Pokrajinski pučki pravobranitelj, u suradnji s Institutom za kriminološka i sociološka istraživanja iz Beograda, organizirao je u Subotici konferenciju pod nazivom »Govor mržnje«. Ova konferencija je održana 4. svibnja u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici.
Na konferenciji su sudjelovali predstavnici nezavisnih institucija, znanstvenih instituta i akademske zajednice, koji su govorili o ulozi nezavisnih institucija u suzbijanju govora mržnje, građansko-pravnoj zaštiti, kaznenoj odgovornosti, o prisustvu govora mržnje na internetu, javnoj komunikaciji, vršnjačkom nasilju, kao i o njegovom utjecaju na ostvarivanje prava nacionalnih manjina.
Pokrajinski pučki pravobranitelj pripremio je i zbornik radova u kome su sudionici konferencije tematizirali govor mržnje i kao lokalni problem, ali i kao problem koji, zahvaljujući moći i utjecaju društvenih mreža, nadilazi uske nacionalne granice i sve više postaje globalan.
Svaki oblik diskriminatornog ponašanja za osudu
»Ovo je tema o kojoj se treba stalno govoriti, a svaki govor mržnje, bilo da je iskazan u medijskom prostoru, na internetu ili nekom grafitu, zaslužuje javnu osudu«, poručio je pokrajinski pučki pravobranitelj prof. dr. Zoran Pavlović.
»Moramo ići k tome da imamo nultu toleranciju prema bilo kom obliku diskriminacije na osnovu spola, roda, godina, seksualnog opredjeljenja, nacionalne i vjerske pripadnosti. Ured pučkog pravobranitelja reagira na govor mržnje i po pritužbama, ali djelujemo i preventivno. Bez jednog tolerantnog i nediskriminatornog stava nećemo moći doći do boljeg sutra i zajedničke budućnosti. Mi smatramo kako o ovoj temi trebamo stalno govoriti, da krenemo od nas samih, pa onda preko posrednika javne riječi do nosilaca pravosudnih funkcija. Naravno, nesporna je uloga nezavisnih institucija koje trebaju preuzeti svoj dio odgovornosti, da reagiraju bez oklijevanja na svaki govor mržnje, na svaki grafit, na svaku javno izgovorenu riječ, bez obzira gdje se ona nalazi. Zbog svega toga predlažem da se u našim nastupima trudimo biti što je moguće tolerantniji jedni prema drugima, da osuđujemo javno i osobno svaki oblik diskriminatornog ponašanja i da idemo k boljem i zajedničkom sutra«, rekao je Pavlović.
Predsjednik Skupštine grada Subotice dr. Bálint Pásztor je istaknuo kako je položaj nacionalnih manjina bolji nego što je to bio slučaj ranije i dodao da su na tom putu poduzeti brojni koraci.
»To svjedoči o zrelosti društva. Podsjećam da je Kazneni zakonik postao strožiji, već 10 godina postoji jedna izmjena po kojoj se djelo učinjeno iz mržnje smatra otežavajućom okolnošću. To što govorimo o ovoj temi ne znači da postoje ogromni problemi već samo znači da o tim problemima treba razgovarati i treba ih u potpunosti iskorijeniti. Problem sloboda izražavanja mišljenja, s jedne, i granica te slobode, s druge strane, svakako je osnovna dilema. Kao žrtve zločina iz mržnje pojavljuju se uglavnom pripadnici manjinskih grupa. Kada kažem manjinske grupe, onda se može misliti na pripadnike vjerskih, nacionalnih, ali i svih drugih manjina. Govor i akti mržnje često za posljedicu imaju vršenje kaznenih djela s elementima nasilja. Znači, govor mržnje nije štetan zato što je to atak na toleranciju, atak na skladan suživot, atak na mir i sigurnost, nego zbog toga što to često predstavlja samo prvi korak ili inicijalnu kapislu koja kasnije dovodi do kaznenih djela s elementima nasilja«, rekao je Pásztor i ocijenio da je situacija vezana za položaj nacionalnih manjina mnogo bolja nego što je bila prije desetak ili 15 godina.
