Tema

O natječajima i rezultatima

Predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Lazar Cvijin prikazao je detaljan pregled financiranja udruga kulture kroz natječaje. Godišnje se na razne natječaje podnese između 300 i 400 projekata. U 2021. godini najviše projekata bilo je prijavljeno Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH (77), slijede pokrajinski natječaji namijenjeni manjinama na koje je podnijeto 66 projekata. Iz Središnjeg državnog ureda stiglo je i najviše sredstava, i to više od 25 milijuna dinara, što je oko 60 posto sredstava dobivenih na natječajima.

Najaktivnije subotičke udruge

Najviše novca slilo se u Suboticu, ali kako je pojasnio Cvjin i najviše projekata podnijeto je iz Subotice.

»Oko 60 posto projekata je s teritorija Subotice. U brojkama za prošlu godinu to izgleda ovako: od 264 odobrena projekta 158 bili su subotičkih udruga«, kazao je Cvijin.

                                                                             Tabela 1: Raspodjela sredstava po područjima

Iako se na nekim natječajima traži mišljenje HNV-a, za 96 projekata ukupne vrijednosti 28,7 milijuna dinara takva suglasnost nije tražena, što znači da HNV nije mogao utjecati na raspodjelu 66 posto sredstava koje su hrvatske udruge dobile na natječajima.

»Usprkos tome, jedino se mi prozivamo od strane onih koji su nezadovoljni dobivenim sredstvima«, kazao je predsjednik IO HNV-a.

»Nema razloga za ljutnju prema HNV-u. Sve je na udrugama, koliko su kreativne, koliko znaju kvalitetno pripremiti projekte. Ja bih ovdje istaknuo jedan drugi problem, a to je da imamo udruga koje uporno izbjegavaju u svoj naziv dodati hrvatski predznak«, kazao je vijećnik Goran Kaurić.

Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić najavila je da će se o natječajima i raspodjeli sredstava raspravljati i na redovitom susretu s udrugama, koji će biti organiziran tijekom lipnja.

»Puno udruga se ne prijavljuje na natječaje ili ako se prijavljuju traže mala sredstva. Drugi problem je način raspodjele. Kada u HNV-u raspodjeljujemo sredstva, imamo da primjerice 250.000 dinara dobije udruga koja ima svakodnevne aktivnosti i pet sekcija koje rade, a 150.000 ili 100.000 dinara udruga koja tijekom godine ima jednu manifestaciju. To nikako ne ide. Možda bi trebalo raspravljati o tome koje su nam manifestacije od značaja, koje su nam udruge od značaja«, kazala je Vojnić.

Elektor i dopredsjednik HKC-a Bunjevačko kolo Denis Lipozenčić kazao je kako su udruge dobar način okupljanja neaktivnih Hrvata u zajednici, pa se mora raditi na kvalitetnijem razvoju udruga.

                                                                                  

                                                                             Tabela 2: Za 315 projekata 43,9 milijuna dinara

»Možda bismo mogli razmišljati o nekoj strategiji razvoja udruga, jer neke od njih, a ovdje govorim o Bunjevačkom kolu, prerasle su proračune kojima trenutačno raspolažu. Možemo više, možemo postići veći efekt na hrvatsku zajednicu. Da identificiramo koja udruga ima kapaciteta dati još veći doprinos našoj zajednici«, kazao je Lipozenčić.

Vijećnica Margareta Uršal založila se za transparentniji rad udruga, što znači da bi se znalo koliko udruga ima članova, što radi, kakav joj je godišnji plan rada i na koncu da se dostavi izvješće o radu. »Samo tako možemo vidjeti koje su udruge zaista aktivne, što je važno kada dajemo svoje mišljenje na natječajima«, kazala je Uršal.

Tri uspješne godine

Na sjednici HNV-a sumiran je trogodišnji rad ovog, IV. saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća. Predsjednica Vojnić podsjetila je na značajne projekte realizirane u protekle tri godine kao što su rodna kuća bana Josipa Jelačića, prostor u Beogradu, kuće u Monoštoru i Vajskoj, Hrvatska kuća u Subotici (o čemu smo u Hrvatskoj riječi detaljno izvještavali), na kadrovska rješenja, socijalni program, te brojne druge aktivnosti HNV-a. Samo u 2021. godini Hrvatsko nacionalno vijeće imalo je 532 različitih sastanaka ili u prosjeku više od jednog sastanka dnevno.

»Bili su to razgovori i susreti s dužnosnicima Srbije i Hrvatske, predstavnicima županija, gradonačelnicima kako gradova u Srbiji tako i u Hrvatskoj, predstavnicima institucija... Mnogih projekata ne bi bilo da nije bilo tih susreta i razgovora, da nije bilo potpore iz Hrvatske. Financijska potpora iz Hrvatske rasla je svake godine. Isto tako nastojali smo u ove tri godine u sve što radimo uključiti što veći broj pripadnika zajednice, strategije i elaborate stavljali smo na javne rasprave«, kazala je Vojnić.

Negiranje postojanja hrvatskog jezika u školskim udžbenicima, uvođenje »bunjevačkog jezika« u službenu uporabu u Subotici i negativna medijska slika dio su izazova s kojima se u proteklom razdoblju suočavao HNV.

Na sjednici HNV-a usvojena je i izmjena pravilnika o naknadama za rad u tijelima HNV-a, te preporuka za rad u ustanovama i fondacijama čiji je osnivač HNV.

Sjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća, koja je održana 14. svibnja u Horgošu, prisustvovali su i elektori IV. saziva HNV-a.

Z. V.