Aktualno

Podsjećanje na progon i stradanje vojvođanskih Hrvata

Predstavnici triju nevladinih organizacija – Fonda za humanitarno pravo, Žena u crnom i Inicijative mladih za ljudska prava – okupili su se 6. svibnja u središtu Beograda kako bi podsjetili javnost da je na taj dan prije 30 godina Srpska radikalna stranka održala predizborni miting u Hrtkovcima na kojem je Vojislav Šešelj pozvao na protjerivanje lokalnog hrvatskog stanovništva. Kampanja zatrašivanja i pritisaka na hrvatsko stanovništvo, koja je počela i prije mitinga u Hrtkovcima, rezultirala je progonom nekoliko desetaka tisuća Hrvata s područja Vojvodine do 1995. godine.

Ovim skupom odana je i počast ubijenim i nestalim vojvođanskim Hrvatima. Naime, kako ove organizacije navode, u razdoblju od 1991. do 1995. ubijeno je najmanje 14 Hrvata, a tri osobe i dalje se nalaze na listama nestalih osoba.

Staša Zajović iz organizacije Žene u crnom izjavila je kako »javnim satom pamćenja« žele pokazati da se neće pomiriti s time da se zločini prešućuju, zaboravljaju, potiskuju, da nitko za njih ne odgovara.

»Podsjećamo i da su međunarodne instance presudile kako je u ovom slučaju počinjen zločin – progona i etničkog čišćenja, za što je osuđen Vojislav Šešelj. A umjesto da Šešelj, pozitivnim zakonima Republike Srbije, bude isključen iz javnog prostora, on je jedna od važnijih i cjenjenijih figura u ovom društvu«, kazala je Zajović.

Jovana Kolarić iz FHP-a izjavila je kako su Hrtkovci samo simboličko mjesto progona Hrvata iz Vojvodine, a da je protjerivanja bilo i iz drugih mjesta te da je najviše žrtava s teritorija Općine Šid.

Ocijenila je i kako se tzv. Šešeljeva kuća u Hrtkovcima »nije smjela dogoditi« te da je ona »prst u oko« ne samo žrtvama nego i svim mještanima koji su 90-ih pokušavali zaštititi svoje sugrađane Hrvate.

Akciji nevladinih organizacija u Beogradu pridružili su se i opunomoćeni ministar Veleposlanstva Hrvatske u Srbiji Stjepan Glas i predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov. Žigmanov je izjavio kako u Srbiji još uvijek izostaje sukladno rješavanje pitanja protjerivanja Hrvata iz Vojvodine – pravosudna tijela nisu pokretala sudske postupke, a ne postoji niti jedno javno obilježje memoriranja ovog zločina.

»Želimo poručiti da na šutnju ne pristajemo, želimo da se pitanje protjerivanja Hrvata, iz pijeteta prema žrtvama, trajno riješi«, kazao je Žigmanov.

Na transparentu, koji su uz predstavnike Žena u crnom držali i predstavnci Veleposlanstva Hrvatske u Beogradu i hrvatske zajednice u Srbiji, Fonda za humanitarno pravo i Inicijative mladih za ljudska prava bila je ispisana samo riječ »pamćenje«.

Skup je osiguravalo dvadesetak uniformiranih policajaca.

Podrška skupu nevladinih udruga u Beogradu prigodom 30 godina od Šešeljevog poziva na protjerivanje lokalnoga hrvatskog stanovništva u Hrtkovcima dala je Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata sa sjedištem u Zagrebu.

»Tragična sudbina vojvođanskih Hrvata i strahote koje su doživjeli tijekom 1990-ih nikako ne smiju biti zaboravljeni. Osobito pogađa činjenica što se tada počinjeni zločini i dalje prešućuju i niječu, počinitelji uglavnom nisu sankcionirani, što je nedopustivo za svaku demokratski legitimiranu državu. Osim toga, ovakvo stajalište srbijanske vlasti upućuje na nespremnost iste da primijeni neke od temeljnih preporuka Europske unije kada je riječ o politikama suočavanju s prošlošću. Počinjena je velika nepravda za koju gotovo nitko nije odgovarao, a koja se k tome prešućuje i negira. Zato upućujemo zahtjev svim mjerodavnim institucijama u Srbiji, ali i u Hrvatskoj da se to ispravi, da se da prostora u javnosti žrtvama među vojvođanskim Hrvatima iz tog razdoblja, da se krivci sankcioniraju, da se nestali pronađu, da pravda napokon bude zadovoljena, jer obitelji nestalih i ubijenih to zaslužuju. To im je slaba, ali jedina utjeha koja im preostaje u odnosu na gubitak i tragediju koje su doživjeli«, navodi se u priopćenju koje potpisuje predsjednik Zajednice Mato Jurić.

H. R.