Širom Vojvodine

Veliki ulog i neizvjestan profit

Proljetna sjetva u Srijemu završena je krajem travnja u predviđenom roku. Najveće površine i ove godine zasijane su merkantilnim kukuruzom koji je posijan na 137.000 hektara. Sojom je zasijano 22.000 hektara, suncokretom nešto više od 5.000, šećernom repom oko 13.000 hektara, dok je sjemenskim kukuruzom zasijano tek oko 350 hektara. Ostale površine zasijane su krmnim biljem i povrćem. Ove godine je primjetan povećan interes poljoprivrednika za sjetvu soje i suncokreta, jer ove uljarice traže manje mineralnog gnojiva, a i očekivane otkupne cijene su visoke.

Manje gnojiva, više suncokreta i soje

Vremenski uvjeti poljoprivrednicima ovog proljeća nisu bili naklonjeni, naročito u prvom dijelu travnja, ali ipak sjetva nije kasnila. Početkom svibnja palo je nešto kiše, koja će, iako nedovoljna, pridonijeti boljem nicanju kasnije zasijanih površina i intenzivnijem razvoju izniklih usjeva.

»Na srijemskomitrovačkim poljima ostale su male površine za soju koja nije zasijana na vrijeme, ali će sjetva biti završena ovog tjedna. Ono što je evidentno jest smanjenje površina pod šećernom repom, prije svega jer su ulaganja u tu proizvodnju velika i što poljoprivredni proizvođači tu ne vide financijsku isplativost. Cijene sirovina, sjemena i sredstava za zaštitu su znatno veće u odnosu na prošlu godinu. Potpune agrotehničke mjere koje se preporučuju podrazumijevaju zaštitu protiv korova i štetnika i treće međuredno kultiviranje, sve to iziskuje veća ulaganja, a krajnje cijene su neizvjesne. Poljoprivrednim proizvođačima bih preporučio da prate stanje usjeva na njivi, da urade zaštitu od bolesti i korova. Što se tiče ozimih usjeva, tretman pšenice insekticidima treba uraditi uoči cvatnje, zatim uraditi špricanje preparatima za suzbijanje korova, herbicidima za suzbijanje bolesti. Prinosi će ovisiti i o vremenskim uvjetima pa je prerano za prognozu«, navodi samostalni stručni suradnik za ratarstvo i savjetodavac u PSS Srijemska Mitrovica dr. sc. Vladimir Marić.

Slična situacija je i u Općini Ruma. Sjetva je privedena kraju u optimalnim rokovima, a najveće površine i ovdje će biti zasijane kukuruzom.

»Prvi dio travnja je bio obilježen nižim temperaturama i nedovoljnim padalinama. Od druge polovice travnja došlo je do porasta temperature, bilo je kiše i stvorili su se idealni uvjeti za sjetvu. Povećan je interes i za sjetvu soje, zbog nižih troškova vezanih za upotrebu gnojiva. Ulaganja u proizvodnju su visoka i to je utjecalo na proizvođače, budući da je s tako visokim ulaganjima i rizik veći. Ostaje nada da će godina biti povoljna i da će prinosi biti dobri. Također, proizvođači se nadaju trendu visokih cijena i pozitivnom financijskom rezultatu, bez obzira na trenutno velika ulaganja u proizvodnju«, ističe Goran Drobnjak iz Poljoprivredne stručne službe Općine Ruma.

Ulaganja veća za 60 posto

Poljoprivrednici iz Hrtkovaca, Platičeva i Nikinaca ove su se godine više odlučili za sjetvu suncokreta. Zbog rata u Ukrajini, koja je značajni svjetski proizvođač ove uljarice, poljoprivrednici očekuju da će cijena suncokreta zbog nestašice na tržištu biti znatno veća.

»Nadamo se višim cijena poljoprivrednih kultura, jer se očekuje povećanje cijene hrane. Ponuđena cijena na još zelenom suncokretu bila je za plaćanje 50 posto unaprijed 120 dinara po kilogramu. Zbog toga je suncokret u našim atarima i najzastupljenija kultura. Ako država intervenira i prepozna tržište u slučaju slobodnog izvoza bez ograničenja, ta situacija će koristiti poljoprivrednicima jer će kupci moći ponuditi bolje cijene«, kaže poljoprivrednik iz Nikinaca Željko Paulić, te navodi da je zbog visoke cijene mineralnog gnojiva smanjio njegovu upotrebu za 20 posto.

»Ulaganja u sjetvu ove su godine u odnosu na prošlu 60 posto veća po hektaru. Na našem podneblju poljoprivrednici su se ove godine umjesto mineralnog gnojiva više odlučili na folijarnu prihranu. Nema bolesti, usjevi dobro izgledaju i ako dobro podnesu moguće oborine, prinos će biti dobar. Što se tiče cijene, za sada nije sigurna. Kakva će godina biti, teško je prognozirati, sve je neizvjesno. I cijene i vremenski uvjeti«, navodi Paulić.

»Posijao sam pšenicu, suncokret, soju i kukuruz. Sve sam uradio na vrijeme i sve je dobro niklo. Trenutno sam u fazi zaštite usjeva od korova. Prihrana je upitna, budući da je sve preskupo, od sirovina, agrotehničkih mjera, gnojiva do goriva. Ove godine nisam koristio gnojivo ni za kukuruz, niti za suncokret i soju. Planiram baciti KAN na pšenicu i nekako sve radim na ‘blef’, pa kako bude. Ulaganja u sjetvu su ove godine iznimno velika, a nisam siguran da će biti velike dobiti. Iako nagovještavaju visoke cijene, nisam optimističan. Budući da se osim poljoprivredom bavim i stočarstvom, svoju isplativost u poljoprivredi, posebno uzgoju soje i kukuruza, vidim samo zbog proizvodnje stočne hrane. Cijena goveda je dobra i profit u svom poslu vidim jedino u prodaji goveđeg mesa. Sve ostalo je neizvjesno i ovisi od više čimbenika i vremenskih uvjeta«, kaže poljoprivrednik iz Gibarca Željko Vidaković.

Poljoprivrednik iz Vašice Mirko Milković se ipak odlučio za veća ulaganja i proizvodnju je počeo uz punu primjenu agrotehničkih mjera.

»Sjetvena struktura ista je kao i prethodnih godina: 60 jutara kukuruza i 40 jutara soje. Cijene repromaterijala su ove godine iznimno visoke, ali ako ne primijenim sve agrotehničke mjere, onda ću biti u problemu iduće godine. Manji dio proizvedenih kultura koristim za uzgoj svinja, a drugi veći dio, za prodaju. Iako je situacija neizvjesna, moramo raditi, pa kako bude. Najlakše je dati zemlju u zakup, ali ako radimo, iako postoji veliki rizik, zarada je puno veća«, ističe naš sugovornik na kraju razgovora.

S. D.