Širom Vojvodine Širom Vojvodine

Najstarija javna građevina

Zavičajni muzej u Rumi ove godine obilježava dva značajna jubileja: 250 godina od nastanka zgrade u kojoj se nalazi i 60 godina od osnivanja samog muzeja u Rumi. Zgrada muzeja je nastarija javna građevina i katni objekt u gradu. Izgrađena je 1772. godine i prvo je bila škola. Od 1962. tu je bila smještena zavičajna zbirka, a deset godina kasnije pretvorena je u Zavičajni muzej. Zgrada se od 30. prosinca 1986. godine vodi kao nepokretno kulturno dobro od velikog značaja i od tada je pod zaštitom države.

Trag Pejačevića

»Marko Aleksandar Pejačević, osnivač suvremene Rume, poslije smrti je oporukom ostavio sredstva da Rumljani, odnosno njegovi nasljednici, pored katoličke crkve, izgrade i školu za djecu s njegovog vlastelinstva (s područja Rume i Iloka), tadašnjeg iločkog vlastelinstva. Nasljednici su oduglovačali s početkom izgradnje, da bi je na kraju gradska vlast pokrenula«, ističe ravnateljica muzeja Branislava Konjević i dodaje: »Zgrada je svoj današnji oblik dobila 1772. godine. Tada je nastala prva katolička škola u Rumi. Rumljani je zovu Pejačevićeva gimnazija, ali je imala i trivijalne škole kakve su inače bile škole u Habsburškoj monarhiji. Zovemo je još i Franjevačka gimnazija, jer su u njoj bili prvi učitelji iz redova franjevaca. To je bila prva katna i najstarija javna građevina u Rumi. Jedina građevina koja je starija od nje, a vezana je za obitelj Pejačević, je Provizorova kuća. Naime, kada je Pejačević odlučio praviti vlastelinstvo u ovom dijelu Srijema kako bi tu bio centar vlastelinstva, on je najprije napravio kuću za upravnika vlastelinstva ili provizora. Ona se nalazi istočnije od zgrade muzeja. Ta kuća je danas u privatnom vlasništvu i nemamo nadležnost nad njom«.

Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine je 1992. godine zgradu muzeja stavila pod viši nivo zaštite, nepokretno kulturno dobro od velikog značaja. U zgradu se useljava muzej 1963. godine. Posljednja školska ustanova u toj zgradi je bila muzička škola.

»Zavičajni muzej u Rumi je osnovan 1962. godine zahvaljujući radu dvojice entuzijasta: Vladimira Benka, profesora povijesti rumske gimnazije i Miloša Bunovića, amatera, istraživača iz Rume. Oni su išli s učenicima i drugim sugrađanima u okolicu i kroz Rumu i sakupljali su mnogo arheološkog i povijesnog materijala. Napravili su poprilično impozantnu zbirku, ali nije postojao prostor gdje bi je smjestili. Tadašnja vlast je odlučila osnovati Zavičajnu zbirku. Ubrzo je ona promijenila ime u Muzej u Rumi, a deset godina kasnije je dobila današnje ime Zavičajni muzej Ruma. Danas smo muzej kompleksnog tipa. Imamo četiri odjeljenja: povijesno, arheološko, etnološko i umjetničko odjeljenje. Velike rekonstrukcije na zgradi su izvršene kada su dva velika slikara Rumljana, Milivoj Nikolajević i Roman Soretić darovali gradu svoje legate. Zahvaljujući tome zgrada je prvi put rekonstruirana kako bi se ti legati prezentirali. U međuvremenu muzej dobija još nekoliko umjetničkih legata i sve više eksponata koji su nabavljeni otkupom i darovima građana«, navodi ravnateljica muzeja.

Noć muzeja

Otkako se manifestacija Muzeji za 10 organizira u Srbiji, Zavičajni muzej Ruma uvijek je sudjelovao. Ove godine u nešto drugačijem obliku.