Nasilje na internetu traje 24 sata
Na konferenciji je, među ostalim, bilo riječi i o vršnjačkom nasilju na internetu koje je, prema riječima kriminologa Vide Vilić sve prisutnije.
»Ovaj vid vršnjačkog nasilja je veoma zastupljen, naročito što su se svi vidovi agresije i nasilja ‘preselili’ iz stvarnog u virtualni svijet. Utvrdili smo da je ovaj vid vršnjačkog nasilja još opasniji po najosjetljivije grupe kao što su osnovci i srednjoškolci. Nasilje na internetu traje 24 sata dnevno. Sve veća zastupljenost vršnjačkog nasilja na internetu je dovela do toga da se o tome priča, ali problem je što ne postoji pravni okvir za sankcioniranje on-line nasilja. Posebno zabrinjava činjenica da se vršnjačko nasilje na internetu ne prijavljuje ili se prijavljuje rijetko, a da se govor mržnje koji se koristi prilikom ove vrste nasilja ne doživljava uopće kao nasilje i kriminalitet«, rekla je Vida Vilić i naglasila: »Kako je riječ o mlađoj populaciji koja trpi nasilje od svojih vršnjaka, pored stalnih edukacija i poticanja da se incidenti prijave, žrtvama je neophodno ukazati na činjenicu da, iako se nasilje događa u virtualno prostoru, njega ne treba ignorirati i o njemu šutjeti«.
Svaki pojedinac koji obavlja bilo kakvu društveno odgovornu djelatnost mora voditi računa o tome što govori, istaknula je pravnica Tijana Kojić, koja je na Konferenciji predstavila rad pod nazivom »Govor mržnje u sferi javnog obraćanja«.
»U situaciji kada kultura mržnje počinje bivati sveprisutna, prag tolerancije prema tome postaje sve veći i samim tim se smanjuje mogućnost da se prepozna nešto neprihvatljivo što ljudi izreknu. Baš zbog toga svaki kulturni i prosvjetni radnik, svatko tko radi u medijima i uopće svi koji obavljaju bilo kakvu društveno odgovornu djelatnost moraju voditi računa o tome što će izreći.«
Prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj
Uoči konferencije novinarima se obratio profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Siniša Tatalović, koji se već 30 godina bavi pravima nacionalnih manjina i govorom mržnje u Hrvatskoj, ali i implementacijom zakonskih propisa. Istaknuo je da je Hrvatska najveći napredak u ostvarivanju prava nacionalnih manjina ostvarila u razdoblju od 2002. do 2013. godine kada je postala članica EU, nakon čega je taj proces usporen.
»To je jedan vrlo složen proces koji zavisi od tri aktera: od samih predstavnika nacionalnih manjina, od države koja donosi odgovarajuće zakonske propise i načina na koji ih tretira u praksi, ali i međunarodne zajednice, posebno Vijeća Europe i Europske unije. Sadašnja Vlada ima povoljne uvjete za ostvarivanja prava nacionalnih manjina, jer ima osam manjinskih zastupnika u Hrvatskom saboru koji su dio parlamentarne većine. Ono što piše u zakonima o pravima nacionalnih manjina to se i u praksi ostvaruje«, ocijenio je Tatalović i dodao kako postoje i određeni pritisci koji dolaze iz društva, iz određenih grupa koje nisu zainteresirane za ostvarivanje prava nacionalnih manjina ili ih smatraju nepotrebnim.
Konferencija u Subotici, kao i zbornik radova Govor mržnje, pripremljen od strane Pokrajinskog pučkog pravobranitelja i Instituta za kriminološla i sociološka istraživanja, predstavlja nastavak kontinuiranog rada društveno odgovornih institucija i posvećenosti aktualnim temama od značaja za zaštitu i unaprjeđenje ljudskih prava.
Zvonko Sarić
