Tema
Znanstveni pogled u budućnost
U Zagrebu je, od 17. do 20 svibnja, održan deveti Festival povijesti Kliofest. Glavni dio programa održan je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici gdje je 19. svibnja održano predstavljanje i knjige Demografska i društvena održivost Hrvata u Vojvodini: aktualni trendovi, izazovi i perspektive (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – podružnica Vukovar i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice) autorskog trojca dr. sc. Dražena Živića, dr. sc. Sandre Cvikić i prof. Tomislava Žigmanova.
238 stranica izazova
Knjigu su predstavili ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar dr. sc. Željko Holjevac, recenzent dr. sc. Mario Bara i autori dr. sc. Sandra Cvikić (online obraćanje) i prof. Tomislav Žigmanov.
Dr. sc. Željko Holjevac u uvodnom je govoru, u ime jednog od nakladnika, podsjetio kako je Institut društvenih znanosti Ivo Pilar od svoga utemeljenja, a prošle godine obilježena je 30. obljetnica, kao jedini društveno-humanistički institut u Hrvatskoj, pratio demografske trendove i veliki dio svoga istraživačkog rada posvetio upravo problematici hrvatskog iseljeništva i hrvatskih zajednica, kako u susjednim državama tako i diljem svijeta.
»Knjiga Demografska i društvena održivost Hrvata u Vojvodini: aktualni trendovi, izazovi i perspektive nastala je u sklopu triju opsežnih poglavlja ove interdisciplinarne studije, a razotkriva na 238 stranica mnoštvo izazova s kojima se suočava hrvatska nacionalna manjina na prostoru Vojvodine i Srbije, na višedesetljetnoj vremenskoj okomici. Te su izazove istraživači opisali vjerodostojno kako bi čitateljstvo s lakoćom iščitavalo brižnu sociodemografsku akribiju autorskog tima«, kazao je Holjevac.
Sunakladnički prekogranični projekt
Podsjetimo, knjiga je plod istoimenog projekta koji je proveo Institut društvenih znanosti Ivo Pilar u suradnji sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata.
»Projekt prekogranične suradnje imao je svrhu istaknuti ključne preduvjete za održivi razvoj hrvatske zajednice u Srbiji, temeljene na znanstvenim spoznajama. Rezultati provedenog istraživanja istodobno utvrđuju društveno-politički i gospodarski položaj vojvođanskih Hrvata, a poglavlja su znakovito naslovljena Demografske odrednice održivosti Hrvata u Vojvodini, Srbijanski proces tranzicijske pravde i položaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji i Vojvodini, te Hrvati u Srbiji i Vojvodini: osnovne povijesne i sociografske činjenice«, rekao je Holjevac i zahvalio Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske na financijskoj i svakoj drugoj potpori ovom projektu.
Stoljetna kultura sjećanja
Recenzent knjige dr. sc. Mario Bara podsjetio je u uvodu da za razliku od Hrvata koji su u države diljem svijeta dolazili migracijskim procesima, Hrvatima u Vojvodini, odnosno Srbiji, značajka je autohtonost, svijest o kontinuitetu, stoljetna kultura sjećanja.
»Kao što je već rečeno, knjiga ima tri poglavlja, a prvo govori o održivosti Hrvata u Vojvodini. Tako razdoblje od 1948. do 2011. godine pokazuje određene demografske trendove koji su negativni, dio su sudbine cijelog tog prostora i većinskog naroda. Hrvati u Vojvodini su bili u dodatnom negativnom položaju kada je riječ o procesima koji su se odvijali, njihov progon početkom devedesetih godina, a rezultat je činjenica da je u nešto malo više od pola stoljeća nestalo oko 100 tisuća Hrvata s prostora Vojvodine. To je važno naglasiti jer se u tim procesima dogodila još jedna negativna selektivnost, selektivnost po dobi. Naime, većina onih koji su se iseljavali mlađe su životne dobi što otvara pitanje kontinuiteta vlastitog trajanja«, rekao je dr. sc. Mario Bara i ustvrdio kako Hrvati u Srbiji imaju deficit znanstvenih institucija i da su prisiljeni oslanjati se na znanstvene institucije u Hrvatskoj te da je ova knjiga rezultat jedne takve uspješne suradnje.