»Budući da smo se morali izmjestiti iz zgrade, riješili smo našu publiku izvesti na ulicu i da moć našeg muzeja bude u čuvarima temelja. Spojili smo jednu lijepu priču za Noć muzeja. Prvog dana obilježena je Europska noć muzeja. Osmislili smo je u skladu s temom ‘Čuvari temelja’ i organizirali jednu lijepu šetnju kroz Rumu od nekadašnjeg Hrvatskog doma ili Doma vojske, a današnje Gradske knjižnice, kroz centar grada, do nekadašnje Srpske učione ili srpske pravoslavne škole, a današnje škole Jovan Jovanović Zmaj. Kroz tu šetnju prikazali smo povijest Rume i kako neke ustanove ili znamenitosti u Rumi predstavljaju čuvare tih temelja. Hrvatski dom čuvar je jednog entiteta u našem gradu i pokazuje multikulturalnost Rume. Zgrada je napravljena kao Sokolski dom hrvatske zajednice u tadašnjoj Rumi početkom XX. stoljeća. Imao je prostor za tamburašku, folklornu, dramsku sekciju i izuzetno dobru čitaonicu. Koliko je Ruma bila multikulturalna i u periodu Austro-Ugarske ogleda se u tome da je Hrvatski dom nastao u dijelu koji je bio isključivo naseljen njemačkim stanovništvom, a na njoj su izrađeni motivi za ornamente po motivima pjesme srpskog pjesnika Jovana Jovanovića Zmaja. To je nešto što pokazuje da je međunacionalna trpeljivost postojala i da je to nešto s čim Rumljani žive i danas. Skulptura Djed i unuk je napravljena kao ornament i nema neku umjetničku vrijednost. Čak se ne znaju ni autori te dvije skulpture, ali se zna da u toj pjesmi djed daje unuku da cjeliva gusle, nakon čega mu djed govori da je to nešto što čuva tradiciju. Na našem domu su prikazani djed i unuk, ali ne s guslama nego s tamburom, što je obilježje našeg podneblja«.

Sljedeća destinacija šetnje Rumljana bila je mali park gdje se nalazi skulptura Djeca čitaju. Ona je rađena poslije Drugog svjetskog rata. Autor te skulpture je Slavka Petrović-Sredović, rođena Rumljanka.

»Pored kuća naših znamenitih Rumljana, bogatih trgovaca, liječnika, ljekarnika, posljednja lokacija je Srpska učiona ili današnja Osnovna škola Jovan Jovanović Zmaj, u kojoj je bista Jovana Jovanovića Zmaja. U skladu s našom temom ‘Čuvari tradicije temelja’ odrecitirali smo jedan mali dio iz njegovih Svetlih grobova grobova s porukom: ‘Gdje ja stadoh ti produži, još smo dužni ti oduži’. Spomenik je postavljen zahvaljujući Mileni Miladinović, supruzi Žarka Miladinovića, poznatog rumskog odvjetnika i jednog austrougarskog vojnika. Bista je postavljena 1912. godine. Uz dojavu jednog vojnika da će minirati spomenik 1914. godine, Milena Miladinović je s još dvije žene sakrila bistu u svoj podrum. Poslije Prvog svjetskog rata ju je iznijela. To je za Rumljane manje poznata priča. Milena je bila Njemica i dobila je ime Milena kada se udala za svog supruga Žarka«.

Vlaga u objektu je desetljećima problem u donjem dijelu zgrade. Ove godine je lokalna samouprava izdvojila značajna sredstva kako bi taj problem riješili. Radovi su u tijeku, a po završetku će se dobiti veoma lijep prostor u kome će se nalaziti stalna postavka.

»U muzeju je do sada bilo tri stalne postavke. Kolege su posljednju postavku napravili 2012. godine, ali je ona brzo morala biti sklonjena zbog ugroženosti eksponata vlagom. Tijekom svog postojanja, u muzeju je održan veliki broj etnoloških, povijesnih, arheoloških, domaćih i gostujućih izložbi. Iako nam je osnovna djelatnost čuvanje eksponata, izdvojila bih da se u muzeju veoma aktivno bavimo izdavačkom djelatnošću. Izdajemo Zbornik Zavičajnog muzeja i nadam se da ćemo kroz vrijeme uspjeti doći na listu naučnih časopisa kako bismo proširili mogućnost suradnje s velikim stručnjacima, ne samo iz Srbije nego i iz okruženja, ali i mnogo šire. Također, u muzeju postoji velika stručna knjižnica zatvorenog tipa. Muzej je i organizator jedne prelijepe manifestacije Likovna kolonija. Fundus umjetničke zbirke, osim umjetničkih legata, popunjen je i umjetničkim predmetima s te likovne kolonije«, kaže Konjević i dodaje da se ove godine planira tiskanje monografije muzeja Prvih 60 godina.

S. D.

  • Betoven maraton
  • Jooble
  • Hrvatsko Nacionalno Vijeće
  • Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata
  • RS APV Pokrainska Vlada
  • VRHRS
  • DUZHIRH
  • Hrvatska Matica Iseljenika
  • DigitalDay