 1944. godine vršeno je masovno zatvaranje Nijemaca u logor u Sekiću.«
    Nijemci Sekićani koji su preživjeli logor,  prinuđeni su napustiti plodnu bačku ravnicu i prepustiti svoje kuće i imanja novim kolonistima«, piše među ostalim Mačković o procesu nestajanja njemačke narodnosne skupine i izmjeni etničke strukture Vojvodine u periodu nakon rata.
SALAŠKE ŠKOLE: Sadržaj časopisa nastavlja se tekstom »Salaške škole« Tatjane Segedinčev o periodu između 1918. i 1941. godine, kada su u Subotici djelovala dva školska namjesništva. Prvo je bilo za gradske škole, a drugo za salaške škole. Bilo je 63 osnovnih-narodnih škola u okolici Subotice, a u školama su se predavali sljedeći predmeti: račun, čitanje, pjevanje, vjeronauk, tjelesno vježbanje, zemljopis, gramatika i vježbanja u govoru i pisanju. Učitelji na selu morali su ispuniti više zadataka: od prosvjetnog, obrazovnog, kulturno-sociološkog do onog koji obuhvaća zdravstvenu zaštitu djece i taj iscrpan posao zahtijevao je od učitelja koji su radili na udaljenim i često zabačenim salaškim školama velika zalaganja. Časopis se nastavlja tekstom »Subotički dobošari« Smilje Prodanović koji nam predstavlja dobošare kao znamenitost Subotice između dva svjetska rata, a potom slijedi tekst »Ötven éve a Nemzeti Casino épületében« koji je napisala Zsuzsanna Kunkin o Nacionalnoj kasini koja je bila nosilac kulturnog i zabavnog života grada Subotice od početka polovice 19. stoljeća.
    Novi broj »Ex Pannonie« sadrži još i tekstove »Biodemografske karakteristike Židova u Malom Iđošu« Géze Cekusa, »Pokušaji osnivanja bolničke službe u Subotici« Emila Libmana, »A szabadkai Ferences templom néhai főoltára«  Zsuzsanne Korhecz Papp o nekadašnjim oltarima subotičke franjevačke crkve, »Vitražista Mikša Rot u Subotici« Olge Kovačev Ninkov, a Mile Tasić je predstavio katalog Venecijanskog Bijenala iz 1928. godine.
MEMORIRANJE ŽIVOTA VOJVOĐANSKIH HRVATA: Dio časopisa koji je posvećen bibliografiji donosi rad »Bibliografska građa za povijest Hrvata u Vojvodini od 1990. do 2002.« Tomislava Žigmanova. Rad sadrži građu o knjigama, časopisima, listovima, člancima, novinskim napisima i internim publikacijama. U pitanju je ona građa koja je u obliku pisanih materijalnih tragova bila javno objavljivana, a za svoj vlastiti predmet ima društveni život vojvođanskih Hrvata, a po svojoj naravi izlazi izvan pravnog načina tretiranja njihova položaja. »Radnja s ovakvom intencijom čini nam se kao prvi nužni korak u procesu uspostave prostora vlastitog memoriranja života Hrvata na ovim prostorima«, piše Žigmanov među ostalim u uvodnim pripomenama, a zatim predstavlja knjige o Hrvatima u Vojvodini sljedećih autora: Milana Bičanića, Marka Kljajića, Tome Vereša, Milovana Mikovića, Lazara Ivana Krmpotića i Jasne Čapo Žmegač. Potom Žigmanov u svome radu predstavlja građu o zbornicima, godišnjacima i časopisima Hrvata u Vojvodini: Zborniku »Ivan Antunović«, »Subotičkoj Danici«, »Godišnjaku Kulturno-umjetničkog društva Bunjevačko kolo«, »Klasju naših ravni«. Slijedi građa o listovima i glasilima vojvođanskih Hrvata: »Bačkom klasju«, »Glasu ravnice«, »Žigu«, »Zvoniku«, »Zovu Srijema« i »Miroljubu«. Rad Žigmanova sadrži i građu o znanstvenim i stručnim člancima o Hrvatima u Vojvodini, kao i građu o kraćim člancima i značajnijim novinskim napisima o Hrvatima u Vojvodini te o prigodnim i internim publikacijama.
    »Napominjemo još da smo se trudili ovu građu od značaja za povijest Hrvata u Vojvodini od 1990. do konca 2002. godine iznositi kronologijskim redoslijedom-onako kako je nastajala. Također, nastojali smo se da svaku jedinicu većeg obima i značaja, osim osnovnih bibliografskih podataka (autor, naziv djela, gdje je objavljeno, grad i godina, te stranice na kojoj je napis objavljen), prati i kratki opis sadržaja«, piše Žigmanov o svome radu.
    U časopisu su još objavljeni tekstovi »Historijska građa-fondovi i zbirke« Zorice Mandić, »Pravila srpske čitaonice u Sabatki« Zorana Veljanovića, a Tatjana Segedinčev je prikazala Godišnjak gradskog muzeja Subotica »Museion« za 2003. godinu, dok je Rita Fleis prikazala Prvi dio treće sveske Subotičke bibliografije i knjigu »Istaknuti ljekari Subotice (1792. -1992.)« Emila Libmana.
Z. Sarić