Točka za daljnja istraživanja
Autorica dr. sc. Sandra Cvikić izrazila je svoje zadovoljstvo izlaskom knjige jer ona govori o tome kako žive Hrvati izvan Hrvatske, konkretno u Srbiji.
»Nažalost, znanstvena se zajednica jako malo bavila Hrvatima kao nacionalnom manjinom u Srbiji, a moje istraživanje pokazuje da se srbijansko društvo loše nosi sa svojom nedavnom prošlošću, sa zločinima počinjenim devedesetih godina, odnosno s etničkim čišćenjima Hrvata u Srbiji, a posebno u Vojvodini, te da zbog tih otpora Hrvati u Vojvodini danas ne mogu ostvariti svoja prava, odnosno ostvaruju ih djelomično. Na temelju znanstvenih spoznaja zaključila sam da hrvatska nacionalna manjina u Srbiji može jedino uz potporu matične države, Hrvatske, ostvariti svoju nacionalnu opstojnost te se nadam da će ova publikacija postati početna točka za daljnja istraživanja i da će pomoći našim državnim institucijama u boljem sagledavanju statusa Hrvata u Vojvodini i stvaranju normativnog okvira, posebno u svjetlu pristupanja Srbije Europskoj uniji«, rekla je Cvikić.
Dobar primjer
Jedan od autora knjige Tomislav Žigmanov naveo je kako se, kada su u pitanju manjinske nacionalne zajednice, mahom ide ka prikazu njihove povijesti, ključnih događaja i osoba, a da izostaje pluralnije elaboriranje, odnosno svestraniji prikazi kroz društveno-humanističke znanosti.
»U Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata postoji od samog osnutka težnja izlaska iz tog nekog jednostavnog preferiranja i pokušaj građenja znanstvene prakse koje Hrvate u Vojvodini, i u prošlosti, i u sadašnjosti, u svoj svojoj složenosti, pokušavamo zahvatiti, osim klasičnim povijesnim vizurama, planskim djelovanjem na sociografskom, naravno etnografskom, jezikoslovnom, književno-povijesnom polju, kako bismo što bolje spoznali sebe i što bolje se postavili naspram izazova pred kojim se nalazimo. Naravno da su onda demografija i trendovi kojima smo izloženi, što unutar vlastitih demografskih potencijala, što čimbenicima izvana, koji su uglavnom destruirajući, pokušavamo osmišljavati strategije za perspektive koje će nuditi održivost i opstanak. Ti napori su za nas koji živimo u Vojvodini, u Srbiji, prezahtjevni jer je naš institucionalni okvir skroman, gradska sredstva s kojima raspolažemo također, kadrovski potencijal isto tako, tako da je navezanost, i kada je u pitanju podrška u svakom pogledu matične nam države Hrvatske, nužna. U tom smislu hvala Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH što je prepoznao važnost ovog projekta. Ovo je dobar primjer da od vrlo zahtjevnih znanstveno-stručnih zadaća, dajednu nacionalnu zajednicu u manjinskom položaju u drugoj državi pokušamo kvalitetno demografskim, sociološkim i s pozicija sociografije sadašnjosti cjelokupno zahvatimo«, rekao je Žigmanov i zaključio kako znanost u tome može biti od pomoći kada je u pitanju svestranije sagledavanje vlastitog položaja i promišljanja smjera njihovih aktivnosti, bez obzira na broj i vrstu negativnih datosti.
Predstavljanju knjige, među ostalim, nazočili su i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Hrvatske matice iseljenika i Odbora za Hrvate izvan RH Hrvatskog sabora.
Kliofest je održan u organizaciji Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, Udruge Kliofest, Nacionalne i sveučilišne knjižnice i Društva za hrvatsku povjesnicu, dok su suorganizatori bili Hrvatska matica iseljenika, Hrvatski državni arhiv, Hrvatski institut za povijest, Knjižnica i čitaonica Bogdan Ogrizović, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Udruga za zaštitu prava nakladnika ZANA i Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore.
Zlatko Žužić i Ivana Andrić Penava
